Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž Zk-514/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Damiru Roniću kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja D. B. iz S., OIB …, protiv protustranke K. K. iz S., OIB …, zastupanog po punomoćniku Ž. O., odvjetniku u S., radi zabilježbe spora, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu od 7. travnja 2022. broj Z-7881/2022, 29. srpnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba protustranke u cijelosti se uvažava, a prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu od 7. travnja 2022. broj Z-7881/2022, se preinačuje te se odbija prijedlog predlagatelja za upis zabilježbe spora na nekretninama iz zk.ul.br. 1953 k.o. H. te se nalaže brisanje provedenog upisa i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe protustranke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor protustranke te je potvrđeno rješenje istoga suda od 6. studenog 2021. broj Z-2951/2021.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja u zakonskom roku žali se protustranka i to kako je iz žalbe vidljivo zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud njegovu žalbu uvaži, pobijano rješenje preinači na način da stavi izvan snage rješenje o upisu.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba protustranke je u cijelosti osnovana.

5. Prvostupanjski sud odbio je prigovor protustranke iz razloga što je utvrdio da je predlagatelj uz prijedlog kojim traži upis zabilježbe spora dostavio tužbu čiji predmet je naknada štete isplatom, ali uz koji je podnesen i prijedlog za određivanje privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja predmetnih nekretnina. Kako je protustranka upisana kao suvlasnik na predmetnim nekretninama odbio je navod protustranke da se zabilježba ne odnosi na nekretninu u odnosu na koji je dopuštena, a kako predlagatelj svojom tužbom traži donošenje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja baš predmetne nekretnine prvostupanjski sud smatra da je ovlašteni zemljišnoknjižni referent pravilno postupio kada je prihvatio prijedlog predlagatelja i dopustio upis zabilježbe spora zbog čega je odbio prigovor protustranke. Ovakvu primjenu materijalnog prava međutim ovaj sud ne može prihvatiti.

6. Prema odredbi članka 86. stavci 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19 – dalje: ZZK) zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava. Zabilježba spora ima učinak da pravomoćna odluka donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda. Isto vrijedi i kad je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo. Dakle, odlučna činjenica da se dozvoli upis zabilježbe spora je podnošenje tužbe sudu čiji ishod bi mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava. U konkretnom slučaju predlagatelj je sudu podnio tužbu za naknadu štete što znači, dakle, da je predmet spora obveznopravni zahtjev, ali je uz tu tužbu podnio i prijedlog za donošenje privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine. Privremenu mjeru zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine regulira odredba članka 345. stavak 5. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 – dalje: OZ) koja propisuje da je učinak zabilježbe zabrane iz stavka 1. točke 3. ovoga članka u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi ili na pravu uknjiženom na nekretnini, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo. Ovrhu na nekretnini, odnosno pravu uknjiženom na nekretnini predlagatelj osiguranja može predložiti izravno protiv osobe koja je uknjižena kao vlasnik nekretnine, odnosno nositelj stvarnoga prava uknjiženoga na nekretnini, na temelju izvršne isprave kojom je protiv protivnika osiguranja utvrđena njegova tražbina radi osiguranja koja je zabrana zabilježena te dokaza da je osoba protiv koje se ovrha predlaže stekla vlasništvo nekretnine, odnosno pravo na nekretnini nakon zabilježbe zabrane. Dakle, po ocjeni ovoga suda eventualno donošenje privremene mjere zabrane, otuđenja i opterećenja ne utječe na knjižna prava na predmetnoj nekretnini, već je učinak u tome da predlagatelj osiguranja može pokrenuti ovrhu i protiv one osobe koja nakon donošenja privremene mjere stekne vlasništvo predmetne nekretnine na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja odnosno vlasnika te nekretnine. Kako privremena mjera za zabranu otuđenja ili opterećenja nekretnine nema svoj učinak u tome da može spriječiti dobrovoljnu raspoložbu stvarnih prava na toj nekretnini ona ne utječe na knjižna prava, već tek kada bude donesena i upisana u zemljišnu knjigu ona ima učinak koji predviđa citirana odredba članka 345. stavak 5. OZ-a, a to nije učinak koji propisuje odredba članka 86. stavak 1. ZZK-a za zabilježbu spora. Naime, takva privremena mjera ne može promijeniti stvarno pravo na predmetnoj nekretnini, već ima svoj učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti protiv svakog onog vlasnika koji je vlasništvo stekao nakon što je privremena mjere donesena i upisana u zemljišnoj knjizi s time da je upis u zemljišnu knjigu moguć tek nakon što takva privremena mjera bude donesena, a u konkretnom slučaju ta privremena mjera nije donesena, već je predlagatelj podnio samo prijedlog za donošenje takve privremene mjere pa iz tog razloga nije bilo mjesta upisu zabilježbe spora kako to pogrešno zaključuje prvostupanjski sud, a predlagatelj nije tražio zabilježbu pokretanja postupka iz članka 90. ZZK-a. Prema tome, proizlazi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odbio prigovor protustranke zbog čega je žalbu protustranke valjalo uvažiti i temeljem odredbe članka 149. stavak 1. točka 2. ZZK-a preinačiti rješenje suca o prigovoru, odbiti prijedlog za upis zabilježbe spora te naložiti uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja i naložiti brisanje zabilježbe žalbe protustranke.

Koprivnica, 29. srpnja 2022.

Sudac

Damir Ronić v. r.