Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj 6 Gž Ovr-14/2022-2
R EP U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, po sutkinji Verici Kos, u pravnoj stvari ovrhovoditelja R. L. eGen, OIB: 0…, L., R. A., zastupanu po punomoćnici K. B. B., odvjetnici u Z. o. u. K. H., T. Z. i K. B. B. u V., protiv 1. ovršenika N. B. OIB: …, 2. ovršenice S. B. OIB: …, oboje iz S., i 3. ovršenice R. B. OIB: … iz S., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3261/2018 od 14. svibnja 2018., 27. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba 1. ovršenika N. B., 2. ovršenice S. B. i 3. ovršenice R. B., ukida rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3261/2018 od 14. svibnja 2018. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je rješenjem o ovrsi na temelju ugovora o davanju kredita broj računa … od 15. ožujka 2011. potvrđenog (solemniziranog) od javnog bilježnika Z. R.-K. iz V. 17. ožujka 2011. pod brojem OV-2334/11, s ispravom o zasnivanju založnog prava od 15. ožujka 2011., koja je postala ovršna 5. prosinca 2014. radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja od 45.900,00 Eur, s pripadajućom zateznom kamatom po stopi od 15,875 % godišnje tekućom od 6. prosinca 2014. do isplate, na ime redovne kamate u visini od 38.831,39 Eur s pripadajućom zateznom kamatom od 15,875% tekućom od dana podnošenja prijedloga za ovrhu do isplate, na ime zatezne kamate u visini od 2.754,06 Eur, kao i troškova ovršnog postupka određena je ovrha na nekretnini 1. ovršenika N. B. i 3. ovršenice R. B. i to čkbr. 6723/1 S. u. sa 636 m2, dvorište S. u. sa 546 m2 i kuća br. 51 S. u. sa 90 m2, upisane u z.k. ul. 7138 k. o. S. K. te ovrha pljenidbom novčanih tražbina po svim računima i oročenim novčanim sredstvima 1. ovršenika N. B. i 2. ovršenice S. B., a ovrhovoditelju su odmjereni troškovi ovršnog postupka u iznosu od 14.292,00 kn.
2. Protiv toga rješenja o ovrsi žalbu su podnijeli ovršenici zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se ukine pobijano rješenje o ovrsi i ovršni prijedlog odbaci, uz naknadu troškova postupka ovršenicima. Za sastav žalbe i sudsku pristojbu na žalbu zahtijevaju naknadu od 12.875,00 kn. Navode da pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer nije precizno navedeno koliki je iznos glavnice bio, koliko je vraćeno te koliki je izračun kamata za trajanja kredita te da se vidi nelogičan razmjer između iznosa glavnice i redovnih kamata, što sve da je posljedica nezakonitog ukamaćivanja glavnice i naplate kamate na kamate, protivno zakonu te ističu ništetnost ugovora o kreditu kao javnobilježničke isprave, zbog čega da se po njihovoj tužbi vodi postupak kod Općinskog suda u Varaždinu. Nadalje ističu, da nikad nisu dobili raskid ugovora o kreditu, do podnošenja prijedloga za ovrhu, niti im je određen rok za ispunjenje tražbine pa, u smislu odredbe čl. 36. OZ, predlažu ukidanje klauzule ovršnosti.
3. U odgovoru na žalbu ovršenika ovrhovoditelj navodi da su svi navodi ovršenika neutemeljeni pa predlaže žalbu odbiti i potvrditi rješenje, uz obvezu ovršenika da ovrhovoditelju naknade trošak sastava odgovora na žalbu sa zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske odluke do isplate. Za sastav odgovora na žalbu zahtijeva naknadu od 8.162,50 kn.
4. Žalba je osnovana.
5. Pobijanim rješenjem o ovrsi prvostupanjski sud je odredio ovrhu na temelju ovršne isprave - ugovora o davanju kredita broj računa … od 15. ožujka 2011. potvrđenog (solemniziranog) od javnog bilježnika Z. R.-K. iz V. 17. ožujka 2011. pod brojem OV- 2334/11, s ispravom o zasnivanju založnog prava od 15. ožujka 2011., koja je postala ovršna 5. prosinca 2014. radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja, očito ocjenjujući da je prijedlog za ovrhu utemeljen na valjanim ovršnim ispravama.
