Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 4 Gž Ovr-1135/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Željki Rožić Kaleb, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja D. B. iz V., P., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik D. Č., odvjetnik u P., protiv protivnice osiguranja M. B. iz P., OIB: …, koju zastupa punomoćnik I. B., odvjetnik u P., radi donošenja privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Ovr-631/2022-7 od 21. srpnja 2022., dana 9. kolovoza 2022.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagatelja osiguranja D. B. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Ovr-631/2022-7 od 21. srpnja 2022. u dijelu kojim traži, radi osiguranja svoje nenovčane tražbine, odrediti privremenu mjeru tako da se naloži protivnici osiguranja M. B. predati mu u isključivi posjed stan u prizemlju zgrade na adresi … u V.

II Uvažava se žalba predlagatelja osiguranja D. B., preinačuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Ovr-631/2022-7 od 21. srpnja 2022. i rješava:

1. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja D. B. određuje se privremena mjera kojom se nalaže protivnici osiguranja M. B., predlagatelju osiguranja D. B. predati u suposjed stan površine 120 m2 a koji se nalazi u prizemlju zgrade na nekretnini označenoj kao kč.br. 578/1, u naravi obiteljska stambena zgrada, dvorište, na adresi …, upisanoj u zk.ul. 4903, k.o. V., omogućavanjem predlagatelju D. B. ulaska i boravka u stanu, sve u roku od 24 sata pod prijetnjom novčane kazne u svoti od 10.000,00 kn

2. Ova privremena mjera trajati će do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji je pokrenut tužbom u predmetu Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Psp-39/2022.

3. Zabrana se smatra provedenom dostavom protivnici osiguranja M. B. ovog rješenja.

4. Odbija se predlagatelj osiguranja D. B. sa zahtjevom za naknadu troškova postupka osiguranja.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja je odlučeno:

"Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:

„Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, D. B., tj. radi osiguranja njegova života i tijela, prava na psihičko i fizičko zdravlje, prava na dom, prava na život, prava na stambeno zbrinjavanje, prava na dostojanstvo, ugled i čast, određuje se

privremena mjera

1. Nalaže se protivnici osiguranja M. B. da svojem ocu, predlagatelju osiguranja D. B. omogući ulazak i boravak u nekretnini označenoj kao k.č.br. 578/1 u naravi obiteljska stambena zgrada, dvorište, na adresi u …, upisana u zk.ul. 4903 k.o. V., na način da mu preda u posjed stan koji se nalazi u prizemlju zgrade, a koji je površine oko 120 m², i to predajom ključeva ulaznih vratiju dvorišne ulazne kapije, kapije okućnice, te predajom ključeva ulaznih vratiju stana i svih unutrašnjih vratiju navedenog stana, sve pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 10.000,00 kuna, koju će sud izreći protivnici osiguranja na prijedlog predlagatelja osiguranja.

2. Ova privremena mjera trajat će do proteka roka od šest mjeseci, a koji rok počinje teći od pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji je pokrenut tužbom u predmetu poslovni broj Psp-39/2022.

3. Zabrana se smatra provedenom dostavom protivnici osiguranja ovog rješenja.

4. Žalba ne odgađa provedbu privremene mjere.

5. Nalaže se protivnici osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi troškove ovog postupka.“

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se predlagatelj osiguranja (dalje:predlagatelj) zbog bitne povrede odredbi ovršnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešnog i nepotpunog činjeničnog stanja s prijedlogom, uvažiti njegovu žalbu i preinačiti pobijano rješenje.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Predlagatelj je 29. lipnja 2022. prvostupanjskom sudu podnio tužbu zbog smetanja suposjeda obiteljske stambene zgrade u V. kojega je počinila protivnica osiguranja (dalje: protustranka) 24. lipnja 2022., promjenom brave ili umetanjem ključa s unutarnje strane stambenih jedinica, čime mu je onemogućila ulazak u objekt pa tužbenim zahtjevom traži uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja predajom svih ključeva stambene jedinice i uklanjanjem ključeva s unutarnje strane vrata i zabranu takvog i sličnog smetanja ubuduće, uz prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere kojom traži naložiti protustranci predati mu u posjed stan koji se nalazi u prizemlju predmetne zgrade a površine 120 m2, omogućavanjem boravka i ulaska, predajom ključeva svih vrata, pod prijetnjom novčane kazne.

