Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž Zk-91/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Tatjani Kučić kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu pokrenutom po službenoj dužnosti radi provedbe prijavnog lista D. g. u., odlučujući o žalbama protustranaka D. K. i M. K., protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Z-13803/21, Z-15194/21, Z-15416/21, Z-15606/21 od 11. listopada 2021., 28. srpnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbijaju se žalbe protustranaka D. K. i M. K. kao neosnovane i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Z-13803/21, Z-15194/21, Z-15416/21, Z- 15606/21 od 11. listopada 2021. te se nalaže brisanje žalbi D. K. i M. K..

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je rješenje čija izreka glasi:

„I. Spajaju se ovosudni predmeti posl. br. Z-15194/21, Z-15416/21 i Z-15606/21 te će se postupak voditi pod brojem Z-15194/21.

II. Odbija se prigovor V. Š. od 27. kolovoza 2021. godine, D. K. od 27. kolovoza 2021. godine i M. K. od 31. kolovoza 2021. godine i potvrđuje se ovosudno rješenje posl. br. Z-13803/21 od 11. kolovoza 2021. godine u točki I., IV. i XI.

III. Nalaže se upis zabilježbe odbijenog prigovora u zk.ul. 4948, zk.ul. 10740 i zk.ul. 12379 sve k.o. P.."

2. Protiv rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijela je protustranka D. K. ne navodeći iz kojeg zakonskog razloga podnosi žalbu niti predlaže sadržaj odluke suda drugog stupnja.

3. Protiv rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijela je protustranka M. K. zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže da sud drugog stupnja ukine pobijano rješenje te naloži uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije upisa javnog dobra u općoj uporabi.

4. U odgovorima na žalbe protustranaka Grad P. ocjenjuje da su svi žalbeni navodi neosnovani i netočni jer je geodetski elaborat sastavljen sukladno Pravilniku o geodetskim elaboratima te je sud pravilno proveo prijavni list na temelju odredbe članka 131. Zakona o cestama iz kojih razloga predlažu da se žalbe protustranaka odbiju kao neosnovane, a rješenje suda prvog stupnja potvrdi.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Sud prvog stupnja utvrđuje da je rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta broj Z-13803/21 od 11. kolovoza 2021. na temelju prijavnog lista, skice izmjere, kopije katastarskog plana spp, kopije katastarskog plana pns, odluke o nerazvrstanoj cesti te očitovanja nositelja prava nerazvrstane ceste dopuštena u točki I. izreke u zk. ul. 4948 k.o. P. na nekretnini u vlasništvu D. K. promjena površine kčbr. 2672/1 sa 510 m2 na 499 m2 te upis površine na kčbr. 2672/2 vrt tako da je na toj nekretnini upisana oranica sa 505 m2. U točki IV. izreke u zk. ul. 10710 k.o. P. na nekretnini u vlasništvu M. K. dopuštena je promjena površine kčbr. 2551/5 sa 523 m2 na 374 m2 te je poništena kčbr. 2551/10 poljski put sa 313 m2 i spojena u kčbr. 6566. Protiv tog rješenja pravovremene i dopuštene prigovore podnijeli su D. K. i M. K., međutim, sud utvrđuje da prigovori nisu osnovani.

7. Prema utvrđenju suda u konkretnom slučaju Područni ured za katastar P. – P., Odjela za katastar nekretnina P. – P. (dalje: Katastar) dostavio je sudu sukladno članku 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 92/14.) prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste. Iz tih razloga sud je primjenom odredbe članka 131. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11., 22/13., 54/13., 184/13., 92/14. i 110/19.) utvrdio da je provedba moguća i dopuštena jer je odredbom članka 131. stavak 6. Zakona o cestama propisano da za provedbu prijavnog lista radi upisa nerazvrstane ceste nije potrebna suglasnost zemljišnoknjižnih vlasnika s obzirom da ta odredba propisuje da će se upis u zemljišnu knjigu provesti bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

8. Činjenična utvrđenja, kao i primjenu materijalnog prava i ovaj sud prihvaća kao pravilne.

Na žalbu D. K.:

9. D. K. u žalbi prije svega ističe da u javnom pozivu u Glasu Istre od 25. veljače 2021. nisu navedene parcele iz zk. ul. 4948 k.o. P. u njegovom vlasništvu te osim toga osporava oblik parcele prema geodetskom elaboratu u bitnome tvrdeći da se on protivi jednostranoj promjeni površine njegovih nekretnina. Žalbene tvrdnje D. K. nisu osnovane.

10. Prema odredbi članka 6. stavak 3. ZZK usklađeni podaci zemljišne knjige i katastra vode se u Bazi zemljišnih podataka (u daljnjem tekstu: BZP) unutar ZIS-a. Prema stavku 4. istog članka sukladno ZZK u BZP-u podatke o imenu katastarske općine, broju katastarske čestice, adresi katastarske čestice, obliku, površini, izgrađenosti i načinu uporabe katastarske čestice vodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina, a sudovi vode podatke o nositeljima knjižnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima. Prema odredbi članka 11. stavak 4. ZZK do uspostave BZP-a promjena broja katastarske čestice, oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje sud donosi po službenoj dužnosti, nakon što mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta. U smislu citiranih propisa pravilno je sud prvog stupnja proveo prijavni list kojeg mu je dostavio Katastar po službenoj dužnosti, a činjenice koje u žalbi iznosi D. K., on je jedino mogao iznositi u postupku u kojem je sačinjen prijavni list dok ne može te činjenice s uspjehom isticati u ovom zemljišnoknjižnom postupku.

