Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Stalna služba u Valpovu

Kralja P. Krešimira IV br. 3

31550 Valpovo

Pn-80/2021-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sucu Zvonimiru Rogiću, u pravnoj stvari tužitelja M. Š., OIB …, iz B., I zastupan po Z. Š., odvjetniku iz O., protiv tuženika H. a. d.o.o., OIB …, Z., odvjetniku iz O., nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 30. lipnja 2022., na osnovi čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP), dana 4. kolovoza 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. N a l a ž e s e tuženiku H. a. d.o.o., OIB …., da tužitelju M. Š., OIB …., isplati

iznos

od

11.881,21

kn

(jedanaesttisućaosamstoosamdesetjednukunuidvadesetjednulipu) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 7. siječnja 2021. do isplate po stopi zatezne kamate određene za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana.

II. N a l a ž e s e tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 10.462,50 kn (desettisućačetristošezdesetdvijekuneipedesetlipa) u roku od 15 dana, dok se tužitelj s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova u iznosu od 989,00 kn o d b i j a.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 28. prosinca 2020. bio sudionik prometne nezgode na način da je na autocestu istrčao zec te je svojim prednjim lijevim dijelom vozila naletio na zeca. Smatra da je za prometnu nezgodu odgovoran tuženik po načelu objektivne odgovornosti, odn. tuženik nije održavao cestu na način da spriječi dolazak divljači na cestu. Tom prilikom pretrpio je štetu na vozilu u iznosu od 10.295,15 kn. Navodi da se obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom koji je tuženik ocijenio kao pravno neosnovan.

1.1. Kako tuženik odbija priznati i isplatiti štetu koju je pretrpio, predlaže da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev u iznosu od 10.295,15 kn u cijelosti.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 19.07.2021. prijepori odgovornost i uzročno-posljedičnu vezu između njegovog postupanja i predmetne prometne nesreće koja se dogodila dana 28. prosinca 2020. na autocesti A5, na 033,050 km naletom osobnog vozila reg. ozn. OS 406 LI, na zeca. Navodi da iz ovako postavljenog tužbenog zahtjeva nije razvidno u čemu bi se točno sastojao njegov propust radi kojeg bi došlo do prometne nesreće. Sama činjenica kako se divljač-zec nalazio na kolniku autoceste po sebi ne znači i ne može značiti da nije u potpunosti u svemu postupio sukladno zakonskim propisima i pravilima struke . Ističe kako je u cijelosti postupio sukladno Zakonu o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), Pravilniku o održavanju cesta (NN 90/14) te Pravilniku o ophodnji javnih cesta (NN 75/14).

2.1. Iz radne dokumentacije za predmetni dan nadležne Tehničke jedinice održavanja Čepin, koju je tuženik dužan voditi, proizlazi kako je ophodnja dionice autoceste organizirana i obavljena u redovitim ophodnjama kojom prigodom nisu uočeni bilo kakvi nedostaci kako na kolniku tako niti na zaštitnoj ogradi niti je uočena bilo koja životinja unutar ograđenog prostora autoceste. Dojava o životinji nije bilo te je nastanak prometne nesreće bilo prvo saznanje o životinji na autocesti. Napominje kako je zaštitna žičana ograda na predmetnoj dionici postavljena sukladno propisima i uredno je održavana. Zaštitna ograda je postavljena u skladu s općim tehničkim uvjetima i projektnom dokumentacijom te je za autocestu, što uključuje i zaštitnu ogradu, izdana uporabna dozvola. Tijekom očevida nisu uočena bilo kakva oštećenja zaštitne žičane ograde niti je pronađeno mjesto koje bi omogućilo pristup životinji u ograđeni prostor autoceste, te nije utvrđeno da je do predmetnog događaja došlo kršenjem prometnih propisa od strane pravne osobe nadležne za gospodarenje tim dijelom prometnice. Stoga protiv njega nije pokrenut prekršajni postupak koji bi bio pokrenut da je bilo propusta na njegovoj strani. Navodi da je poduzeo sve mjere za omogućavanje sigurnog odvijanja prometa autocestom, u potpunosti sukladno propisima i pravilima struke. Tužitelj ničim nije dokazao da bi tuženik propustio voditi brigu i poduzimati mjere za sigurno odvijanje prometa što bi za posljedicu imalo prometnu nezgodu odnosno izostaje uzročno posljedična veza između prometne nezgode i njegovog postupanja. Smatra da se nalet na zeca na spornoj dionici autoceste ne može pripisati neredovnom odnosno protupravnom njegovom postupanju.

