Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 29 Gž Ob-1207/2021-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Slavice Garac, predsjednice vijeća, Lidije Jelavić, izvjestiteljice i Nike Grospić Ivasović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. F. /OIB:…/ iz K., pravne slijednice M. R. iz K., koju zastupaju V. B. i J. B. K., odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu V. B. i J. B. K. u K., protiv tuženice M. P. /OIB:…/, G. D., pravne slijednice M. Z. iz K., radi isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-425/2018-30 od 16. srpnja 2021., ispravljene rješenjem Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-425/2018-36 od 29. ožujka 2022., u sjednici održanoj 13. rujna 2022.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-425/2018-30 od 16. srpnja 2021., ispravljena rješenjem Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-425/2018-36 od 29. ožujka 2022., u točki I. izreke i u dijelu točke II. izreke, u kojem je odlučeno da tužiteljica sama snosi svoje troškove.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev kojim tužiteljica zahtijeva isplatu 135.500,00 kn sa zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe do isplate, a u točki II. izreke, odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove.
2. Protiv presude žali se tužiteljica zbog žalbenih razloga iz članka 353. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007.-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008.-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008.- ispravak, 57/2011., 148/2011.-pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014.-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., u daljnjem tekstu: ZPP). Predlaže presudu preinačiti u skladu sa navodima žalbe odnosno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ispitivanjem pobijanog dijela presude, ustanovljeno je da ne postoje bitne povrede parničnog postupka na koje sud pazi po službenoj dužnosti osnovom članka 365. stavka 2. ZPP. Tužiteljica se neosnovano žali zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, jer izreka presude nije nerazumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, u presudi su navedeni valjani razlozi o svim odlučnim činjenicama koji nisu nejasni niti proturječni, o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika a presuda nema bilo kakvih nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Navodima žalbe kojima tužiteljica analizira iskaze svjedoka, tužiteljica se neosnovano žali zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP u vezi s člankom 8. ZPP. Naime, sud je odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane, prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka i time je postupio u potpunom skladu s člankom 8. ZPP.
6. Tužiteljica se neosnovano žali zbog žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 355. ZPP). Naime, nije sporno među strankama da su prednica tužiteljice i prednik tuženika bili u izvanbračnoj zajednici od 1986. do 2010. Sporno je jesu li imali ili radom stekli ušteđevinu u svoti od 35.173,68 Eur. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je zatražio i dobio Promet računa prednika tuženice Karlovačke banke d.d. /list 19-31 spisa/.
7. Prema članku 258. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 116/2003., 17/2004., 136/2004., 107/2007., dalje u tekstu: ObZ/03), izvanbračna zajednica žene i muškarca koja ispunjava pretpostavke iz članka 3. toga Zakona stvara imovinskopravne učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova. U tom pogledu kao nesporno je utvrđeno da su prednica tužiteljice i prednik tuženika bili u izvanbračnoj zajednici s obzirom da su u okolnostima konkretnog slučaja ispunjene za to pretpostavke iz članka 3. ObZ/03, pa se na njih primjenjuju odredbe ObZ/03 o imovinskim odnosima bračnih drugova.
8. U članku 247. ObZ/03, propisano je da bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine (članak 248. ObZ/03), s time da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili (članak 249. stavak 1. ObZ/03), a prema članku 253. stavku 1. i 2. ObZ/03, imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina koja je i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenoga u članku 248.
ObZ/03 (nasljeđivanje, darovanje i sl.).
9. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je prednica tužiteljice prije izvanbračne zajednice, dobila znatan iznos na ime naknade štete od osiguravajućeg društva jer da joj je suprug smrtno stradao u prometnoj nezgodi i jer da je prodala traktor sa priključcima što sve da predstavlja ušteđevinu a drugi dio ušteđevine da je bio od rada tuženika u Njemačkoj i njegove imovine tako da je tuženik uz devizni račun na kojem se je nalazio iznos od 25.173,68 EUR imao i još jedan na kojem da je bila ušteđevina od 10.000,00 Eur te da su oba računa bila otvorena kod K. b. d.d.
10. Međutim tužiteljica ni sa čime nije dokazala da bi prednici tužiteljice osiguravajuće društvo isplatilo štetu zbog smrti supruga u prometnoj nezgodi niti kada, kome i za koji iznos je prednica tužiteljice prodala traktor sa priključcima, što bi, da je isto dokazala, bila njezina vlastita imovina. Nadalje, nije dokazala da bi prednik tuženice na dva računa kod K. b. d.d. imao ukupno 37.173,68 Eur. Naime, to ne proizlazi iz spisu priloženog Prometa računa te banke iz kojeg proizlazi da su bile sukcesivne manje uplate i isplate. Dakle, tužiteljica nije dokazala da bi postojala imovina koja bi bila izvanbračna stečevina prednice tužiteljice i prednika tuženika za koju bi vrijedila zakonska predmnijeva iz članka 249. stavka 1. ObZ/03, pa je pravilno odbijen tužbeni zahtjev za isplatu 135.500,00 kn sa zahtijevanim zateznim kamatama.
11. Slijedom navedenog, u pogledu glavne stvari ne postoji niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava, zbog kojeg se neosnovano žali tužiteljica a na koji pazi i sud po službenoj dužnosti (članak 365. stavku 2. ZPP), a pravilno je odlučeno i o troškovima u dijelu prema kojem tužiteljica snosi sama svoje troškove.
12. Kako ne postoje razlozi zbog kojih se presuda žalbom pobija niti oni na koje sud pazi po službenoj dužnosti, to je osnovom članka 368. stavka 1. ZPP, odlučeno kao u izreci drugostupanjske presude.
U Zagrebu 13. rujna 2022.
Predsjednica vijeća:
Slavica Garac, v.r.
