Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž Zk-489/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja grada P.-P., protiv protustranaka R. H., zastupane po O. d. o. u P.-P., odlučujući o žalbi protustranke R. H. protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Zemljišnoknjižni odjel Pula poslovni broj Z-25/2022 od 21. prosinca 2021., 9. kolovoza 2022.,
r i j e š i o j e
I. Žalba protustranke uvažava se kao osnovana te se rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Zemljišnoknjižni odjel Pula poslovni broj Z-25/2022 od 21. prosinca 2021. preinačuje na način da se usvaja prigovor protustranke te se odbija prijedlog predlagatelja, nalaže brisanje provedenog upisa i uspostava prijašnjeg stanja kakvo je bilo prije provedbe rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Zemljišnoknjižni odjel Pula poslovni broj Z-23545/21 od 21. prosinca 2021.
II. Nalaže se upis brisanja zabilježbe žalbe u zk.ul.br. 18835 k.o. G. upisan rješenjem broj Z-3265/2022 od 23. veljače 2022.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:
"I. Odbija se prigovor R. H. od 21. prosinca 2021., te se potvrđuje ovosudno rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Zemljišnoknjižnog odjela Pula, posl.br. Z-23545/21 od 21. prosinca 2021.
II. Nalaže se upis zabilježbe odbijenog prigovora u z.k.ul. 18835 k.o. G.."
2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnijela je protustranka R. H. 21. veljače 2022. zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje na način da odbije predloženi upis i naloži uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe istog.
3. Predlagatelj je 15. ožujka 2022. podnio odgovor na žalbu protustranke u kojem osporava navode žalbe u cijelosti i predlaže istu odbiti kao neosnovanu.
4. Žalba je osnovana.
5. Na temelju prijedloga predlagatelja i dokumentacije koja je dostavljena uz prijedlog ovlašteni zemljišnoknjižni referent donio rješenje broj Z-23545/2021 od 21. prosinca 2021. kojim je u zk.ul.br. 2756 k.o. G. dopustio otpis kčbr. 819/1 pašnjak sa 13516 m2 i kčbr. 819/6160 pašnjak sa 4906 m2 i prijenos istog u zk.ul.br. 18835 k.o. G.. U zk.ul.br. 18835 k.o. G., na temelju Suglasnosti Općine S., Suglasnosti Grada P., Suglasnosti Grada V., Suglasnosti Općine M., Suglasnosti Općine L., Suglasnosti Općine B., Uvjerenja od 2. svibnja 2017., Uvjerenja Grada P.-P., Suglasnosti Općine F., Suglasnosti Općine M. te na temelju članka 360. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, dopustio je uknjižbu prava vlasništva na nekretninama društvenog vlasništva kao nositelja prava korištenja Općine P. u 25551/64726 dijela, za korist Grada P.-P..
6. Prigovor je podnijela protustranka jer da se upis nije mogao dopustiti iz razloga što predlagatelj nije mogao steći pravo vlasništva niti na temelju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. i 81/15.-pročišćeni tekst), a niti na temelju Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 90/92., 94/93., 117/93., 5/97., 17/99., 129/99., 51/00. i 105/00. – dalje: ZLSU). Sve iz razloga što su na dan 24. srpnja 1991., a na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 34/91. – dalje: ZPZ), sve nekretnine upisane kao društveno vlasništvo, a koje su bile poljoprivredno zemljište postale vlasništvo Republike Hrvatske. Prema članku 2. ZPZ poljoprivredno zemljište su bile oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici, močvare, drugo zemljište koje se koristi ili se može koristiti za poljoprivrednu proizvodnju te neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih jezgri koje odredi županijska, odnosno gradska skupština.
Kako predlagatelj nije priložio dokaz iz kojeg bi proizlazilo da su nekretnine koje su obuhvaćene prijedlogom na dan 24. srpnja 1991. bile izgrađeno građevinsko zemljište, to da nije bilo osnova za upis prava vlasništva Grada P. pri čemu je nebitna činjenica da su predmetne nekretnine u zoni građevinskog zemljišta. Tako da je odlučeno i nizom odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske.
