Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 26 Gž Zk-509/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja G. A., OIB: …, iz J., kojeg zastupa punomoćnik V. B., odvjetnik u S., radi zabilježbe vođenja ostavinskog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu broj Z-6783/2022 od 14. travnja 2022., dana 10. kolovoza 2022.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu broj Z-6783/2022 od 14. travnja 2022.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-20158/2022 u zk. ul. 2640, 3820, 3821, 3822 i 3823 k.o. J..

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod toč. I. izreke odbijen je prigovor predlagatelja i potvrđeno je rješenje istoga suda broj Z-44581/21 od 27. siječnja 2022., pod toč. II. izreke naloženo je brisanje zabilježbe prigovora broj Z-6783/22, a pod toč. III. izreke naložena je zabilježba odbijanja prigovora u zk. ul. 2640, 3820, 3821, 3822 i 3823 k.o. J..

2. Navedeno rješenje, pravodobno izjavljenom žalbom, pobija predlagatelj navodeći da žalbu izjavljuje iz svih zakonom dopuštenih razloga, te predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti rješenje i dopustiti zabilježbu vođenja ostavinskog postupka.

3. Žalba predlagatelja nije osnovana.

4. Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi da je rješenjem broj Z-44581/21 od 27. siječnja 2022. odbijen prijedlog predlagatelja za zabilježbu ostavinskog postupka iza pok. A. J. pok. I. na temelju rješenja Županijskog suda u Splitu broj Gž- 1160/2020 od 6. travnja 2021. Prigovor kojim predlagatelj osporava zakonitost rješenja smatrajući da je u konkretnom slučaju sud bio dužan primijeniti čl. 46. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/19., u daljnjem tekstu: ZZK) prvostupanjski sud je ocijenio neosnovanim. Utvrdivši da ostavinski postupak iza pok. A. J. pok. I. pravomoćno nije okončan radi spora između nasljednika A. M., A. G. i A.

I. o sastavu ostavinske imovine, te da je iz izvještaja o knjižnom stanju evidentno da pok. ostavitelj A. J. pok. I. nije upisan na predmetnim nekretninama u zemljišnoj knjizi, prvostupanjski sud zaključuje da nije ispunjena pretpostavka za dopustivost upisa iz čl. 45. ZZK-a i da nije moguća primjena čl. 46. st. 2. ZZK-a jer predlagatelj nije dokazao neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od ostavitelja do sebe. Iako se predlagatelj poziva na oporučno raspolaganje ostavitelja A. J. pok. I. temeljem kojeg njemu pripada dio kčbr. 77 k.o. J. u površini od 380 m2, istodobno navodeći da nasljednik A. I. tvrdi da kčbr. 77 k.o. J. njemu pripada temeljem ugovora o darovanju iz 1972. temeljem kojeg je A. I. uknjižen kao vlasnik, predlagatelj nije pokrenuo parnični postupak radi osporavanja uknjižbe A. I. ili radi utvrđivanja prava vlasništva na toj nekretnini, a sama činjenica što je u ostavinskom postupku zatražio da dio kčbr. 77 k.o. J. uđe u sastav imovinske imovine i što ostavinski postupak nije pravomoćno okončan jer je rješenjem Županijskog suda u Splitu broj Gž-1160/2020 od 6. travnja 2021. ukinuto ostavinsko rješenje broj O-4884/19 od 5. svibnja 2020., nije dokaz o neprekinutom nizu izvanknjižnih stjecanja.

5. U žalbi predlagatelj navodi da je zakonski nasljednik pok. A. J. pok. I. koji je bio upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine prije provedbe darovnog ugovora iz 1972., te je isto tako u nasljedničkoj zajednici s bratom A. I. koji je temeljem ugovora o darovanju uknjižen u zemljišnoj knjizi. Osim toga u ostavinskom postupku (koji se vodi od 1996.) postavio je zahtjev da kčbr. 77 k.o. J. uđe u sastav ostavinske imovine, a ostavina nije okončana zbog spora nasljednika u pogledu sastava ostavine, time da ostavinsku imovinu čini tzv. „sjeverna strana Žardina“ koju je sudski vještak u ostavinskom postupku identificirao kao kčbr. 77 u površini od 380 m2. Smatra da tek končanim rješenjem ostavinskog postupka ili postupka na koji bi bio upućen može doći u položaj dokazivanja da je uknjižba provedena u korist I. A. nevaljana, pa u tome nalazi dokazanim neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od knjižnog prednika pok. A. J. pok. I. preko nasljednika A. I. koji je nekretninu prenio na T. M., a T. M. na suprugu K. M. s osnova diobe bračne stečevine.

