Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 4 Gž-1440/2021-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Ane Gradišek kao predsjednice vijeća, Željke Rožić Kaleb kao članice vijeća i izvjestiteljice te Roberte Pandža kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja- protutuženika J. A. iz B., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica E. K., odvjetnica u Š., protiv tuženika-protutužitelja A. A. iz K. Š., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Š., radi utvrđenja i razvrgnuća, odlučujući o žalbama stranaka izjavljenim protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj P- 854/15 od 17. prosinca 2020., u sjednici vijeća održanoj dana 9. kolovoza 2022.,

p r e s u d i o  je

Odbija se žalba tuženika A. A. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj P-854/15 od 17. prosinca 2020. u pobijanom dijelu pod točkom I, podtočka 1. i u dijelu pod točkom II, podtočka 1. izreke.

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj P-854/15 od 17. prosinca 2020. u pobijanom dijelu pod točkom I, podtočke 2. i 3. izreke te u dijelu pod točkom II, podtočka 2. izreke i predmet u tom dijelu vraća na ponovno suđenje.

II Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe tuženika-protutužitelja A. A. se ostavlja za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja je odlučeno:

"I 1. Utvrđuje se da je tužitelj J. A.1 , OIB: …, B., suvlasnik za 1/2 dijela nekretnine oznake čest.zgr.184 k.o. Lj., temeljem rješenja o nasljeđivanju iza smrti oca pok. J. A.2 .

2. Razvrgava se zajednica nekretnine oznake čest.zgr.184 k.o. Lj., sukladno prijedlogu b1 vještaka građevinske struke ing.građ. M. S. iz kolovoza 2020. godine i prikaza u grafičkom dijelu, kojim se definira stan S1 (prizemlje), kojem pripada:prizemlje (dvije prostorije), natkriveni prostorije dvorišta (ispod nadstrešnice), natkriveni ulaz u konobu (ispod terase) i cisterna za vodu (ispod stepenica), dok stanu S2 (prvi kat) pripada:stepenice sa podestom, natkrivena terasa na katu i prvi kat (dvije prostorije), s tim da su zajednički dijelovi septička jama za otpadne vode (u dvorištu) i dvorište, a koji prijedlog I grafički prikaz čine sastavni dio ove presude.

3. Dužan je tuženik naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 59.700,00 kuna, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II Odbija se protutužbeni zahtjev protutužitelja koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužitelj A. A., OIB: …, vlasnik za cijelo kuće označene kao česr.zgr.184 k.o. Lj. temeljem nasljedstva iza smrti oca J. A.2 i ustupa svoga brata J. A.1 . 2. Dužan je tuženik naknaditi tužitelju parnični trošak, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

2. Protiv prvostupanjske presude u dijelu pod točkom I, podtočka 2. izreke žali se tužitelj-protutuženik (dalje: tužitelj) na navodeći određene žalbene razloge osim nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom, preinačiti pobijani dio presude.

3. Tuženik-protutužitelj (dalje: tuženik) se žali protiv prvostupanjske presude zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i bitne povrede odredbi parničnog postupka te predlaže pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.

4. Žalba tužitelja je osnovana, a žalba tuženika djelomično osnovana.

5. Predmet prijepora je tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži utvrditi da su stranke u 1/2 dijela suvlasnici nekretnine označene kao čest.zgr. 184 k.o. Lj. kao i zahtjev za razvrgnuće suvlasničke zajednice geometrijskom diobom jer je nesporno u izvanparničnom postupku, podnijetom po njegovu prijedlogu radi razvrgnuća zajednice nekretnina, upućen u parnicu pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Kninu poslovni broj R1-78/12.

6. Protutužbenim zahtjevom tuženik traži utvrditi kako je u cijelosti vlasnik predmetne nekretnine iako je točno da je otac stranaka oporukom raspolagao njome tako, da je svakoj stranci ostavio njezin 1/2 dijela ali je u nju tuženik uložio znatna novčana sredstva te mu je tužitelj nekretninu prepustio u vlasništvo za cijelo pismom od 8. srpnja 1988. gdje je napisao da odustaje od svog dijela kuće.

7. Prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev nakon prethodnog utvrđenja da je između stranaka nesporno kako je otac stranaka, sada pok. J., za svog života bio vlasnik predmetne nekretnine koju je oporukom ostavio strankama, svakome u ½ dijela te je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Drnišu, poslovni broj O-87/95 od 28. listopada 1997. tako i uručena ostavina strankama kao nasljednicima, kao i da je tužitelj u jednom pismu označio da ne može sudjelovati u krovopokrivačkim radovima na nekretnini te je predložio tuženiku izmijeniti krov kada bi on odustao od svog dijela kuće dok će on za njihova života roditelje obilaziti i pomoći ih novčano kao do sada, koliko bude mogao.

