REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 81 Pž-820/2021-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Vukelića, predsjednika vijeća, Kamelije Parać, suca izvjestitelja i Lenke Ćorić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, Zagreb, Margaretska 3, OIB 02958272670, Regionalni ured Rijeka, Područna služba Pazin, Prolaz Otokara Keršovanija 2, protiv tuženika KAMEN d.d., Pazin, Trg slobode 2, OIB 05937912798, radi isplate iznosa od 191.946,54 kn, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-1612/2015-86 od 23. prosinca 2020., u sjednici vijeća održanoj 27. srpnja 2022.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-1612/2015-86 od 23. prosinca 2020. u točkama I. i II. izreke i u tom dijelu predmet vraća na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka prvostupanjski sud će odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 191.946,54 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama (točka I. izreke), naloženo je tužitelju da nadoknadi tuženiku parnične troškove u iznosu od 4.305,05 kn (točka II. izreke), te je odbačen zahtjev tuženika za naknadu troškova u iznosu od 3.404,19 kn (točka III. izreke).

2. Prvostupanjski sud je utemeljio svoju odluku na odredbi čl. 27. i 44. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine" broj: 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09, 143/12; dalje: ZZR) i čl. 116. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj: 150/08, 94/09, 153/09, 71/10, 139/10, 49/11, 22/12, 57/12, 90/12, 123/12, 144/12, 125/11, 80/13; dalje: ZOZO) navodeći da je tuženik proveo sve mjere zaštite na radu pa nije odgovoran za štetu koju je tužitelj pretrpio u vezi liječenja tužiteljeva osiguranika Rudolfa Cvitana uslijed ozljeda koje je pretrpio 5. rujna 2012. i to namirenjem troškova zdravstvene zaštite i isplatom novčanih naknada.

2. Protiv te presude žalbu je podnio tužitelj pobijajući je u točkama I. i II. izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U bitnom je naveo da je sud rješenjem od 21. listopada 2020. odredio da će se vještačenje na okolnosti jesu li provedene mjere zaštite na radu te ukoliko te mjere nisu provedene je li propuštanje njihove provedbe bilo uzrokom povrede tužiteljeva osiguranika Rudolf Cvitana, provesti Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko geološko naftni fakultet, Zagreb. Tužitelj je istaknuo da jednako kao i na ročištu održanom 17. rujna 2020. i u podnesku od 27. listopada 2020. ponavlja kako se takvo vještačenje ne može povjeriti takvoj ustanovi jer inženjer rudarske ili geološke struke nije kvalificiran cijeniti okolnosti ovog slučaja glede primjene mjera zaštite na radu, a niti pravna osoba može obavljati vještačenja određene djelatnosti ako takva vrsta vještačenja nije upisana u sudski registar u njen popis djelatnosti. Navedeno proizlazi iz odredaba Zakona o sudovima i odredaba Pravilnika o stalnim sudskim vještacima. Nadalje, imenovani vještak mora posjedovati stručna znanja iz područja propisa zaštite na radu za što su nadležni isključivo sudski vještaci za područje zaštite na radu. Zaposlenici Rudarsko geološko naftnog fakulteta pogrešno izjednačavaju ulogu inspektora i vještaka kao povjerenika suda. Tužitelj se isključivo iz razloga ekonomičnosti postupka suglasio da se koristi nalaz i mišljenje fakulteta izrađenog u postupku poslovni broj P-1612/15, i to u situaciji kada je sud već odlučio povjeriti vještačenje tom fakultetu. Prvostupanjski sud je pogriješio u izboru vještaka za pitanja primjene mjera zaštite na radu čime je počinjena bitna povreda postupka. Prvostupanjski sud uopće nije iznio razloge zašto smatra da fakultet posjeduje specifična znanja. Ujedno, tužiteljev osiguranik je pao u određenom dijelu radnog procesa pa makar to bio i trenutak sklanjanja s kiše pa i taj dio procesa mora biti osiguran te se i tu primjenjuju mjere zaštite na radu. Prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a. Predložio je uvažiti žalbu.

3. Tuženik je podnio odgovor na žalbu u kojem se u cijelosti usprotivio tužiteljevim žalbenim navodima, predložio je odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu odluku.

4. Žalba je osnovana.

5. Pobijana presuda ispitana je u točkama I. i II. izreke u granicama razloga određenih u žalbi sukladno čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14; dalje: ZPP), pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. U ovoj pravnoj stvari tužitelj potražuje od tuženika naknadu iznosa isplaćenog na ime troškova za zdravstvene usluge pružene osiguraniku tužitelja Rudolfu Cvitanu (oštećenik), koje usluge su pružene radi liječenja ozljeda zadobivenih na radnom mjestu, a koje su priznate kao ozljeda na radu.