2.2. Ističe kako je čl. 50. st.1. Zakona o cestama propisano kako se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje dok je st. 2. propisano da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. čl. 50. Zakona o cestama, nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. Međutim, tuženik nije od lovačkog društva koje upravlja lovištem (LD J. iz P.) niti od nadležne policijske uprave dobio zahtjev za postavljanjem znaka "divljač na cesti". U predmetnom slučaju autocesta je bila opremljena odgovarajućom zaštitnom žičanom ogradom. Smatra da pojava životinje na kolniku po kojem se kretalo vozilo tužitelja je nenadani događaj koji tuženik u danim okolnostima, imajući u vidu sve mjere koje je poduzeo za osiguranje nesmetanog i sigurnog odvijanja prometa na predmetnoj cesti, nije mogao spriječiti, čime je dokazao da je šteta nastala bez njegove krivnje.

2.3. Navodi da je Zakonom o obveznim odnosima kao općim propisom propisano da za štetu od opasne stvari odgovara njezin imatelj po načelu objektivne odgovornosti dok cesta sama po sebi nije opasna stvar. Ističe se doprinos vozača vozila odnosno isključiva odgovornost jer je bio u obvezi brzinu kretanja prilagoditi osobinama i stanju na cesti odnosno isključiva odgovornost vozača po kriteriju objektivne odgovornosti kao imatelja opasne stvari - vozila u pokretu.

2.4.Obzirom na ne postojanje njegove odgovornosti, visinu štete nije potrebno posebno analizirati te se samo navodi kako tužitelj nje dostavio niti jedan dokaz iz kojeg bi se objektivno utvrdila visina koja je previsoko postavljena, a koja je u policijskoj Potvrdi procijenjena na 3.000,00 kn. Budući tužitelj nije dokazao da je štetu na vozilu popravio, osporava i potraživanje tužitelja s osnova zateznih kamata od dana 7. siječnja 2021. Stoga predlaže da sud tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti odbije.

3. Tužitelj se u podnesku od 28.04.2022. usprotivio navodima tuženika iz odgovora na tužbu. Navodi da na autocestama u Republici Hrvatskoj nije dopušteno postavljati signalizaciju, znakove koji bi upozoravali na opasnost od mogućeg naleta na divljač iz razloga što na autocesti ne smije biti divljači pozivajući se i na čl. 7 i čl. 23.st.1. Zakona o javnim cestama.

3.1. Smatra da je krivnja za predmetni štetni događaj na strani tuženika a nikako na strani tužitelja ili nekog lovačkog društva.

4. Nakon provedenog prometnog vještačenja tužitelj je u podnesku od 23.03.2022. specificirao tužbeni zahtjev na način kako je to navedeno u izreci ove presude.

5. U dokaznom postupku sud je proveo dokaz saslušanjem svjedoka T. Ć., tužitelja, prometnog vještaka D. K. te je izvršio uvid u materijalnu dokumentaciju priloženu spisu.