6. Ovršenici u žalbi protiv rješenja o ovrsi, između ostalog, kao žalbeni razlog ističu ništetnost ovršne isprave.
7. Na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 11. ožujka 2022. usvojen je Zaključak da je obveza ovršnog suda, u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.
8. Sukladno navedenom Zaključku, sudovi koji postupaju po, među ostalim, vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, u ovom slučaju ovršni sud, imaju ovlaštenje i dužnost po službenoj dužnosti paziti na ništetnost ugovornih odredaba potrošačkih ugovora neovisno o inicijativi stranke potrošačkog ugovora. Na taj način, nacionalni sudovi u Republici Hrvatskoj osiguravaju sudsku kontrolu koju zahtijeva pravo Europske unije. Sud prvog stupnja u ovom ovršnom predmetu tako nije postupio.
9. U tom smislu, ukazuje se na pravno shvaćanje koje je izrazio Sud Europske unije u slučaju C-407/18 (slučaj K. protiv S., presuda od 26. lipnja 2019.) po kojem su sudovi dužni ispitati jesu li odredbe sadržane u javnobilježničkom aktu (potrošačkom ugovoru) nepoštene odnosno ništetne u smislu Direktive 93/13/EEZ od 5. travnja 1993.
10. U Obavijesti Europske komisije-Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL C 323, 27.9.2019., str. 4.–92.), u vezi s praksom Suda Europske unije, jasno su istaknute slijedeće smjernice (pravna shvaćanja):
„Nacionalni sud obvezan je ispitati, po službenoj dužnosti, nepoštenost ugovorne odredbe kada su dostupni pravni i činjenični elementi potrebni za to. Ako smatra da je određena ugovorna odredba nepoštena, ne smije se primijeniti, osim ako se potrošač tome protivi“ (C-243/08 Pannon GSM).
11. Sud je nekoliko puta naglasio da postupci kojima se vjerovnicima daje mogućnost bržeg izvršenja potraživanja na temelju naloga za izvršenje koji nisu presude dobivene na temelju spora o meritumu i koji ne podrazumijevaju meritorne provjere nacionalnih sudova ili podrazumijevaju samo ograničene meritorne provjere, ne smiju potrošače lišiti njihovog prava na odgovarajuću zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba. To znači da posebna vrsta postupka koju prodavatelj robe ili pružatelju usluga odabere, ili koja se u suprotnome primjenjuje, ne smije smanjiti temeljna postupovna jamstva koja se na temelju Direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima zahtijevaju radi dobrobiti potrošača“ (C-618/10 Banco E. de Crédito, C-415/11 Aziz; C-76/10 Pohotovost’ i C-77/14 Radlinger Radlingerová). To znači da je potrebno uzeti u obzir zaštitu od nepoštenih ugovornih odredbi u različitim fazama postupaka, koja se osigurava nacionalnim pravilima, na primjer u fazi prije izdavanja platnog naloga ili u fazi izvršenja ili opozicije ili u vezi s pravnim lijekovima protiv ovrhe na temelju hipoteke koja se temelji na javnobilježničkoj ispravi.“ (C-49/14 Finanmadrid; C-176/17 Profi Credit P.; C-632/17 PKO i C-448/17 EOS KSI S.. i C- 32/14 ERSTE Bank H.).“
12. U skladu sa Zaključkom usvojenom na zajedničkom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u postupku preispitivanja postojanja nepoštenih (ništetnih) ugovornih odredaba, ovršni sud je u predmetnom postupku dužan primarno provjeriti je li ovršenik potrošač (što bi se moglo zaključiti iz sadržaja ovršnih isprava i podataka u spisu predmeta), a za slučaj utvrđenja da se radi o potrošaču i potrošačkom ugovoru provjeriti da li ugovor sadrži nepoštene ugovorne odredbe.
13. Kako je prvostupanjski sud propustio postupiti na gore navedeni način, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. t. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 56/16 i 73/17- dalje: OZ) žalbu ovršenika uvažiti i pobijano rješenje o ovrsi ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
14. U ponovnom postupku će sud prvog stupnja o prijedlogu za ovrhu donijeti novu odluku za koju će dati jasne i valjane razloge, imajući u vidu naprijed sve naprijed navedeno, kao i to da se, prema navodima ovršenika, kod Općinskog suda u Varaždinu vodi postupak radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu.
15. Odluka pod točkom II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ.
U Velikoj Gorici 27. srpnja 2022.
Sutkinja
Verica Kos, v.r.
