Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 4 Gž-1965/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Ane Gradišek kao predsjednice vijeća, Željke Rožić Kaleb kao članice vijeća i izvjestiteljice te Roberte Pandža kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. K. iz Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik I. P. odvjetniku u S. G., protiv 1. tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo S.1 i 2. tuženice Općine S. sa sjedištem u S. , OIB: …, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi 1. tuženice, izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, poslovni broj P-4460/15 od 6. svibnja 2022., dana 9. kolovoza 2022.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, poslovni broj P-4460/15 od 6. svibnja 2022. u pobijanom dijelu pod točkom I. i III. izreke i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, pred drugim sucem pojedincem.

II Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe 1. tuženice Republike Hrvatske ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja je odlučeno:

"I. Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik dijela kč.br. 685/2, z.ul. 592, kč.br. 685/1, z.ul. 367, sve k.o. S., te kč.br. 687 z.ul. 367 k.o. S., stoga je ovlašten tužitelj ishoditi uknjižbu prava vlasništva na:

- kč.br. 685/2 z.ul. 592 k.o. S. u površini od 417 m2, označeno točkama H,I,N, M, I1, H, na vještvu vještaka J. Z. od 25.01.2019.,

- kč.br. 685/2 z.ul. 592 k.o. S., u površini od 938 m2, označeno točkama O, P, R, S, T, U, L1, O, na vještvu vještaka J. Z. od 25.01.2019.

- kč.br. 685/1, z.ul. 367 k.o. S., u površini od 746 m2, označeno točkama B1, C1, D1, E1, F1, G1, H1, B1, na vještvu vještaka J. Z. od 25.01.2019.

- kč.br. 685/1 z.ul. 367 k.o. S., u površini od 176 m2, označeno točkama S, R, T, S, na vještvu vještaka J. Z. od 25.01.2019.,

- kč.br. 685/1 z.ul. 367 k.o. S., u površini od 856 m2, označeno točkama L1, U, V, Z, A1, L1, na vještvu vještaka J. Z. od 25.01.2019. sve k.o. S.,

- u cijelosti na kč.br. 687 z.ul. 367 k.o. S.,

uz prethodni izbris istog prava sa imena tuženika ad 1/, te sa imena Općenarodna imovina-Mjesni narodni odbor S., a sve bez njihovog daljnjeg sudjelovanja, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik dijela kč.br.695/1 z.ul. 592, kč.br. 688/1 z.ul. 367 sve k.o. S., stoga je ovlašten tužitelj ishoditi uknjižbu prava vlasništva na:

- kč.br. 695/1 z.ul. 592, k.o. S. u površini od 253 m2, označeno točkama A, B, C, D, E, F, G, A, na vještvu vještaka J. Z. od 25.01.2019.,

- kč.br. 688/1 z.ul. 367 k.o. S., u površini od 176 m2, označeno točkama I, J, J1, K1, K, L, M, N, I, na vještvu vještaka J. Z. od 25.01.019.,

uz prethodni izbris istog prava sa imena tuženika ad 1/, te sa imena Općenarodna imovina-Mjesni narodni odbor S., a sve bez njihovog daljnjeg sudjelovanja u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik dijela kč.br. 618/1 z.ul. 350 k.o. S., stoga je ovlašten tužitelj ishoditi uknjižbu prava vlasništva na:

- dijelu kč.br. 618/1 z.ul. 350 k.o. S. u površini od 2058 m2, na vještvu vještaka J. Z. "u Z. 25.01.2019.", označeno točkama A, B, C, D, E, F, G, H, I, A, uz prethodni izbris istog prava s imena tuženika, te s imena Općenarodna imovina-Mjesni narodni odbor S., a sve bez njihovog daljnjeg sudjelovanja u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

III. Svaka stranka snosi svoje troškove ovog postupka."

2. Protiv prvostupanjske presude, prema obrazloženju žalbe u dijelu pod točkom I. i III. izreke, žali se 1. tuženica zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom, preinačiti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu odnosno, ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet prijepora je po tužbama tužitelja, spojenim radi zajedničkog raspravljanja rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj P-4460/15 od 15. studenog 2019., je zahtjev na utvrđenje da je tužitelj vlasnik dijela čest.zem. označenih u izreci pobijane presude tvrdnjom, kako su u posjedu njegove obitelji odnosno, njegovog pok. oca T. te djeda pok. A. već preko 150 godina.