6. Svjedok T. Ć. iskazao je da je zaposlenik H. autocesta, tehnička jedinica Č. i obavlja poslove ophodnje na autocesti O.-Đ., a zaposleno ih je dvoje na tim poslovima. Taj posao se sastoji od pregleda ceste, prometne opreme, stanja kolnika, uočavanje nedostataka na opremi i cesti, ako je manji kvar popravljaju ga na licu mjesta. Postoji s jedne i druge strane autoceste žičana ograda visine 1,80 m koja je postavljena na stupovima. Oke na samoj žičanoj ogradi su u donjem dijelu manje, a u gornjem dijelu su šire. Donji dio mreže je pričvršćen još dodatnim klinovima. Ograda se proteže s jedne i druge strane od O. do Đ. u duljini od oko 70 km koja je povezana u neprekinutom nizu izuzev u prostoru naplatnih kućica od kojih počinje žica. Ukoliko uoče prokope zatrpavaju ih. Znalo se dogoditi da se na cesti nađe divljač npr. jelen, zec, fazan, ali ne mogu objasniti na koji način su došli na cestu. Misli da se na ovoj visini ograde zec ne bi mogao provući s obzirom da su uska okna. Bio je na očevidu navedene prometne nezgode a bili su prisutni i djelatnici policije koji su obavljali očevid na licu mjesta. Ne zna kojoj bi lovnoj udruzi pripalo navedeno područje. Policija je pronašla zeca na licu mjesta i bila su vidljiva oštećenja na vozilu. Djelatnici policije su utvrdili da nema dvojbe da je oštećenje vozila nastalo od udara na zeca. Vozač ophodarskog vozila i on su silazili dolje uz ogradu oko 500 m s jedne i s druge strane ceste i nisu našli nikakvu rupu ni prokop kroz koji bi se zec mogao provući. Navodi da se ta nezgoda dogodila u jutarnjim satima. Misli da je vozilo kojim je tužitelj upravljao bio u voznom stanju jer nije bila vučna služba niti je policija skidala tablice s vozila. Po svojoj obvezi mora napraviti zapisnik o navedenom štetnom događaju koji je proslijedio svojim nadležnima. Nakon toga događaja nitko ga više nije ništa pitao niti tražio bilo kakve izjave.

6.1. Naveo je da kada je u ophodnji propisano je da se vozilom kreće oko 40 km/h zbog promatranja stanja na cesti. Pri toj brzini moguće je uočiti veće rupe na žici, a po noći imaju reflektore na kombiju i s njima je osvjetljen prostor mimo ceste tj. žica, jer su svjetla bočno postavljena. U 24 sata ne smije biti razmak veći od 8 sati između ophodnje iste ceste, a oni rade u 12 sati dvije ophodnje iste dionice 35 km u jednom smjeru a toliko i nazad. Inače popunjavaju putni radni list, ophodarski dnevnik i dnevnik rada. Dodao je da je popunjavao dnevnik rada i ophodarski dnevnik koji prileži na listu spisa 30 i 31, a putni radni list je popunjavao vozač vozila D. K., njegov kolega koji također radi u ophodnji. Iz navedene dokumentacije nije vidljivo da je uočen kakav prokop ili rupa jer bi to moralo biti u tim dokumentima navedeno. Napominje da unazad godinu dana zajedno s njima, ukoliko je došlo do prometne nezgode, žičanu ogradu i eventualne prokope i rupe pregledavaju i djelatnici policije. U vrijeme štetnog događaja su vršene dvije ophodnje po podacima iz putnog radnog lista prve smjene od 27.12.2020. Naveo je da je vozač vozilom upravljao iz smjera O. u smjeru Đ.. Pregledavali su ogradu nakon nezgode i s jedne i s druge strane jer to moraju učiniti, a u dnevniku je označeno "L+D", što znači lijevo i desno.