7. Rudolf Cvitan, tužiteljev osiguranik i tuženikov zaposlenik je 5. rujna 2012. zadobio teške tjelesne ozljede obavljajući posao rukovatelja sjekačicom u kamenolomu, odnosno obavljajući eksploataciju mineralne sirovine u eksploatacijskom polju Mironja II. Rudolf Cvitan je kritične zgode izvodio radove rezanja kamena na visini od sedam metara, odnosno bušio je rupe za provlačenje dijamantne žice za nastavak rezanja kamenog bloka, te je u tijeku izvođenja radova počela padati kiša. S obzirom na vremenske uvjete, voditelj kamenoloma Denis Putinja pozvao je radnike da siđu u kontejner. Dario Nikolić je otišao kako bi ugasio kompresor, te je sišao u kontejner, odnosno, svi radnici su bili u kontejneru osim Rudolfa Cvitana, koji se skliznuo i doživio pad s visine i ozljede. Predmetni događaj nije vidio nitko od radnika ni nadređenih, a sam oštećenik je iskazao da je krenuo u kontejner kako bi se sklonio od kiše, prilikom čega je pao i nakon toga se više ničega ne sjeća.

8. Inspekcijskim nadzorom (Zapisnik o inspekcijskom nadzoru, Državni inspektorat, Područna jedinica Split, Ispostava Dubrovnik, Klasa: 115-04/12-01/30, Ur.br.: 556-13-11/12-12-04 od 7. rujna 2012.) je utvrđeno da Rudolf Cvitan nije bio osposobljen za rad na siguran način, da je tuženik propustio osigurati zaštitnu ogradu ili vezivanje radnika zaštitnim pojasom i njegovim skidanjem tek u sigurnoj zoni, te da radnik nije obavljao poslove dužnom pozornošću sukladno pravilima zaštite na radu, uslijed čega je došlo do štetnog događaja. Nadalje, na temelju izjave voditelja kamenoloma i očevidaca utvrđeno da je ozlijeđeni koristio propisano radno odijelo, zaštitne radne cipele, zaštitne rukavice, šljem i uže za vezivanje. Iz zapisnika proizlazi da nije korišten zaštitni opasač - pojas koji se otkači tek kad radnik izađe iz opasne zone, već je korišteno uže koje se odvezuje na mjestu rada dok je još radnik u opasnoj zoni, što je vidljivo po tome jer je uže ostalo vezano za bor i prilikom samog nadzora.

9. Među strankama nije bio sporan nastanak štetnog događaja, ni visina tužiteljeva potraživanja. Sporna je odgovornost za nastanak štetnog događaja, a posljedično tome i je li tuženik u obvezi platiti tužitelju utuženi iznos.

10. Na okolnost jesu li provedene mjere zaštite na radu kritične zgode, te ukoliko eventualno mjere nisu provedene, je li propuštanje njihovog provođenja bilo uzrokom povrede osiguranika Rudolfa Cvitana, tuženik je predložio izvesti dokaz vještačenjem po Rudarsko geološko naftnom fakultetu. Tužitelj se protivio da se vještačenje povjeri tom fakultetu ili bilo kojem drugom vještaku rudarske ili geološke struke jer oni nisu osposobljeni ni kvalificirani za vještačenje s područja zaštite na radu.

11. Prvostupanjski sud je rješenjem poslovni broj P-1612/15 od 21. listopada 2020. odredio provesti vještačenje na odlučne okolnosti pri čemu je izradu nalaza i mišljenja povjerio Rudarsko geološko naftnom fakultetu. Tužitelj je pak dostavio u spis podnesak u kojem je istaknuo da se i nadalje protivi da predmetni fakultet obavi vještačenje, no, ukoliko sud i nadalje odluči povjeriti vještačenje tom fakultetu tada ponavlja izraženi stav da se ne protivi čitanju nalaza i mišljenja Rudarsko geološko naftnog fakulteta izrađenog za potrebe postupka koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem P-217/19 isključivo iz razloga ekonomičnosti.

12. Prvostupanjski sud je stoga obavio uvid u nalaz i mišljenje Sveučilišta u Zagrebu, Rudarsko geološko naftnog fakulteta, od 6. veljače 2020. sačinjeno po prof. dr. sc. Trpimiru Kujundžiću i umirovljenom prof.dr.sc. Siniši Dundanu, koji su u bitnom naveli da su u eksploatacijskom polju „Mironja II“ provedene sve mjere zaštite na radu u vrijeme ozljeđivanja radnika Rudolfa Cvitana 5. rujna 2012. U trenutku ozljeđivanja nije postojala obveza da radnik nosi zaštitni opasač. Nenošenje zaštitnog opasača u vrijeme ozljeđivanja nije bilo uzrokom povrede ozlijeđenog radnika. Radnik Rudolf Cvitan je bio osposobljen za rad na siguran način, tako da osposobljavanje radnika za rad na siguran način nije bilo uzrokom povrede tog radnika. Tuženik u vrijeme ozljeđivanja radnika Rudolfa Cvitana nije bio obvezan primijeniti (postaviti) zaštitne ograde u eksploatacijskom polju „Mironja II" na rubovima radnih etaža, gdje su se odvijali pripremni radovi eksploatacije mineralne sirovine. Tuženik nije propustio postaviti zaštitnu ogradu, jer je postavljanje takve ograde neizvedivo. Nepostavljanje zaštitne ograde nije bilo uzrokom povrede radnika Rudolfa Cvitana.