5. Prvostupanjski sud prihvaća zahtjev koji se odnosi na dijelove kč.br. 685/2, upisane u zk.ul. 592, k.o. S., kč.br. 685/1 upisane u zk.ul. 367 k.o. S. i kč.br. 687 upisane u zk.ul. 367 k.o. S. utvrđenjem da je tužitelj vlasnik dijela ovih čestica zbog toga, što nakon provedbe predloženih dokaza ocjenjuje "očitim" da su se predmetna zemljišta od strane prednika tužitelja neprijeporno koristila u poljoprivredne svrhe jer se radi o stoljetnim maslinama a nakon revizije Katastra 1952. godine, kao posjednik dijela predmetnih nekretnina je upisan tužiteljev otac.Tako zaključuje da je predmetno zemljište bilo u posjedu prednika tužitelja pa se "može pretpostaviti" da je zemljište u posjedu prednika tužitelja sigurno od početka 20. stoljeća pa kako je tužitelj dokazao svoju aktivnu legitimaciju kao sljednik svojega oca "nije bilo nikakve zapreke usvajanje tužbenog zahtjeva u cijelosti".

6. U ovom parničnom predmetu je do ročišta održanog 23. ožujka 2022. tuženikom bila označena isključivo 1. tuženica da bi potom prvostupanjski sud, iako se 1. tuženica protivila preinaci tužbe u smislu odredbe čl. 192. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19– dalje: ZPP) dopustio proširenje tužbe na 2. tuženicu (koja nije dala pristanak za stupanje u predmetnu parnicu) i potom donio i objavio presudu zbog ogluhe kojom je u cijelosti prihvaćen tužbeni zahtjev ( dakle, i u odbijajućem dijelu ove odluke) u odnosu na 2. tuženicu (list 221 spisa).

7. Na temelju odredbe čl. 186.a st. 1. ZPP tužitelj je bio dužan prije podnošenja tužbe obratiti se sa zahtjevom za mirno rješenje spora Državnom odvjetništvu, stvarno i mjesno nadležnom za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu s time, da taj zahtjev mora sadržavati sve ono što mora sadržavati i tužbe a prema odredbi čl. 186. st. 1. ZPP tužba mora sadržavati određeni zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima tužitelj temelji tužbeni zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice a i druge podatke koje mora imati svaki podnesak. 8. Tužitelj takav zahtjev nije priložio uz tužbu, niti tijekom prvostupanjskog postupka a prvostupanjski sud ga nije uputio na dostavu tog zahtjeva iako je 1. tuženica već u podnesku od 21. ožujka 2019. (list 3 do 7 spisa) istaknula kako čestice kč.br. 687 i 685/1 ne mogu biti predmetom postupka s obzirom da u odnosu na njih tužitelj nije podnio zahtjev za mirno rješenje spora.

9. Nadalje, iako je uvidom u dopis Općinskog državnog odvjetništva u S.1 od 22. prosinca 2014. (list 4 spisa) moguće utvrditi da se 1. tuženica očituje na zahtjev za mirno rješenje spora glede kč.br. 685/2, i u odnosu na ovaj predmet tužbenog zahtjeva tužitelj nije dostavio zahtjev za mirno rješenje spora kako bi se utvrdile pretpostavke za dopuštenost tužbe iz odredbe čl. 186.a st. 1. ZPP odnosno, da bi tužitelj u zahtjevu za mirno rješenje spora naveo činjenice na kojima temelji zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice kao i istovjetno određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja zbog čega je ostvaren žalbeni razlog iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 14. ZPP.

