REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-7488/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. B.V., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 18. ožujka 2022., broj: Pp J - 1367/2019-18, u sjednici vijeća održanoj 4. kolovoza 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba okr. B.V. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. B.V. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 200,00 (dvjesto) kuna, u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci od 18. ožujka 2022., broj: Pp J-1367/2019, proglašen je krivim okr. B.V. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je, uz primjenu odredbi o ublažavanju, izrečena novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna, koju kaznu je dužan platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude uz pogodnost plaćanja 2/3 izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna.

2. Protiv te presude, okr. B.V. osobno je pravodobno podnio žalbu naznačujući da se žali zbog svih žalbenih osnova, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

5. U žalbi zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka okr. B.V. ističe da se obrazloženje pobijane presude ne podudara s izrekom presude i to iz razloga jer je proglašen krivim da je 29. 10. 2018. narušavao javni red i mir, a u obrazloženju pobijane presude da se navodi da je PP Krk podnijela optužni prijedlog 24. 10. 2018., a što nije moguće jer policija može podnijeti prijavu nakon što se neki događaj dogodi, a nikako prije.

5.1. Međutim, iako je u pravu okrivljenik da je u 1. odlomku obrazloženja pobijane presudu navedeno „Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko- goranska, Policijska postaja Krk, kao ovlašteni tužitelj, podnijela je optužni prijedlog pod brojem 511-09-30/49-269-227/2018 od 24. listopada 2018…“, potpuno je jasno da se radi o grešci prilikom pisanja pobijane prvostupanjske presude kojom ni na koji način nije dovedena u sumnju osnovanost i zakonitost pobijane presude, a niti identitet optužbe i osude. Naime, iz podnesenog Optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, Policijske postaje Krk vidljivo je da je isti datiran s datumom 29. listopada 2018. te je predmetni optužni prijedloga zaprimljen na prvostupanjskom sudu 1. studenog 2018., a isti je podnesen radi osnovane sumnje da je okr. B.V. počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i to dana 29. listopada 2018. Stoga, potpuno je jasno da navod u 1. odlomku obrazloženja pobijane presude „..kao ovlašteni tužitelj, podnijela je optužni prijedlog … od 24. listopada 2018….“ predstavlja očiglednu grešku u pisanju kojom ni na koji način nije dovedeno u sumnju vrijeme počinjenog prekršaja 29. listopada 2018., a niti vrijeme podnošenja optužnog prijedloga, kao što to pogrešno okrivljenik zaključuje u svojim žalbenim navodima.

5.2. Nadalje, okr. B.V. ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka jer je propustio saslušati svjedoka D.G., a saslušati samo svjedoke predložene po podnositelju prijave, a ne i svjedoka obrane da predstavlja nedozvoljeno zadiranje u prava njega kao okrivljenika, a time da mu je uskraćeno osnovno pravo da dokazuje svoju nedužnosti u konkretnom predmetu. Time, iako to nije izrijekom navedeno, očigledno je da okrivljenik ističe tzv. relativno bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 2. u vezi s člankom 85. stavak 2. Prekršajnog zakona.

5.3. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud odbio provesti dokazni prijedlog ispitivanjem svjedoka D.G. iz razloga jer okrivljenik nije naveo na koje okolnosti bi se isti trebao ispitati te da okrivljenik prilikom prvog ispitivanja nije predložio izvođenje nikakvih dokaza pa tako niti ispitivanje svjedoka. Ovdje je potrebno istaknuti da okrivljenik ima pravo predlagati izvođenje dokaza tijekom cijelog trajanja dokaznog postupka, a ne samo prilikom prvog ispitivanja pa ta okolnost nije odlučna za ocjenu hoće li se neki dokaz izvesti ili ne. Iz stanja spisa proizlazi da je okrivljenik nakon prvog ispitivanja odnosno u daljnjem tijeku postupka podnio pisanu obranu od 7. prosinca 2021. i 13. ožujka 2021. (obje pisane obrane sadržajno su identične) u kojoj je predložio da se kao svjedok ispita njegov šogor D.G.. Iz sadržaja tih pisanih obrana ne proizlazi da svjedok D.G. ima neposrednih saznanja o događaju inkriminirane prilike, obzirom da okr. B.V. opisuje probleme oko korištenja zajedničkog stepeništa kojim se dolazi do kuće koja je u vlasništvu svjedoka D.G. te da je cilj prijavljivanja gospođe L. i njezinog oca gospodina K. da se to stepenište prestane koristiti za prolaz, a što nije moguće jer je to jedini pristup katu predmetne kuće te da je spornog dana došlo do vrijeđanja od strane gospodina K. na privatnim stepenicama oko kojih se vodi spor između njegovog šogora i gospođe L.. Dakle, iz sadržaja tih pisanih obrana proizlazi da okrivljenik predlaže da se svjedok D.G. ispita na okolnosti problema oko općenitog korištenja spornih stepenica koje okolnosti nisu relevantne za odlučivanje o krivnji okrivljenika radi prekršaja remećenja javnog reda i mira od dana 29.listopada 2018. u 12.15 sati.