5. Prvostupanjski sud je, suprotno načelu iz odredbe čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 12/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19.- dalje ZPP) odlučio razdvojiti postupak po tužbi zbog smetanja posjeda i po prijedlogu za određivanje privremene mjere (čl. 278. st. 1. ZPP, u svezi odredbe čl. 116. Sudskog poslovnika ("Narodne novine" broj 37/14, 49/14, 8/15, 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 33/17-ispravak, 34/17, 57/17, 101/18, 119/18, 81/19, 128/19, 39/20, 47/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21 i 23/22.) te se tako predmetni postupak vodi samo po prijedlogu predlagatelja radi određivanja označene privremene mjere.

6. Prijedlog predlagatelja prvostupanjski sud odbija u prvom redu stoga, što je predlagatelj naveo kako njome osigurava svoju nenovčanu tražbinu na život i tijelo, pravo na fizičko zdravlje, pravo na dom, pravo na život, pravo na stambeno zbrinjavanje te pravo na dostojanstvo, ugled i čast, a "među nizom nenovčanih tražbina koje je spomenuo u zahtjevu za osiguranje" nije uopće označio tražbinu na uspostavu suposjeda nekretnine a u posjedovnoj parnici se ne štiti pravo već faktično stanje.

7. Ovi razlozi prvostupanjskog rješenja su u suprotnosti sa sadržajem spisa, čime je počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP ali i u suprotnosti s odredbom čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17.- dalje OZ) na koju upućuje pobijana odluka jer je predlagatelj u prijedlogu za određivanje privremene mjere jasno istaknuo zahtjev gdje je točno označio tražbinu čije osiguranje traži i kakvu mjeru traži te vrijeme njezina trajanja kao i sredstvo osiguranja kojim će se privremena mjera prisilno ostvariti (novčanu kaznu), sve uz činjenice na kojima se zahtjev temelji i dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju.

8. Oznaka svrhe traženja osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja ( zaštita života i tijela, fizičkog zdravlja, prava na dom i dr.) ne utječe na zahtjev kojega je predlagatelj postavio upravo u smislu odredbe čl. 341. st. 2. OZ pa razlozi osiguranja tražbine koji su označeni u prijedlogu ne predstavljaju niti dio zatražene privremene mjere, niti utječu na pružanje zaštite koju privremenom mjerom predlagatelj traži.

9. Potom prvostupanjski sud odbija odrediti privremenu mjeru ocjenom kako predlagatelj nije učinio vjerojatnom svoju tražbinu za zaštitu suposjeda što čini neosnovanim prijedlog za osiguranje s obzirom da nedostaje osnovna pretpostavka - vjerojatnost tražbine a sud ne može privremenom mjerom uređivati odnose između stranaka u pogledu stana kojega su nesporno stranke imale u suposjedu tako, da predlagatelju osiguranja omogući boravak u stanu gdje nesporno boravi protustranka budući da je to suprotno sadržaju mjere opreza izrečene po Općinskom državnom odvjetništvu u P.-P. "jer bi postupanje po privremenoj mjeri evidentno istovremeno predstavljalo kršenje mjere opreza".

