REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 15 Kž-738/2022-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća, te Jasne Smiljanić i Lidije Vidjak kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Ivane Restović, u kaznenom predmetu protiv optuženog G. P. zbog kaznenih djela protiv zdravlja ljudi - neovlaštenom proizvodnjom i prometom drogama iz članka 190. stavak 2. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - dalje u tekstu: KZ/11) i drugih, odlučujući o žalbi državnog odvjetnika protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku broj K-197/2019-11 od 18. veljače 2022., na sjednici vijeća održanoj dana 2. kolovoza 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Dubrovniku broj K-197/2019-11 od 18. veljače 2022., optuženi G. P. oslobođen je od optužbe da bi počinio jedno produljeno kazneno djelo protiv zdravlja ljudi - neovlaštena proizvodnja i promet drogama iz članka 190. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. i u svezi članka 52. KZ/11, te jedno produljeno kazneno djelo protiv zdravlja ljudi - omogućavanje trošenja droga iz članka 191. stavak 1. u svezi s člankom 190. stavak 1. i u svezi s člankom 52. KZ/11, činjenično opisano kao u izreci pobijane presude.
2. Na temelju članka 560. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 - dalje u tekstu: ZKP/08), odbijen je prijedlog tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku za oduzimanje imovinske koristi od optuženika u iznosu od 120,00 kuna ostvarene kaznenim dijelom.
3. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08 troškovi ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. - 5. te nužni izdaci optuženika, kao i troškovi braniteljice V. B., odvjetnice iz D., padaju na teret proračunskih sredstava suda.
4. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
5. Odgovor na žalbu nije podnesen.
6. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
7. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.
8. Državni odvjetnik u žalbi navodi da je iz provedenih dokaza prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje jer je trebao u cijelosti pokloniti vjeru iskazima svjedoka K. A. i A. S., a koji iskazi su svjedoci dali pred Županijskim državnim odvjetništvom u Dubrovniku. U navedenim iskazima oba svjedoka potvrđuju da su bili upozoreni na davanje lažnog iskaza, da su iste zapisnike potpisali te na te zapisnike nisu imali primjedbi. Državni odvjetnik drži da nije životno, a ni logično da se ne sjećaju da su u vezi inkriminiranih događaja već iskazivali i da to nije istina. Upire u činjenicu da svjedoci nisu dali valjano obrazloženje za takve identične promjene iskaza, odnosno nisu dali nikakvo logično objašnjenje zašto bi tada neistinito iskazivali jer zasigurno takvo obrazloženje niti ne može biti da su ih policajci na to navukli ili na bilo koji način prisilili jer je riječ o iskazima danim pred Županijskim državnim odvjetništvom. Nadalje, državni odvjetnik prigovara da je prvostupanjski sud nedovoljno kritički cijenio optuženikovu obranu jer optuženik na raspravi navodi kako on ne poznaje navedene svjedoke, a prilikom prvog ispitivanja iskazao kako A. S. poznaje unutar dvije-tri godine, da je s istim skupa i radio, dok je za K. A. tada naveo kako je riječ o njegovom susjedu kojeg također poznaje.
9. Slijedom navedenog državni odvjetnik drži da su zaključci prvostupanjskog suda pogrešni.
10. U pobijanoj presudi prvostupanjski sud utvrđuje da su iskazi svjedoka P. K. A. i A. S. koji su dani pred Županijskim državnim odvjetništvom takvi da ne predstavljaju pouzdanu osnovu za relevantnu činjenicu utvrđenja iz optužbe budući da su svjedoci P. K. A. i A. S. na raspravi iskazali suprotno, odnosno da im optuženik G. P. nije prodavao drogu, a niti davao na konzumiranje, a kada su im predočeni njihovi raniji iskazi koje su svjedoci dali u prethodnom postupku, svjedoci su iskazali da to nije istina. Prvostupanjski sud nadalje utvrđuje da u provedenom postupku jedini dokaz koji tereti optuženika G. P. da je počinio kaznena djela opisana u izreci presude su iskazi svjedoka P. K. A. i A. S. koji su dani pred Županijskim državnim odvjetništvom, a koji predstavljaju nekontradiktorne dokaze na kojima se ne može isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda, dok su svojim iskazima na raspravi naveli da nije istina ono što su iskazali pred Županijskim državnim odvjetništvom pa je stoga primjenjujući institut „in dubio pro reo“ prvostupanjski sud u nedostatku dokaza oslobodio optuženika optužbe.