5.4. Osim toga, iz provedenog dokaznog postupka, posebno iskaza svjedoka F.K. ne proizlazi da je svjedok D.G. bio prisutan događaju inkriminirane prilike obzirom da je isti u svojem iskazu naveo „…Prije dolaska policije, koju je on pozvao, došao je vlasnik te ruševine, koja se nalazi pored kuće njegove kćer…Taj čovjek se zove D.…“, a iz čega proizlazi da je D.G. došao na mjesto događaja nakon što se zbio događaj koji se okrivljeniku stavlja na teret pa je jasno da isti nema neposrednih saznanja o događaju inkriminirane prilike.

5.5. Imajući u vidu naprijed navedeno te činjenicu da je prvostupanjski sud činjenično stanje utemeljio na iskazima svjedoka oštećenog F.K. i svjedokinje V.K. koji su imali neposredna saznanja o odlučnim činjenicama od kojih ovisi prekršajna odgovornost okrivljenika te da ispitivanje svjedoka D.G. nije bilo odlučno za pravilnost i točnost utvrđenog činjeničnog stanja, po ocjeni ovog suda nije počinjena tzv. relativno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 2. u vezi sa člankom 85. stavak 2. Prekršajnog zakona.

5.6. Slijedom navedeno, nije osnovana žalba okrivljenika zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka.

6. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja okrivljenik izražava nezadovoljstvo jer sud nije povjerovao njegovoj obrani, a niti je proveo njegov dokazni prijedlog.

6.1. Međutim, suprotno žalbenim navodima okrivljenika, prvostupanjski sud je temeljitom analizom i ocjenom provedenih dokaza i na njima utvrđenih činjenica, potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i izveo valjane zaključke, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Osnovano je, prvostupanjski sud ocijenio iskaze svjedoka F.K. i svjedokinje V.K., obzirom da su o tijeku događaja inkriminirane prilike iskazivali objektivno, detaljno i suglasno o odlučnim činjenicama od kojih ovisi ispunjenje bitnih obilježja prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret obzirom da je svjedok F.K.u svom iskaza naveo „…U jednom trenutku čuo sam da mi netko dolazi s leđa i okrenuo se te vidio nekog nepoznatog muškarca kojem sam tada rekao misleći da je radnik: „Ovo je privatno“ On je odmah počeo vikati i psovati te je sa rukama nasrnuo na mene a tada me i odgurnuo te sam ja leđima pao prema zidu. Taj je čovjek vikao i psovao govoreći „jebem ja i tebe i tvoje privatno, nabijem te na onu stvar“. U tom trenutku iz kuće je izašla i moja supruga koja je čula galamu…“ dok je svjedokinja V.K. u svom iskazu navela „…Muž se nalazio na balkončiću ispred ulaznih vrata a ja sa unutrašnje stane kada sam čula neki nepoznati muški glas kako psuje i viče…Ne sjećam se točno što je govorio no znam da je vikao i psovao…izašla sam van i vidjela da je muž zateturao unazad…“. Iz takvih iskaza saslušanih svjedoka nesporno proizlazi da je okrivljenik svojim ponašanjem ostvario bitna obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

6.2. Slijedom navedenog, žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

7. U žalbi zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji okrivljenik ističe da pobijana presuda sadrži diskriminaciju njega s obzirom na dob jer je prvostupanjski sud kao otegotnu okolnost cijenio činjenicu da je mlađi od svjedoka K., a obzirom da vrijeđanje mlađeg čovjeka od strane starije osobe ne bi smjelo biti ništa manje kažnjivo nego vrijeđane starijeg čovjeka od strane mlađeg, radi čega kaznu smatra nezakonitom i diskriminatornom.

7.1. U pravu je okrivljenik kada ističe da je pogrešno prvostupanjski sud kao otegotnu okolnost cijenio neprimjereno ponašanje prema osobi starije životne dobi. Međutim, imajući u vidu sve okolnosti počinjenog prekršaja, protupravnu količinu okrivljenikovog postupanja koje se očituje u vici i galami te primjeni fizičke sile prema drugoj osobi te činjenici da je okrivljeniku izrečena novčana kazna ispod zakonom propisanog minimalnog iznosa, odnosno novčana kazna u ublaženom iznosu, pogrešna ocjena naprijed navedene otegotne okolnosti nije od utjecaja na zakonitost i pravilnost izrečene novčane kazne.

7.2. Po ocjeni ovog suda, izrečena novčana kazna primjerena je i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja jer je izrečena kao blaža vrsta kazne, u iznosu ispod zakonom propisanog minimalnog iznosa, obzirom da je za taj prekršaj, propisana novčana kazna u iznosu od 50 do 200 DEM, odnosno novčana protuvrijednost izražena u kunama, odnosno kao teža kazna, kazna zatvora u trajanju do 30 dana.

8. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka te po ocjeni ovog, plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 200,00 kuna, dakle u minimalno mogućem iznosu paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika ili osoba koje je ista eventualno dužna uzdržavati.

8. Slijedom svega navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 4. kolovoza 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić,v.r.

Kristina Gašparac Orlić,v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.