10. U ovom predmetu iz rezultata dokaznog postupka moguće je utvrditi nespornim da su stranke suposjednici obiteljske stambene zgrade i dvorišta u V. a koji suposjed je protustranka oduzela predlagatelju 24. lipnja 2022., do kada su prema navodima odgovora protutustranke na prijedlog predlagatelja, stranke bile u suposjedu nekretnine i to svih njezinih stambenih jedinica. Također, prema navodima same protustranke, nije sporno da je ona 24. lipnja 2022. na vratima stana u prizemlju predmete zgrade koji je bio u suposjedu stranaka promijenila bravu a kada je predlagatelj osiguranja pokušao ući u stan pozvana je policija (str. 31 spisa- očitovanje protivnice osiguranja na ročištu održanom 30. lipnja 2022.).

11. Nije sporno da je Općinsko državno odvjetništvo u P.-P. 24. lipnja 2022. donijelo nepravomoćno rješenje gdje je određeno kako žalba ne zadržava njezino izvršenje, kojim se predlagatelju nalaže mjera opreza zabranom približavanja protustranci na udaljenosti manjoj od 100 metara, uspostavljanja i održavanja bilo kakvih izravnih ili neizravnih kontakata ili veza a predlagatelj je protiv ove mjere podnio žalbu (str. 33 do 36 spisa).

12. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ je propisano kako se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine te potom, ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

13. U odnosu na vjerojatnost postojanja tražbine prvostupanjski sud je pogrešno primijenio odredbu čl. 346. st. 1. OZ a u svezi odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/03., 79/06., 141/06., 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14.-dalje ZVDSP) na čijim odredbama se osniva tražbina predlagatelja osiguranja te odredbe čl. 441. ZPP.

14. Sud u parnici zbog smetanja posjeda pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu (čl. 22. st. 2. ZVDSP) pa se u postupku koji predstavlja ispunjenje vjerojatnosti tražbine predlagatelja, ne utvrđuje pravo na posjed, pravni temelj posjeda i poštenje posjednika već samo utvrđuje činjenica tko je bio u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine dok vaki suposjednik ovlašten štititi suposjed je prema odredbi čl. 24. st. 1. ZVDSP s

putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

15. Odredbom čl. 441. ZPP je izrijekom propisano kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

16. Prema odredbi čl. 20. st. 1. ZVDSP je samovlast zabranjena bez obzira na to kakav je posjed te ga nitko nema pravo samovlasno smetati čak i ako smatra da ima jače pravo na posjed dok je u st. 2. propisano da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

17. Dakle, čin smetanja posjeda je takav čin kojim se samovlasno mijenja postojeće posjedovno stanje, faktična vlast na stvari i to uznemiravanjem posjednika u posjedu ili oduzimanjem posjeda te samo u slučaju takvog smetanja, posjednik ima pravo na posjedovnu zaštitu dok je kod suposjeda predviđeno bitno onemogućavanje dotadašnjeg vršenja faktične vlasti na stvari ili oduzimanje posjeda. Zbog toga je, s obzirom na očitovanja stranaka, moguće zaključiti kako je protustranka, onemogućavanjem ulaska predlagatelja u taj prizemni stan postupila samovlasno, bez obzira na izrečenu mjeru opreza.

18. Naime, prvostupanjski sud je također pogrešno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 20. st. 4. ZVDSP upućujući kako nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno, drugog tijela donjetom na temelju zakona koji to dopušta. Ovo stoga što samovlasno smetanje suposjeda kojega je počinila protustranka, zabranjujući predlagatelju vršenje suposjeda stana (u kojemu protustranka ne boravi trajno tijekom cijele godine) nije dopušteno odlukom suda ili drugog tijela s obzirom da mjerom opreza nije određena zabrana ulaska predlagatelja u nekretninu gdje trajno živi, za razliku od protustranke, a predlagatelj je nesporno njezin suposjednik.