13. Prvostupanjski sud je u cijelosti prihvatio takav nalaz i mišljenje te utvrdio da je tuženik proveo sve mjere zaštite na radu uslijed čega ne postoji odgovornost tuženika za nastali štetni događaj.

14. Prema stavu ovog suda tužitelj osnovano upire na utvrđeno činjenično stanje vezano za mjere zaštite na radu u štetnom događaju. Naime, iz inspekcijskog zapisnika kojeg je izradio inspektor zaštite na radu Nikša Sambrailo proizlazi da nisu provedene sve mjere zaštite na radu. Prije svega, tužiteljev osiguranik i radnik tuženika Rudolf Cvitan nije bio vezan zaštitnim opasačem kod kojeg se radnik može odvezati tek u sigurnoj zoni gdje ne postoji opasnost od pada i ozljeđivanja, već je bio vezan užetom koje se odvezuje na mjestu rada dok je radnik još u opasnoj zoni. Osim toga, inspektor rada je stava da je na radnoj fronti trebala biti postavljena zaštitna ograda. S druge strane iz nalaza i mišljenja kojeg je izradio Rudarsko geološko naftni fakultet proizlazi da radnik nije trebao biti vezan zaštitnim opasačem kao i da na radnoj fronti nije trebala biti postavljena zaštitna ograda. S obzirom na ovako izričito suprotstavljene tvrdnje, s jedne strane stručnjaka zaštite na radu i, s druge strane, stručnjaka Rudarsko geološko naftnog fakulteta, nije jasno iz kojeg razloga je prvostupanjski sud prihvatio nalaz i mišljenje fakulteta. O tome prvostupanjski sud nije iznio nikakve razloge pa se u takvoj situaciji pobijana odluka ne može ispitati te je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju tužitelj upire u žalbi.

15. Osnovano tužitelj upire i na odabir vještaka za izvođenje predmetnog vještačenja. Iako je Rudarsko geološko naftni fakultet pravna osoba registrirana za poslove sudskog vještačenja, ona nije kvalificirana i za vještačenje u konkretnom slučaju. Naime, prema odredbi čl. 126. st. 3. Zakona o sudovima („Narodne novine“ broj 28/13) pravne osobe mogu obavljati sudsko vještačenje samo u okviru svoje registrirane djelatnosti pod uvjetom da to obavljaju njihovi zaposlenici koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. tog članka. Iz dostupnih podataka u sudskom registru proizlazi da je Rudarsko geološko naftni fakultet registriran za vještačenje iz područja zaštite okoliša, procjene utjecaja na okoliš, geologije, mineralnih sirovina i rudarstva. Slijedom navedenog, Rudarsko geološko naftni fakultet nije registriran za vještačenja iz područja zaštite na radu, pa nije jasno iz kojeg je razloga prvostupanjski sud vještačenje iz područja zaštite na radu povjerio upravo tom fakultetu, sve s obzirom na činjenicu da je u konkretnom slučaju sporno je li tuženik proveo sve propisane mjere zaštite na radu.

16. Točan je zaključak prvostupanjskog suda da Rudarsko geološko naftni fakultet obavlja specifičnu djelatnost o kojoj raspolaže stručnim znanjem s područja rudarstva odnosno geologije. Međutim, u sudskom registru su točno navedena područja u kojima je taj fakultet ovlašten obavljati vještačenje, a to nije i područje zaštite na radu. Područje zaštite na radu predstavlja posebno, specifično područje, te postoje stručnjaci koji obavljaju vještačenje upravo s područja zaštite na radu, a koji stručnjaci su kompetentni odgovoriti na odlučna pitanja u ovome postupku.

17. Uslijed svega navedenog, činjenično stanje je ostalo nepotpuno utvrđeno posljedično čemu je pobijana odluka ukinuta u točkama I. i II. izreke i u tom dijelu predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, sve na temelju odredbe čl. 370. ZPP-a.

18.Odluka iz točke II. izreke ove odluke temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a.

19. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će otkloniti povrede postupka na koje mu je ukazao ovaj sud, zatim će ponovno odrediti izvođenje dokaza vještačenjem s vještacima stručnjacima zaštite na radu, sve u smislu odredbe čl. 251. ZPP-a, te će potom donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku koju će valjano obrazložiti.

Zagreb, 27. srpnja 2022.

Predsjednik vijeća

Mario Vukelić