7. Sud je prihvatio iskaz svjedoka jer je uvjerljivo i okolnosno iznio svoja saznanja vezano za štetni događaj.

8. Tužitelj M. Š. ostajući u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva iskazao je da je dana 28. prosinca 2020. oko 4 sata ujutro krenuo iz B. na autocestu prema O. i kada je na istu došao kretao se autocestom prema Đ.. Brzina na tom dijelu ceste koja ima četiri trake, a dvije u istom smjeru, je ograničena na 130 km/h. Kretao se brzinom od 120 km/h, a u vrijeme dok se kretao autocestom nije bilo vozila ni ispred njega ni iza njega. Vozio je pod kratkim svjetlima a cesta je bila suha. Od ulaza na autocestu prešao je oko 10-ak kilometara. Bio je mrak. Udario je u zeca kojega uopće nije vidio a to je bilo oko 5 sati ujutro. Došlo je do udara vozila u lijevi prednji branik, a on je mislio da mu je pukla prednja lijeva guma. Odmah je zaustavio vozilo i upalio sva četiri svjetla te izašao van. Vidio je usmrćenog zeca i oštećenja na vozilu. Pozvao je policiju i oni su izašli na lice mjesta, a prethodno je nazvao i H. autoceste. Djelatnici policije su došli nakon sati i pol vremena, a predstavnik autoceste, T. Ć., je sam došao. Policija je sačinila zapisnik i fotografirala mjesto. On je prethodno fotografirao auto, zeca kao i djelatnik autocesta. Nakon što je djelatnik tuženika sačinio zapisnik i utvrdio stanje na licu mjesta u njegovoj prisutnosti, dao mu je primjerak sačinjenog zapisnika i broj gdje da se javi vezano za štetu. Naveo je da djelatnik tuženika nije obilazio ogradu ni s jedne ni s druge strane ili je osvjetljavao jer je bio mrak, a morao bi preskakati ogradu da bi došao s druge strane, a da li je to poslije učinio ne zna. Djelatnici policije su ga alkotestirali i uzeli su od njega izjavu. Kada su vidjeli da je automobil u voznom stanju, rekli su mu da može nastaviti vožnju i nakon toga su svi otišli, a on je nastavio autocestom jer je išao u L. zbog zdravstvenih problema. Isti dan se i vratio iz L. nakon liječničkog pregleda i vozio je vozilo još oko dva mjeseca dok je prikupio novac za popravak i vozilo je popravio u privatnoj režiji. Prethodno je bio u servisu Auto moto manija iz Belišća radi procjene visine štete i popravka i ispostavljena mu je ponuda na iznos od 10.250,55 kn. Napominje da su i djelatnici Croatia osiguranje izvršili izvid štete jer je mislio da oni zastupaju Hrvatske autoceste, a poslije je saznao da to nije tako, ali mu oni nisu ništa naplatili vezano za taj izvid. Uspio je nabaviti polovne rezervne dijelove i vozilo je u privatnoj režiji popravio prijatelj njegovog oca po prezimenu B. za iznos od 4.500,00 kn. Napomenuo je da obavljeni popravak nije baš po pravilima struke u cijelosti, ali je bio zadovoljan i s takvim načinom popravka vozila. Prije nego što je popravio vozilo poslao je e-mail tuženiku radi dogovora oko naknade štete na vozilu pa je upućivan na razne odjele i na kraju je dobio obavijest o otklonu štete. Tada je angažirao odvjetnika i pokrenuo ovaj postupak.

9. Iz izvršenog uvida u Potvrdu Postaje prometne policije Osijek od 29.01.2022., razvidno je da se istom potvrđuje da se dana 28.12.2020. u 05:20 sati na kolniku Autoceste br. 5, 33. km +50 m (1100 m južno od odvojka za naplatnu postaju "Osijek") dogodio događaj u prometu -nalet na divljač (zec) u kojem su sudjelovali tužitelj s osobnim vozilom reg. oznake OS406LI, marke Volkswagen Golf u kojem naletu na divljač na vozilu su nastala oštećenja nestručnom procjenom u iznosu od 3.000,00 kn.

10. Iz Izvršenog uvida u procjenu štete po Croatia osiguranje od 11.02.2021. razvidni su dijelovi za zamjenu i kataloški broj dijela a vezano uz popravak predmetnog vozila tužitelja.

11. Iz izvršenog uvida Ponudu broj 82/01 od 10.02.2021. servisa i trgovine Auto-moto mania d.o.o. razvidna je visina popravka predanog vozila u iznosu od 10.295,15 kn.

12. Iz izvršenog uvida u dopis tuženika tužitelju od 07.01.2022. razvidno je da je tuženik tužitelju poslao obavijest o otklonu zahtjeva za naknadnu štete.