11. Prvostupanjski sud prihvaća iskaze svjedoka P. K. A. i A. S. s rasprave, kao i objašnjenje koje je dao svjedok P. K. A.: „da je na policiji svašta pričao“, kao i objašnjenje svjedoka A. S. da je ranije iskazivao drugačije iz razloga što su ga „navukli policajci“.
12. Nadalje, obranu optuženika G. P. iz prethodnog postupka, premda detaljno izlaže prilikom iznošenja sadržaja personalnih dokaza, prilikom odlučivanja prvostupanjski sud, o kaznenopravnoj odgovornosti optuženika G. P. gotovo u cijelosti prvostupanjski sud zanemaruje takav iskaz, prihvaćajući ga bez ikakve prethodne usporedbe i kritičke analize, te uzima istinitim samo iskaze s rasprave.
13. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud ispušta iz vida da je optuženik na raspravi, a na upit braniteljice izjavio da poznaje A. S. i P. K. iz viđenja, te da se nikada nisu družili. Kada se s time u vezi uzme u obzir da je na raspravi svjedok A. S. izjavio da ne poznaje G. P., te da ne poznaje osobe imena A. T. i M. i V. T.. Prvostupanjski sud potvrdu stava o nedokazanosti temelji na provedenim nekontradiktornim dokazima, iskazima svjedoka pred Županijskim državnim odvjetništvom na kojima se ne može isključivo ili na odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda, zanemarujući navode optuženika i svjedoka sa rasprave.
14. Međutim, s pravom prigovara državni odvjetnik na nekritičku analizu u tijeku postupka izvedenih dokaza, te je prvostupanjski sud svoja utvrđenja u pogledu odlučnih činjenica temeljio na nedovoljnoj analizi i kritičkoj ocjeni svih dokaza tijekom postupka, a ne primjenjujući dostatno odredbu članka 426. i članka 411. stavak 4. ZKP/08-22, odnosno nedovoljno cijenivši proturječnosti optuženika i svjedoka u iskazima na raspravi gdje je i na raspravi ostalo sporno da li se optuženik i svjedoci poznaju ili ne, a što u svojoj ukupnosti ukazuje da su za sada zaključci prvostupanjskog suda preuranjeni, a nadasve činjenično stanje je nepotpuno budući da prvostupanjski sud da bi utvrdio nedostatnost dokaza, nije iscrpio sve raspoložive dokaze u cilju provođenja cjelovitog dokaznog postupka i ispitao svjedoke A. T., te M. i V. T. za koje je svjedok na raspravi A. S. iskazao da ne poznaje. Dakle, da bi došlo do primjene instituta „in dubio pro reo“ valja provesti sve raspoložive dokaze što prvostupanjski sud u konkretnoj situaciji za sada nije proveo.
15. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će uzeti sve primjedbe iznesene u ovom rješenju, provest će do sad sve izvedene dokaze, a po potrebi i nove dokaze. Potom će pažljivo i savjesno analizirati sve dokaze pojedinačno i u njihovom međusobnom odnosu vodeći računa o propustima na koje mu je ukazano ovom odlukom, te vodeći računa o članku 433. ZKP/08-22 gdje se primjedbe na provedene dokaze stavljaju nakon provedenih tih dokaza, a potom donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku koju će valjano i potpuno obrazložiti u svim segmentima koje propisuje odredba članka 459. stavak 5. ZKP/08-22.
16. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08-22 odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 2. kolovoza 2022.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Sonja Brešković Balent, v.r.