10. Uz iznijeto, prvostupanjski sud je donoseći presudu u pobijanom dijelu počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, u prvom redu stoga što presuda nema razloga o odlučnim činjenicama a o njima postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

11. U ovom predmetu moglo bi se zaključiti da tužitelj tužbeni zahtjev osniva na tvrdnji kako je putem svojih pravnih prednika u dugotrajnom posjedu označenih nekretnina koje je naslijedio od svojeg oca T. K. a on od svojega oca, djeda tužitelja, A. K.1 .

12. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim i samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu čim se ispune pretpostavke stjecanja putem dosjelosti pri čemu mu se zahtijeva ispunjavanje određenih pretpostavki od kojih je prvenstvena ona, da stjecatelj ima posjed određene kvalitete i da posjed traje zakonom određeno vrijeme kao i da stvar koja je predmet dosijedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvu putem dosjelosti kao i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću, čime se činjenično stanje pretvara u pravno.

13. U ovom slučaju, za razrješenje odnosa između stranaka bi se imalo primijeniti mjerodavno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa kada su važila pravna pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (čl. 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donijetih prije 16. travnja 1941. - "Narodne novine" broj 73/91.-dalje OgZ) jer se prema odredbi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 73/00, 114/01, 141/06 i 146/08.), stjecanje prava vlasništva do stupanja na snagu tog Zakona (1. siječnja 1997.) prosuđuje prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja prava.

14. Tužitelj tvrdi da je vrijeme potrebno za dosjelost njegovih prednika počelo teći prije 150 godina a sukladno pravnom pravilu iz Paragrafa 1460. OgZ, za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed koji je trajao kroz cijelo zakonom određeno vrijeme. Dakle odredbe OgZ predviđaju stjecanje vlasništva dosjelošću uz ispunjenje uvjeta propisanih odredbama Paragrafa 1461., 1463. i 1464. uz istek vremena u smislu odredbe Paragrafa 1465. OgZ.

15. Za stjecanje prava vlasništva na temelju izvanredne dosjelosti odnosno dosjelosti potrebno je dokazati da su prednici tužitelja bili posjednici sukladno odredbi Paragrafa 309. OgZ neprekidno kroz vrijeme potrebno za stjecanje vlasništva dosjelošću. Zbog toga je osnovan žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja uzrokovanog pogrešnom primjenom materijalnog prava koje se ima primijeniti na ovaj pravni odnos s obzirom da provedenim dokazima niti na koji način nije moguće utvrditi da bi prednici tužitelja posjedovali baš označene dijelove predmetnih nekretnina u kojem slučaju je tek moguće, predmnijevanim poštenim posjedom izvanrednom dosjelošću stjecati vlasništvo nekretnina.

16. U postupku utvrđenja prava vlasništva neke nekretnine prvenstveno je potrebno utvrditi predmet prijepora i zemljišno-knjižnog vlasnika te potom eventualni pravni slijed do tužitelja, te je tako potrebno utvrditi što predstavlja predmet prijepora kao i osobu koja je upisana njezinim vlasnikom i onda, u odnosu na utvrđenje stjecanja vlasništva dosjelošću ocijeniti jesu li ispunjeni uvjeti za ocjenjivanje neprekinutog posjeda kroz zakonom određeno vrijeme s time, da se poštenje predmnnijeva u smislu paragrafa 328 OgZ.

17. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme koje su prednici neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici ili barem kao samostalni posjednici te je za stjecanje prava vlasništva na temelju izvanredne dosjelosti potrebno da su prednici tužitelja bili posjednici sukladno odredbi Paragrafa 309. OgZ neprekidno kroz vrijeme potrebno za stjecanje vlasništva dosjelošću.