19. Suprotno razlozima prvostupanjske odluke, predlagatelj je u ovom postupku dokazao čin smetanja kao i svoj posljednji mirni suposjed predmetnog stana zbog čega uživa sudsku zaštitu u smislu odredbe čl. 24. st. 1. ZVDSP u svezi odredbe čl. 22. ZVDSP jer mu je u cijelosti oduzet suposjed a prema odredbi čl. 22. st. 1. ZVDSP posjednik (suposjednik) kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je štiti svoj posjed putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

20. U parnici zbog smetanja posjeda se radi o kondemnatornoj tužbi sa vezanim deklaratornim dijelom s time, da taj deklaratorni dio predstavlja sastavni dio kondemnatornog dijela tužbe. Tužba zbog smetanja posjeda nije deklaratorna tužba a ukoliko u okviru kondemnatornog dijela tužbe za smetanje posjeda postoji i dio koji i ima deklaratoran sadržaj, taj dio nema karakter samostalnosti već predstavlja sastavni dio kondemnatornog dijela tužbe kojom se nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja i njemu sastavnog dijela zabrane jednakih ili sličnih smetanja u budućnosti.

21. Zbog toga u ovom predmetu nije odlučna činjenica određivanja načina na koji će protustranka omogućiti predlagatelju suposjed stana niti je odlučno da se radi o predaji ključeva uzlaznih vrata, okućnice ili unutarnjih vrata stana jer kondemnatorni dio zahtjeva predlagatelja predstavlja uspostavu ranijeg suposjedovnog stanja predajom u suposjed predmetnog stana pa razlozi pobijanog rješenja kojima prvostupanjski sud, suprotno sadržaju zapisnika u spisu, utvrđuje da je protivnica osiguranja osporila da bi na predmetnoj nekretnini mijenjala brave, ne utječe na vjerojatnost tražbine predlagatelja osiguranja koju vjerojatnost je on dokazao.

22. Budući da je predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine jer niti posljednje stanje suposjeda, niti počinjeno smetanje po protustranci, onemogućavanjem predlagatelju ulaska u stan nije sporno, dok je s druge strane predlagatelj učinio vjerojatnim da je mjera potrebna kako bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti a što predstavlja činjenica da se radi o nekretnini koja je prebivalište predlagatelja, pravilnom primjenom materijalnog prava je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP valjao uvažiti žalbu predlagatelja i preinačiti pobijano prvostupanjsko rješenje te prihvatiti prijedlog za određivanje privremene mjere na način predviđen odredbom čl. 347. st. 1. toč. 7. OZ i to glede nespornog suposjeda nekretnine s time, da je paricijski rok u kojemu je protustranka dužna izvršiti naloženu činidbu a prema odredbi čl. 443. ZPP u svezi odredbe čl. 262. st. 1. OZ, valjalo odrediti po službenoj dužnosti cijeneći okolnost da predlagatelj nema drugog mjesta za život.

23. Sukladno odredbi čl. 16. st. 1. OZ a u svezi odredbi čl. 262. st. 2. i 3. OZ. i 342. st. 1. OZ je određena prijetnja novčanom kaznom dok je vrijeme za koje je određena privremena mjera, određeno sukladno odredbi čl. 351. st. 1. OZ.

24. Predlagatelj osiguranja je odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova postupka jer zahtjev za tu naknadu glede predmetnog postupka osiguranja, nije zatražio u smislu odredbe čl. 164. st. 1., 2. i 3. ZPP.

25. Slijedom iznijetog je naposlijetku, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbijena je žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje u dijelu gdje je odbijen prijedlog za određivanje privremene mjere, predajom u isključivi posjed predmetnog stana s obzirom da je nesporno kako su stranke bile njegovi suposjednici pa predlagatelj osiguranja ne može zatražiti pružanje zaštite u većem opsegu nego što ju je ranije imao.

26. Predlagatelj osiguranja je odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova postupka jer zahtjev za tu naknadu glede predmetnog postupka osiguranja nije zatražio u smislu odredbe čl. 164. st. 1., 2. i 3. ZPP.

U Zagrebu 9. kolovoza 2022.

Sudac:

Željka Rožić Kaleb, v.r.