7. Pobijanom odlukom odbijen je prigovor protustranke uz obrazloženje da je uvidom u Uvjerenje Grada P.-P., Klasa: 350-01/17-02/122, Urbroj: 2168/01-03-05-0410-17-2 od 2. svibnja 2017. utvrđeno da su prema prostorno-planskoj dokumentaciji Prostornog plana Općine P. (Službene novine ZOR R. broj 26/83. i 55/84., Službene novine Općine P. broj 11/87.) te lista 5. Plana namjene površina, Elaborata granica građevinskog područja i GUP-a Grada P. („Službene novine“ ZOR R. broj 26/83., „Službene novine“ Općine P. broj 13/87. i 9/89.) na dan 16. listopada 1990. i na dan 23. srpnja 1991., kčbr. 819/1 i kčbr. 819/60 k.o. G., bile unutar granica građevinskog područja Grada P.. Mišljenje je prvostupanjskog suda da su predmetne nekretnine na dan 24. srpnja1991. zbog toga što su se nalazile unutar granica građevinskog područja Grada P. postalo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Ovo i stoga što se radi o nekretnini koja je prema plansko-prostornoj dokumentaciji dijelom izgrađeno, a dijelom neizgrađeno zemljište.
8. U svojoj žalbi protustranka iznosi iste žalbene razloge kao i u prigovoru, dakle da, kako su predmetne nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi kao pašnjak, to da su na dan 24. srpnja 1991. postale vlasništvo Republike Hrvatske, obzirom na raniji upis društvenog vlasništva na tim nekretninama, zbog čega je nebitno što se iste nalaze unutar granica građevinskog zemljišta, jer to ne znači da se unutar granica građevinskog područja ne može nalaziti i poljoprivredno zemljište, odnosno da Grad P. nije dokazao da se radi o izgrađenom građevinskom zemljištu ili o uređenom građevinskom zemljištu užih dijelova starih jezgri koje odredi županijska odnosno gradska skupština.
9. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je dozvolio predloženi upis.
10. Prema članku 3. stavak 1. ZPZ na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike Hrvatske nositelj vlasničkih prava postaje Republika Hrvatska, a za ocjenu da li se radi o poljoprivrednom zemljištu ako se isto nalazi u granicama građevinskog područja, u smislu članka 2. ZPZ-a, bitno je je li u trenutku stupanja na snagu ZPZ-a zemljište bilo izgrađeno ili neizgrađeno. Ako se radi o neizgrađenom građevinskom zemljištu, tada je takvo zemljište postalo vlasništvo Republike Hrvatske po samom zakonu.
11. Prema ZLSU, jedinice lokalne samouprave i uprave nisu postale vlasnicima nekretnina na svom području na kojima je bilo upisano društveno vlasništvo, obzirom da je člankom 87. navedenog Zakona propisano da općine, gradovi i županije utemeljeni Zakonom o područjima županija, gradova i općina preuzimaju nekretnine općina čiji su slijednik. Tim Zakonom nije reguliran vlasnički status nekretnina koje su jedinice lokalne uprave i samouprave preuzele od svojih prednika. Kako su predmetne nekretnine na dan 24. srpnja 1991. bile upisane kao pašnjak (poljoprivredno zemljište prema članka 2. ZPZ-a) u društvenom vlasništvu to su ex lege postale vlasništvo Republike Hrvatske, a predlagatelj nije dokazao da se radi o izgrađenom građevinskom zemljištu odnosno neizgrađenom građevinskom zemljištu užeg dijela stare gradske jezgre Grada P.-P..
12. Netočno je utvrđenje prvostupanjskog suda da su predmetne nekretnine djelom izgrađeno, a djelom neizgrađeno građevinsko zemljište, jer to ne proizlazi iz dokumentacije priložene uz prijedlog. Upravo suprotno, u zk.ul.br. 2756 k.o. G. (nekretnine koje su predmet ovog postupka izdvojene u zk.ul.br. 18835 k.o. G.) bile su upisane tri nekretnine, od kojih nekretnine koje su predmet ovog postupka sa kulturom pašnjak, dok je treća nekretnina koja nije bila predmet ovog postupka bila upisana djelomično kao pašnjak, a djelomično kao pomoćna zgrada i gospodarska zgrada.
13. Zbog navedenih razloga je ovaj sud prihvatio žalbu protustranke te je preinačio pobijano rješenje primjenom članka 149. stavak 1. točka b Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19.), odbio prijedlog te naložio brisanje provedenog upisa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kao i brisanje žalbe.
Koprivnica, 9. kolovoza 2022.
Sutkinja
Vesna Rep v. r.