10.1. Isto tako sud je pravilno proveo u zemljišnim knjigama prijavni list koji je sačinjen radi potrebe upisa izvedenog stanja nerazvrstane ceste sukladno odredbi članka 131. i 133. stavak 1. Zakona o cestama. Tom odredbom u stavku 1. propisano je da ceste koje se na dan stupanja na snagu toga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste. Prema stavku 2. istog članka postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. toga članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave. Stavkom 3. istog članka propisano je da nerazvrstane ceste iz stavka 1. toga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar. Stavkom 4. istog članka propisano je da nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. toga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. Stavkom 5. istog članka propisano je da prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. toga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a stavkom 6. da će se nerazvrstane ceste iz stavka 1. toga članka upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi. Stavkom 7. istog članka propisano je da nekretnine koje su prema tom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.

10.2. Odluka suda sukladna je i odredbi članka 133. stavak 1. Zakona o cestama jer je tom odredbom propisano da se nerazvrstane ceste iz članka 131. stavka 1. i članka 132. stavka 1. toga Zakona evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe.

11. Iz obrazloženih razloga žalbu D. K. trebalo je odbiti kao neosnovanu, a rješenje suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe članka 149. stavak 3. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19. - dalje: ZZK) te primjenom istog propisa naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

Na žalbu M. K.:

12. M. K. u žalbi osporava da nekretnine označene kao kčbr. 2551/5 i 2551/10 k.o. P., koje su upisane kao njezino vlasništvo, imaju status nerazvrstane ceste tvrdeći da se ne radi o nerazvrstanoj cesti, odnosno da za nju nije ishođena uporabna dozvola niti je ishodovan bilo kakav akt u smislu uređenja prostora kojim se definira trasa prometnice te da se odredba članka 131. Zakona o cestama odnosi samo na nerazvrstane ceste izgrađene sukladno važećim propisima što u konkretnom slučaju njezina nekretnina nije, jer se radi o prolazu posutom makadamom. Isto tako ističe da nekretnine nisu nikad izvlaštene i nikad nije plaćena naknada za izvlaštenje protustranci, niti je pokrenut bilo kakav postupak u cilju stjecanja prava vlasništva različitog nositelja od protustranke. Isto tako u žalbi ističe da je suprotno konvencijskim normama te suprotno Ustavu Republike Hrvatske njoj oduzeto pravo privatnog vlasništva bez zakonito i pravilno provedenog postupka.

13. Iz razloga navedenih u točki 10. i 10.1. i 10.2. ovog obrazloženja žalbene tvrdnje M. K. nisu osnovane. O tome radi li se u primjeni odredbe članka 133. Zakona o cestama o oduzimanju prava vlasništva građanima na takvim nekretninama, koje su već u naravi ceste, pravni stav je zauzeo i Ustavni sud Republike Hrvatske u rješenju broj U-I/6326/2011 od 7. veljače 2017., koje pravilno citira u pobijanom rješenju sud prvog stupnja u točki 11. obrazloženja. Citiranim rješenjem Ustavni sud Republike Hrvatske nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 133. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11., 22/13., 54/13., 184/13., 92/14.), kao niti članaka 2., 3. i 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 92/14.). Iz citiranog rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske proizlazi da zakonsko uređenje iz članka 133. Zakona o cestama ne predstavlja oduzimanje vlasništva obzirom da su Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne samouprave na javnim cestama, odnosno nerazvrstanim cestama, stekle pravo vlasništva na temelju samog zakona jer je po ocjeni Ustavnog suda Republike Hrvatske zakonodavac očito zauzeo stajalište da se radi o zakonskom uređenju načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja na nekretninama, a također iznesen je i pravni stav da pojedini bivši vlasnici, ako smatraju da su oštećeni u svojim pravima, imaju mogućnost postavljati zahtjeve obvezno pravne prirode, odnosno tražiti eventualno neisplaćenu naknadu za zemljište koje im je oduzeto, time da za to trebaju pokrenuti parnične postupke pred nadležnim sudovima. Kako je zemljišnoknjižni postupak strogo formalni postupak u kojem sud odlučuje na temelju isprava i stanja zemljišne knjige, protustranka M. K. svoja eventualna prava ne može ostvarivati u ovom zemljišnoknjižnom postupku već u posebnom parničnom postupku.

13.1. Iz obrazloženih žalba M. K. nije osnovana zbog čega ju je trebalo odbiti, a rješenje suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe članka 149. stavak 3. ZZK te primjenom istog propisa naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

Koprivnica, 28. srpnja 2022.

Sutkinja

Tatjana Kučić v. r.