13. Iz izvršenog uvida u putni radni list Hrvatskih autocesta d.o.o. razvidno je vrijeme vršenja ophodnje na predmetnoj autocesti A5.

14. Iz izvršenog uvida u zapisnik o prometnoj nesreći Hrvatske autoceste d.o.o. razvidni su podaci vezano za nastali štetni događaj.

15. Iz izvršenog uvida u dnevnik rada i ophodarski dnevnik tuženika razvidne su poduzete radnje vezano za nadzor na predmetnoj autocesti.

16. Iz pismenog nalaza i mišljenja te zaključka prometnog vještaka D. K. zasnovanog na kompletnoj materijalnoj dokumentaciji priloženoj spisu, razvidno je da je tužitelj upravljajući s osobnim automobilom "VW GOLF" reg. oznake OS406LI na autocesti, u noćnim uvjetima vožnje, na suhom kolniku, ostvario nekočeni djelomični frontalni nalet na divljač (zeca) koja je osobnom automobilu prelazila bolničku traku od lijeva prema desno.

16.1. Autocesta je posebna površina ograđena zaštitnom žičanom ogradom namijenjenom zaštiti prometa na cesti od divljači i drugih životinja. I svi ulazi/izlazi (naplatne postaje, dvostrane benzinske postaje i sl.) moraju spriječiti ulaz u zaštićeni prostor autoceste jer autocestom se ne smiju kretati životinje. Pravilnim održavanjem zaštitne žičane ograde i kontrolom ulaza divljač fizički ne može ući u prostor autoceste. Na autocesti se ne postavljaju prometni znakovi opasnosti A44 „divljač na cesti“.

16.2. Za vozače je divljač na autocesti nepredvidiva zapreka. Te je divljač na autocesti prometno-sigurnosno izuzetno opasna stvar zbog brzine kretanja, teškog uočavanja i nepredvidivosti. Prema brzini kretanja divljači (zec do 72 km/h ili 20 m/sek) divljač je, posebno u noćnim uvjetima, kao neosvijetljena i neoznačena, prometno-tehnički iznenadna opasnost koja traje kraće od vremena reagiranja.

16.3. Prema iskazu vozača, on je upravljao osobnim automobilom kratkim svjetlima, brzinom od 120 km/h u trenutku naleta na divljač. I da je prometno-tehnički pravilno koristio duga svjetla nije imao prostorne i vremenske mogućnosti za zaustavljanje osobnog automobila prije naleta na divljač. Šteta na osobnom automobilu „VW GOLF“ reg. oznake. OS406LI specificirana je Izvidom štete Croatia osiguranja d.d. pod br. 70-IMOD-279/21 od 11.02.2021. Tužitelj je naveo da je štetu otklonio za iznos od 4.500,00 kn, a mjesto i vrijeme otklanjanja štete nije navedeno. Vještak je naveo da nema načina za retroaktivno utvrđivanje cijena autodijelova te da šteta na dan vještačenja iznosi 11.881,21 kn.

17. Tužitelj nije imao primjedbi na pismeni nalaz i mišljenje vještaka dok se tuženik u podnesku od 31.03.2022. očitovao da ima primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka.