6. Žalbenim navodima predlagatelja nije dovedena u sumnju zakonitost prvostupanjskog rješenja.

7. Ispitivanjem pobijanog rješenja po službenoj dužnosti primjenom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP), u vezi s čl. 99. st. 2. ZZK-a, ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog/zemljišnoknjižnog postupka na koje drugostupanjski sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti, pa niti bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju u žalbi ukazuje predlagatelj navodeći da je izreka prvostupanjskog rješenja proturječna obrazloženju.

8. Prema odredbi čl. 90. ZZK-a zabilježba pokretanja postupka je upis kojim se čini vidljivim da je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišne knjige, a za koji se ne može upisati zabilježba spora (st. 1.); zabilježba iz stavka 1. ovoga članka dopustit će se na temelju prijedloga stranke uz koji je priložen dokaz da je postupak pokrenut. Upis zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka može narediti po službenoj dužnosti i drugi sud ili tijelo pred kojim je postupak pokrenut (st. 2.); zabilježba pokretanja postupka iz stavka 1. ovoga članka ima učinak da odluka donesena pred drugim sudom ili tijelom povodom pokrenutog postupka djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu pokretanja postupka stigao u zemljišnoknjižni sud (st. 3.); kad je u postupku na koji se odnosi zabilježba odlučeno o provedbi određenog upisa, taj upis dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom pokrenutog postupka (st. 4.).

8.1. Iz navedene zakonske odredbe jasno je da za dopustivost zabilježbe pokretanja postupka mora biti pokrenuti postupak pred sudom ili pred upravnim tijelom u kojem bi se mogao odrediti upis u vezi nekretnina u zemljišnoj knjizi, a koji tada dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je osigurano zabilježbom, što znači da je zabilježba pokretanja postupka dopustiva samo za one postupke za koje se ne može odrediti zabilježba spora a može se odrediti upis na nekretninama u zemljišnoj knjizi na temelju isprave donesene u tom postupku.

9. Kako predmetne nekretnine (nastale parcelacijom kčbr. 77) nisu upisane u zemljišnoj knjizi na pok. ostavitelja, to znači da u ostavinskom postupku iza pok. A. J. pok. I. ne može biti određen upis u zemljišnoj knjizi, a kako je zabilježba pokretanja postupka (vođenja ostavinskog postupka) dopustiva samo za one postupke za koje se ne može odrediti zabilježba spora a može se odrediti upis u zemljišnoj knjizi na temelju isprave donesene u tom postupku, to je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da nisu ispunjene pretpostavke za dopustivost upisa.

10. To što postoji spor u ostavini u pogledu opsega ostavinske imovine da li određena nekretnina ulazi u ostavinsku imovinu, kada ta nekretnina ne predstavlja knjižno vlasništvo pok. ostavitelja i kada u okviru ostavinskog postupka ne može doći do upisa u zemljišnu knjigu, nije dostatno da bi sud dopustio zabilježbu vođenja ostavinskog postupka, imajući u vidu i čl. 224. st. 2. Zakona o nasljeđivanju Zakon o nasljeđivanju ("Narodne novine" br. 48/03., 163/03., 35/05.) koji propisuje da sud neće prekinuti postupak u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako su sporne činjenice koje može utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava, nego će na temelju predmnjeve da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.

11. Nisu osnovani žalbeni navodi kojima predlagatelj smatra da je u konkretnom slučaju primjenjiv čl. 46. st. 2 ZZK-a, koji propisuje da otuđi li se knjižno pravo koje je s ostavitelja nasljeđivanjem prešlo na nasljednika, stjecatelju će se dopustiti upis njegova prava neposredno iza ostavitelja, ako dokaže neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od ostavitelja kao knjižnoga prednika do sebe. Prvostupanjski sud je pravilno zaključio da pok. ostavitelj nije imao knjižno pravo na predmetnim nekretninama jer je njime raspolagao u korist A. I., a nije dokazano da je predlagatelj uspješno osporio pravo vlasništva A. I., pa je pravilan zaključak da predlagatelj nije dokazao niz izvanknjižnih stjecanja od pok. ostavitelja do sebe.

12. Stoga je ovaj sud odbio žalbu predlagatelja i primjenom čl. 149. st. 3. ZZK-a, potvrdio prvostupanjsko rješenje i naložio brisanje zabilježbe žalbe.

U Varaždinu 10. kolovoza 2022.

Sutkinja

Sanja Bađun, v.r.