8. U odnosu na tvrdnju tuženika o ustupu suvlasničkog dijela tužitelja tuženiku prvostupanjski sud zaključuje da tužitelj nikada nije dao ovjerenu pismenu izjavu o ustupu a na temelju iskaza tužitelja i svjedoka M., A., D. i D. A. utvrđuje da su pok. otac stranaka i njegova supruga za svog života uvijek govorili kako sporna kuća nakon njihove smrti ima pripasti strankama po pola. Zbog toga prihvaća tužbeni zahtjev a protutužbeni odbija jer tuženik nije pružio nikakav valjani dokaz da je isključivo vlastitim sredstvima financirao krovopokrivačke radove i druge radove na kući koja je ostala nepromijenjenih gabarita od njezine nadogradnje niti, sukladno odredbi čl. 156. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/03., 79/06., 141/06., 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14.-dalje u tekstu: ZVDSP), se takvim ulaganjem može steći vlasništvo.

9. Donoseći ovaj pobijani dio presude prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP a odluka je donijeta pravilnom ocjenom provedenih dokaza, i to svih koje su stranke glede ovog dijela zahtjeva predložile, sukladnoj odredbi čl. 8. ZPP, čime je potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje.

10. Između stranaka nije sporno da je na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Drnišu poslovni broj O-87/95 od 28. listopada 1997. utvrđeno da imovinu pok. J., oca stranaka, sačinjava predmetna nekretnina te su njegovim nasljednicima na temelju sudske oporuke broj Pi-48/85 proglašeni tužitelj i tuženik po pola.

11. Odredbom čl. 149. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 52/71, 47/78, 71/91, 37/94, 56/00. i 48/03.) koji je važio na dan otvaranja nasljedstva (1991. godine) je propisano da svaki nasljednik može prije diobe prenijeti svoj nasljedni dio potpuno ili djelomično samo na sunasljednika a taj ugovor o prijenosu mora biti sudski ovjeren.

12. Kako to ovdje nije slučaj, smrću oca stranaka je na tužitelja i tuženika, u omjeru od 1/2 dijela otvoreno nasljedstvo i ostavina je po sili zakona prešla na nasljednike, stranke (čl. 135. ZN). Budući da se tužitelj nesporno nije odrekao nasljedstva u korist tuženika odnosno, dao izjavu o ustupanju svog nasljednog dijela u smislu odredbe čl. 139. st. 2. ZN prvostupanjski sud je pravilno zaključio da su stranke u jednakim dijelovima suvlasnici predmetne nekretnine dok radovi izvršeni po tuženiku ne mogu predstavljati osnovu za stjecanje prava vlasništva u smislu odredbe čl. 156. st. 1. ZVDSP.

13. Upućivanje tuženika na izvršeno darovanje u smislu pravnih pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (čl. 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donjetih prije 6. travnja 1945.- Narodne novine broj 73/91.- dalje OGZ) a u svezi odredbe čl. 388. st. 2. ZVDSP nije moglo biti prihvaćeno u prvom redu stoga, jer je ocjenom pisma na kojega tuženik ukazuje da bi predstavljao ugovor o darovanju, moguće utvrditi da su u trenutku njegova pisanja ( 8. siječnja 1988.) oba roditelja stranaka bila živa a tužitelj navodi da „dok su roditelji živi ja ću ih obaći i pomoći im novčano kao i do sada onoliko koliko budem mogao“ pa ovakvo očitovanje ne može predstavljati darovanje s obzirom da su tada roditelji stranaka bili živi (otac je umro 26. studenog 1991.) a majka (20. prosinca 1995.) zbog čega tužitelj nije niti mogao raspolagati tom nekretninom koja je bila u isključivom vlasništvu oca stranaka.

14. Stoga nisu bili ispunjeni uvjeti propisani paragrafom 938. u svezi paragrafa 861. i 863. OGZ u prvom redu zato što je otac stranaka, kao isključivi vlasnik bio živ i tužitelj nije mogao prenijeti na tuženika nekretninu koja nije u njegovom vlasništvu, niti pak ovo pismo predstavlja pogodbu u smislu označenih odredbi OgZ.