18. Vještak D. K. u svom iskazu na ročištu održanom 30. lipnja 2022. naveo je da ostaje u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja pojašnjavajući da je u svom nalazu naveo, a u odnosu na primjedbe tuženika, da je vozač dužan koristiti dugačka svjetla za osvjetljavanje ceste, a samo u određenim prometno-tehničkim uvjetima koristiti kratka svjetla. Na autocesti nije konstatirano da bi se ususretno kretala druga vozila radi mimoilaženja pa je zbog toga konstatirao da nisu bili ispunjeni prometno- tehnički uvjeti za korištenje kratkog svjetla. Napominje da ograničenje svjetlosnog snopa nije uzdužna nego poprečna udaljenost u odnosu na kretanje vozila tako da zbog otklona udesno vozač nije imao prostorne i vremenske mogućnosti da reagira kočenjem prije naleta na divljač. Dakle nije od odlučnog značaja da li je vozač vozio pod dugim ili kratkim svjetlima. Naveo je da je iskustveno određivao naletnu brzinu vozilu osobnog automobila na divljač, a prema intenzitetu oštećenja na vozilu. Kako nema publiciranih podataka, posebno ne za djelomične, frontalne ulazne nalete, jedino je osobnom procjenom moguće odrediti da li je brzina vozila bila u određenim granicama. Visinu štete je odredio prema izvidu štete a prema cijenama na dan vještačenja, a nju je samo odredio kao mogućnost odlučivanja suda o načinu otklanjanja štete odn. je li šteta za iznos od 4.500,00 kn, kako to navodi tužitelj, izvršena potpuno ili samo djelomično. Dodao je da je bio nadzorni inženjer u izgradnji auto ceste prema Ž. i Đ. pa su mu okolnosti izvođenja zaštita na autocesti osobno poznate, a ne samo teoretski.

19. Sud je u cijelosti prihvatio pismeni nalaz i mišljenje te iskaz vještaka D. K. jer su isti dani sukladno pravilima struke te materijalnoj dokumentaciji priloženoj spisu u čiji iskaz te sačinjeni pismeni nalaz i mišljenje sud nije imao osnove posumnjati.

20. Među strankama nije prijeporno i to:

- da se dana 28. prosinca 2020. u 05:20 sati na kolniku Autoceste br. 5, 33. km +50 m (1100 m južno od odvojka za naplatnu postaju "Osijek") dogodio nalet tužitelja na divljač (zec) s osobnim vozilom reg. oznake OS406LI;

- da je tužitelj prilikom upravljanja u vozilu bio sam i vozio pod upaljenim kratkim svjetlima;

- da se uz autocestu s obje strane nalazi zaštitna ograda;

- da je tužitelju na njegov zahtjev Postaja prometne policije Osijek od 29.01.2021. izdala Potvrdu vezano za nastali štetni događaj;

- da je tužitelj obavio izvid štete po Croatia osiguranje od 11.02.2021. vezano za popravak vozila;

- da je servis i trgovina A.-moto mania iz B. tužitelju procijenila popravak vozila na iznos od 10.295,15 kn;

- da je tuženik tužitelju dostavio obavijest o otklonu zahtjeva za naknadu štete dopisom od 7.1.2021.;

- da je po prometnom vještaku na dan vještačenja utvrđena visina štete na vozilu tužitelja u iznosu od 11.881,21 kn.

21. Među strankama je prijeporno i to:

- da li je tuženik odgovoran za štetu koju je tužitelj uslijed navedenog štetnog događaja pretrpio;

- da li je tužitelj pridonio nastalom štetnom događaju;

- da li je zaštitna ograda uz autocestu bila oštećena.

21.1. Prijeporna je i visina zateznih kamata koje tužitelj potražuje od 7.1.2021. kao i visina postavljenog tužbenog zahtjeva.

22. Analizirajući iskaz svjedoka T. Ć., tužitelja, prometnog vještaka D. K., navode tužbe tužitelja, navode iz odgovora na tužbu tuženika, svaki dokaz posebno, sve dokaze zajedno kao i rezultat cjelokupnog postupka sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja opisan kao u izreci presude u cijelosti osnovan.

23. Glede prijepornih pitanja sud u cijelosti prihvaća navode tužitelja da je za predmetni štetni događaj odgovoran tuženik.

24. Na osnovi čl. 7. st. 1. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

25. Odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a propisano je na da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

26. Ako su na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja, sukladno odredbi čl. 221 a ZPP-a.

27. Što se tiče odgovornosti tuženika, odredbom čl. 1045 st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 53/91,73/91,3/94, 107/95, 7/96, 112/99 i 35/05 dalje ZOO- a) propisana je odgovornost po principu presumirane krivnje (tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje) s time da se po st. 2. iz toga članka. predmnjeva obična nepažnja.

