Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Gž Ovr-208/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Vukovaru, OIB: 92599990351, po sutkinji Vesni Vrkić Perak, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja I. P. iz Z. , R, OIB:… , zastupanog po punomoćnici Ž. J., odvjetnici iz Z., protiv ovršenice B. Š. iz Z., Z., OIB:… , zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva E. & K., R. F. M.., Z., radi ovrhe na nekretnini, a odlučujući o žalbi ovrhovoditelja, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: 8 Ovr-11183/2016-78 od 22. travnja 2022., 2. kolovoza 2022.
r i j e š i o j e
Žalba ovrhovoditelja odbija se kao neosnovana te se prvostupanjsko rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: 8 Ovr-11183/2016-78 od 22. travnja 2022., potvrđuje.
Obrazloženje
1.Pobijanim rješenjem usvojen je prijedlog ovršenika od 23. ožujka 2022. za odgodu ovrhe, te je ovrha odgođena do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem: P- 5949/2018.
2.Ovrhovoditelj je po punomoćniku u zakonskom roku podnio žalbu protiv navedenog rješenja zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13. , 89/14., 70/19. i 80/22. – u nastavku teksta: ZPP), koji zakon se ovdje primjenjuje sukladno odredbi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17. i 131/20. – u nastavku teksta: OZ).
Predlaže drugostupanjskom sudu usvojiti žalbu kao osnovanu te ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3.Odgovor na žalbu nije izjavljen.
4.Žalba ovrhovoditelja nije osnovana.
5.Razmatrajući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio te žalbene navode ovrhovoditelja, ovaj sud smatra kako ta odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može valjano pravno ispitati niti su njome povrijeđene odredbe OZ-a.
Prvostupanjski sud donoseći pobijano rješenje pravilno je primijenio i materijalno pravo.
Ovaj sud nije našao niti da pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama, tako da nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, a kako neosnovano u žalbi navodi ovrhovoditelj.
6. Prvostupanjski sud usvojio je prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe jer smatra da su ispunjenje zakonske pretpostavke propisane odredbom članka 65. OZ- a.
7.1. Člankom 65. stavak 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, te ako je ispunjen neki od taksativno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1.-11. OZ-a. Dakle, da bi sud po prijedlogu ovršenika odgodio ovrhu oba uvjeta moraju biti kumulativno ispunjena.
7.2. Nesporno je da je ovršenik kao tužitelj pokrenuo parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom koji se vodi kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem: P-5949/2018, pa da je stoga ispunjena posebna pretpostavka za odgodom ovrhe propisana odredbom članka 65. stavak 1. točka 5. OZ-a.
Sporno je li u smislu članka odredbe 65. stavak 1. OZ-a ispunjena i druga pretpostavka da bi sud odgodio ovrhu, a to je da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.
7.3. I prema mišljenju ovoga suda u prijedlogu za ovrhu ovršenik je učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, pa je pravilno prvostupanjski sud prijedlog ovršenika usvojio kao osnovan.
Naime, riječ je o ovrsi na nekretninama ovršenika, pa u slučaju da se nekretnina u ovrsi proda prije okončanja parničnog postupka ovršenik se ne bi mogao namiriti na adekvatan način protuovrhom protiv ovrhovoditelja u prvom redu jer ne bi bio moguć naturalni povrat oduzetog. Nadalje ovrhovoditelj ne spori da je umirovljenik te da nije evidentiran kao vlasnik vozila u evidenciji registracije cestovnih vozila, nije zemljišnoknjižni vlasnik nekretnina na području Republike Hrvatske, nije evidentiran u katastarskom operatu kao posjednik nekretnina na području Grada Zagreba niti Republike Hrvatske,nije upisan kao osnivač, odgovorna osoba, član nadzornog ili upravnog odbora trgovačkog društva na području Republike Hrvatske, u obrtnom registru nije evidentiran kao vlasnik obrta na području Republike Hrvatske, nije upisan kao vlasnik niti jednog broda, brodice, jahte, čamca, plutajućeg objekta, nepomičnog odobalnog objekta, broda u gradnji, plutajućeg objekta u gradnji, niti nepomičnog odobalnog objekta u gradnji, odnosno da nema u vlasništvu nekretnine niti vrijedne pokretnine.
7.4. Točno jest da u slučaju prodaje nekretnine ovršenika trećoj osobi kupovnina, odnosno novac dobiven prodajom bi po nalogu suda bio uplaćen na račun ovrhovoditelja, međutim u smislu odredbi članka 102. ZPP-a nekretnina bi mogla biti prodana ispod utvrđene vrijednosti predmetne nekretnine, pa kako ovrhovoditelj nema druge imovine iz koje bi se ovršenik mogao naplatiti u protuovrsi nastupila bi nedoknadiva šteta za ovršenika, a ne može se ni pretpostaviti da bi upravo ovrhovoditelj predmetnu nekretninu kupio na dražbi u ovom ovršnom postupku.
8.Slijedom izloženog, sukladno odredbi članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, valjalo je žalbu ovrhovoditelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
Vukovar, 2. kolovoza 2022.
SUDAC
Vesna Vrkić Perak