18. Kako je za stjecanje prava vlasništva na ovaj način potrebno utvrditi posjed prednika, jer u suprotnom nije moguće steći vlasništvo nekretnina na ovaj način, što prvostupanjski sud uopće nije utvrđivao, osnovan je i žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja uzrokovanog propuštanjem primjene bilo kakvog materijalnog prava glede proteka vremena za stjecanje vlasništva dosjelošću.

19. Uz iznijeto, izostala je bilo kakva ocjena činjenice da je nekretnina upisana kao kč.br. 685/1 odlukom Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju (list 110 spisa) od 11. ožujka 1948. godine, priznata obrađivaču i članovima njegove obitelji i to A. K.2 , sinu T., nevjesti M. te unučadi T., A., A. i I. Zato nije moguće ispitati navod tužitelja iz tužbe kada tvrdi da je ovu nekretninu njegov otac stekao nasljeđivanjem iza svojeg oca pok. A. Potom, uvidom u zemljišnu knjigu moguće je utvrditi da je na nekretnini kč.br. 685/2-vinograd površine 2645 m2 uknjiženo pravo vlasništva Republike Hrvatske sukladno odredbi čl. 3. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" broj 34/91. dalje: ZPZ) dana 26. ožujka 2018. dok su kč.br. 685/1 i 687 upisane kao općenarodna imovina-Mjesni narodni odbor S. zbog čega nije moguće utvrditi niti pasivnu legitimaciju obiju stranaka u ovom prijeporu.

20. Naime, prema Uvjerenju o statusu čestica su se predmetne nekretnine nalazile izvan granica građevinskog područja (list 202 spisa) a vlasnik poljoprivrednog zemljišta je po zakonu, 1991. godine, stupanjem na snagu ZPZ postala Republika Hrvatska zbog čega, čak i u slučaju da je to zemljište ranije bilo upisano kao društveno vlasništvo nad kojim je određena pravna osoba imala pravo korištenja ta pravna osoba nije mogla steći vlasništvo na tom zemljištu jer je po sili zakona i to 24. srpnja 1991. kada je ZPZ stupio na snagu, vlasnik postala Republika Hrvatska.

21. Nadalje, tužitelj u parnici radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću, je ovlašten pozivati se na posjed svoga prednika i na kvalitetu tog posjeda koju je imao njegov prednik te na vremensko razdoblje u kojem je prednik bio u posjedu nekretnine no tužitelj je uz to, dužan dokazati i svoju faktičnu vlast na predmetnoj nekretnini, sve u odnosu na žalbene navode glede mogućnosti i znanja tužitelja gdje se predmetne nekretnine nalaze.

22. I naposljetku valja dodati kako je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Starom Gradu poslovni broj O-183/96-53 od 22. prosinca 2009. (list 175 spisa) tužitelj iza oca pok. T. naslijedio čest.zem. 685/2 dok nekretnine označene kao kč.br. 687 i 685/1 nisu bile predmetom nasljeđivanja.

23. O svemu označenom prvostupanjska presuda ne sadrži nikakve razloge zbog čega je na temelju odredbe čl. 369. st.1. ZPP ukinuta u pobijanom dijelu pod točkom I. i III. izreke i predmet vraćen na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem (čl. 371. ZPP).

24. U ponovnom postupku je prvostupanjski sud, postupajući sukladno odredbi 377. st. 2. ZPP dužan pravilnom primjenom materijalnog prava koje je važilo u trenutku eventualnog stjecanja prava prednika tužitelja, utvrditi kvalitetu posjeda i postojanje neprekinutog posjeda u zakonom potrebnom trajanju glede svake pojedinačno označene nekretnine koja je predmet tužbenog zahtjeva i to u odnosu na svakog tuženika, čime će tek, imajući u vidu i ostale navode žalbe 1. tuženice, uz prethodno utvrđenje zakonom predviđenog postupka mirnog ostvarivanja prava prije podnošenja tužbe, u ovom predmetu moći biti donijeta nova i zakonita odluka.

25. Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe 1. tuženice osniva se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 9. kolovoza 2022.

Predsjednica vijeća

Ana Gradišek, v.r.