28. Prema odredbi čl. 2 st. 1.toč. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, dalje ZSPC) »autocesta« je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena – i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi širine najmanje 2,5 m, bez raskrižja s poprečnim cestama i željezničkim ili tramvajskim prugama u istoj razini, u čiji se promet može uključiti, odnosno isključiti samo određenim i posebno izgrađenim priključnim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno priključnim rampama, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta označena propisanim prometnim znakom.

29. Prema odredbi čl. 6. st. 1. ZSPC-a, ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju se projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona.

30. Prema odredbi čl. 78. st. 1. Pravilnika o prometnim znakovima (NN 92/2019) zaštitne žičane ograde su tehnička sigurnosna konstrukcija sa svrhom zaštite prometa: – od divljači i drugih životinja te sprečavanja prijelaza vozila i pješaka sa okolnih putova na trasu autoceste.

31. Iako se iz navoda tuženika i saslušanog svjedoka može zaključiti da je tuženik vršio ophodnje navedene ceste i da održava prostor uz žičanu ogradu te činjenice nikako ne znače da nije bilo oštećenja ograde niti da je tuženik po djelatnicima prilikom ophodnje postupao s potrebnom pažnjom, a naročito s pažnjom dobrog stručnjaka u smislu odredbe čl. 10. st. 2. ZOO-a.

32. Iz provedenog prometnog vještačenja te iskaza sudskog vještaka D. K. nedvojbeno je utvrđeno da se zec pojavio na kolniku autoceste, a osnovna svrha zaštitne žičane ograde je da spriječi dolazak divljači i drugih životinja na autocestu.

33. Sud prihvaća navode tužitelja u cijelosti jer ih je potvrdio i sudski vještak D. K. u svom pismenom nalazu i mišljenju te zaključku. Autocesta je posebna površina ograđena zaštitnom žičanom ogradom namijenjenom zaštiti prometa na cesti od divljači i drugih životinja. Mišljenje vještaka je da svi ulazi/izlazi (naplatne postaje, dvostrane benzinske postaje i sl.) moraju spriječiti ulaz u zaštićeni prostor autoceste jer autocestom se ne smiju kretati životinje. Pravilnim održavanjem zaštitne žičane ograde i kontrolom ulaza divljač fizički ne može ući u prostor autoceste, a na autocesti se ne postavljaju prometni znakovi opasnosti A44 „divljač na cesti“.

33.1. Za vozače je divljač na autocesti nepredvidiva zapreka te je divljač na autocesti prometno-sigurnosno izuzetno opasna stvar zbog brzine kretanja, teškog uočavanja i nepredvidivosti. Prema brzini kretanja divljači (zec do 72 km/h ili 20 m/sek) divljač je, posebno u noćnim uvjetima, kao neosvijetljena i neoznačena, prometno-tehnički iznenadna opasnost koja traje kraće od vremena reagiranja.

33.2. Tužitelj nije imao prostorne i vremenske mogućnosti za zaustavljanje osobnog automobila prije naleta na divljač neovisno o upotrebi kratkih ili dugih svjetala. Vještak tvrdi da nema načina za retroaktivno utvrđivanje cijena autodijelova. Iako je po iskazu tužitelja šteta otklonjena za 4.500,00 kn, šteta na dan vještačenja tj. 4.2.2022. iznosi 11.881,21 kn.

34. Kako je tužitelj nakon obavljenog vještačenja postavio tužbeni zahtjev opisan kao u izreci ove presude, sud je dopustio takvu preinaku tužbe jer tužitelj nije mogao znati visinu nastale štete u odnosu na prvopostavljeni tužbeni zahtjev u iznosu od 10.295,15 kn po ponudi za popravak vozila po servisu i trgovini Auto moto mania iz Belišća, a sukladno odredbi čl. 190. st.2. ZPP-a.

35. Stoga sud smatra da sukladno provedenim dokazima i utvrđenom činjeničnom stanju za štetu nije odgovorno nadležno lovačko društvo već isključivo tuženik.