15. Tako tuženik, prvenstveno vlastitom ocjenom provedenih dokaza a ta je ocjena isključiva ovlast suda, ne može s uspjehom dovesti u sumnju pravilna utvrđenja prvostupanjskog suda, niti upućivati na ugovor o darovanju u smislu Paragrafa 938., 939. i 943. OgZ a nije moguće prihvatiti žalbeni navod kako rješenje o nasljeđivanju od 28. listopada 1997. ne veže stanke ovog postupka jer je između njih već sklopljen ugovor o darovanju, što nije bilo moguće s obzirom da je do 1991. godine, kada je umro otac stranaka, predmetna nekretnina bila isključivo vlasništvo ostavitelja iz tog predmeta odnosno, oca stranaka.

16. Slijedom iznijetog, budući da je prvostupanjski sud jasno i razložno ocijenio sve provedene dokaze i označio koje prihvaća a koje ne i zašto, je valjalo odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkom I, podtočka 1. i točkom II, podtočka 1. izreke.

17. Prvostupanjski sud je u odluci o razvrgnuću suvlasničke zajednice geometrijskom diobom označio da se ona razvrgava sukladno prijedlogu b 1 vještaka građevinske struke u dijelu kojim se definira stan S1, prizemlje s pripadajućim dijelom prostora i stan S2 na prvom katu s pripadajućim dijelovima a koji prijedlog i grafički prikaz čine sastavni dio presude i pri tome nije označio razloge zbog kojih ne prihvaća prijedlog b 2 vještaka, što s pravom ističe tužitelj u žalbi.

18. Donoseći ovu odluku sud je bio dužan dostatno označiti razloge zbog kojih prihvaća baš jedan od ponuđenih prijedloga vještaka a potom, potpuno određeno označiti koji fizički dio suvlasničke nekretnine pripada pojedinom suvlasniku jer suvlasnicima, u smislu odredbe čl. 47. ZVDSP, pripada pravo na razvrgnuće suvlasništva a način razvrgnuća nekretnina određen je odredbom čl. 50. st. 2. ZVDSP, pa je u postupku sudskog razvrgnuća, ukoliko ne postoji sporazum stranaka o načinu razvrgnuća sud dužan nekretnine podijeliti geometrijski ako utvrdi da je to moguće.

19. U tom slučaju sud odlučuje tako, da određeno navede koji fizički dio pojedine suvlasničke nekretnine pripada pojedinom suvlasniku pri čemu je dopušteno označiti da odlučuje sukladno nalazu i mišljenju vještaka jer svaki od suvlasnika koji je sudjelovao u razvrgnuću na temelju pravomoćne odluke o razvrgnuću a na zakonom određeni način stječe vlasnička prava izvodeći ga iz svojeg suvlasničkog dijela s kojim je sudjelovao u razvrgnuću a koje pravo mu prestaje.

20. Kada među suvlasnicima nema sporazuma o načinu diobe suvlasničke zajednice kao što je ovdje slučaj, svrha je sudskog postupka upravo odrediti sadržaj i način diobe u cilju stvaranja samostalnih cjelina a u skladu s suvlasničkim omjerima stranaka koji se može grafički individualizirati prema skici lica mjesta koja jasno određuje predmet vlasničke zaštite ali tako, da se točno označi koji dio nekretnine pripada kojem suvlasniku. Budući da to nije moguće utvrditi iz jedino obvezujućeg dijela presude, njezine izreke, a niti razloga, presuda je u tom dijelu donijeta pogrešnom primjenom materijalnog prava uslijed kojega je i činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.

21. Stoga je primjenom odredbe čl. 370. ZPP valjalo ukinuti presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu pod točkom I, podtočka 2. izreke i predmet u tom dijelu vratiti na ponovno suđenje u kojem je potrebno postupiti sukladno označenom i nakon odluke o razvrgnuću, točno odrediti kojoj stranci pripada pojedinačno određeni dio nekretnine, čime će tek u ovom predmetu biti donijeta nova i zakonita odluka.

22. Kako je ukinut dio odluke o glavnoj stvari valjalo je na temelju odredbe čl. 380. st. 3. ZPP uvažiti žalbu tuženika te ukinuti i odluku o parničnom trošku sadržanu pod točkom I, podtočka 3. i dijelu pod točkom II, podtočka 2. izreke i predmet u tom dijelu vratiti na ponovan postupak.

23. Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe tuženika, koji je taj trošak zatražio, se osniva na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 9. kolovoza 2022.

Predsjednica vijeća:

Ana Gradišek, v.r.