36. Visina štete utvrđena je na temelju nalaza i mišljenja te iskaza sudskog vještaka a visinu tužbenog zahtjeva tužitelj je precizirao sukladno nalazu i mišljenju vještaka. Tuženiku je naloženo da tužitelju isplati navedeni iznos neovisno o tome što je tužitelj u svome iskazu naveo da je izvršio popravak vozila za iznos od 4.500,00 kn iz razloga što ne znači da je tim iznosom tužitelj u cijelosti izvršio popravak vozila a s obzirom na visinu pretrpljene štete i iznosa potrebnog da bi se vozilo popravilo i vratilo u prvobitno stanje.

37. Isto tako prema odredbi čl. 1049. ZOO-a krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom. U konkretnom slučaju sud ne nalazi krivnju vozača osobnog automobila tužitelja za prometnu nesreću s obzirom na činjenicu da njegov doprinos u nastaloj šteti nije utvrđen a udar u zeca ne bi izbjegao niti da je vozio pod dugim svjetlima, kako to tvrdi vještak, a teret dokaza leži na strani tuženika.

38. Slijedom iznijetoga sud je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti te mu priznao pravo na isplatu zakonske zatezne kamate (čl.29. ZOO-a) s početkom tijeka kamata od dana kada je tuženik dostavio tužitelju obavijest o otklonu zahtjeva za naknadu štete od 7.1.2021.

39. Odluka o troškovima postupka zasniva se na odredbi čl. 154. st.1. i čl. 155. ZPP-a.

40. Tužitelj zahtijeva troškove postupka u iznosu od 11.451,50 kn, a priznati su mu troškovi postupka u iznosu od 10.462,50 kn koji se sastoje i to: iznosa od 1.000,00 kn na ime sastava tužbe po punomoćniku po Tbr. 7/1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („NN“, br. 142/12, 103/14, 118/14. dalje: Tarife), tri iznosa od po 1.000,00 kn na ime pristupa punomoćnika na ročišta održana 28.09.2021., 19.01.2022. i 30.06.2022., sve po Tbr. 9/1. Tarife, iznosa od 50,00 kn na ime sastava podneska po punomoćniku od 24.06.2022. po Tbr. 8/3. Tarife, dva iznosa od po 1.000,00 kn na ime sastava obrazloženog podneska od 23.03.2022. i 27.04.2022. sve po Tbr. 8/1. Tarife, iznosa od 1.512,50 kn na ime 25 % PDV-a na iznos od 6.050,00 kn, iznosa od 2.500,00 kn na ime troškova vještačenja te iznosa od 200,00 kn na ime sudske pristojbe na tužbu i iznosa od 200,00 kn na ime sudske pristojbe na presudu, a koji su u skladu sa važećom Tarifom i Zakonom o sudskim pristojbama.

40.1. Sud je odbio tužitelja sa zahtjevom za naknadu troškova u ukupnom iznosu od 989,00 kn, a koji se sastoje i to: iznosa od 62,50 kn (zajedno s 25 % PDV- a) na ime podneska po punomoćniku od 22.10.2021. kojim traži odgodu ročišta te iznosa od 62,50 kn (zajedno s 25 % PDV-a) na ime podneska od 1.2.2022. po Tbr. 8/3. koji se odnosi na obavijest o uplati predujma jer te troškove sud ne smatra 864,00 kn (64 km puta 3 × 4,50 kn) koji iznos tužitelj zahtijeva nužnim te iznosa od

na ime naknade troškova goriva punomoćnika za održana tri ročišta jer po ocijeni suda tužitelj je mogao opunomoćiti odvjetnika s područja Stalne službe u Valpovu pa taj trošak treba snositi tužitelj.

41. Slijedom svega iznijetoga, sud je odlučio kao u izreci presude.

U Valpovu, 4. kolovoza 2022.

Sudac

Zvonimir Rogić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana, od dana primitaka presude, a sukladno čl. 348.st.4. ZPP-a rok za žalbu ne teče od 01. do 15. kolovoza. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka, putem ovoga suda, nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1. Pun. tužitelja,

2. Pun. tuženika