Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

49 Pr-2310/2020-12

ex. Vojarna sv. Križ

D r a č e v a c

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji mr.sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja M. D. iz S., O.:

…, zastupanog po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z.,

protiv tuženika Z. S.,

O.: …, zastupanog po punomoćniku T. L.,

odvjetniku u S., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 12. srpnja 2022., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja K. K.,

odvj. vježbenice kod T. B., odvjetnice u S., po objavi dana 27. srpnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku Z. Z. H. M. S.-D.

Ž., sa sjedištem u S., O.:… da tužitelju

M. D. iz S., O.: … na ime razlike plaće

isplati ukupan iznos od 6.370,10 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

-183,19 kn od 16.01.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-246,02 kn od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-496,94 kn od 16.03.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-519,00 kn od 16.04.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-503,79 kn od 16.05.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-500,84 kn od 16.06.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-543,61 kn od 16.07.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-499,02 kn od 16.08.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-548,40 kn od 16.09.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

49 Pr –2310/2020-12

-482,07 kn od 16.10.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-506,27 kn od 16.11.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-513,47 kn od 16.12.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-499,44 kn od 16.01.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-328,04 kn od 16.02.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 6.093,75 kn zajedno s zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koja teče od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužbom tužitelj potražuje od tuženika isplatu razlike plaće temeljem odredbe iz čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. Naime, tužitelj tvrdi da je bio zaposlenik tuženika, koji kao poslodavac predstavlja javnu službu, u utuženom periodu kada mu je zbog pogrešnog načina obračuna isplaćena umanjena plaća i naknada plaće.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako se protivi tužbenom zahtjevu u cijelosti ističući kako je tuženik tužitelju obračunavao plaću sukladno svim važećim propisima uz napomenu da se obračun plaće vrši preko jedinstvenog registra zaposlenih u javnom sektoru. Ujedno je istakao prigovor zastare.

3. U postupku je izveden dokaz pregledom Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., priopćenja za javnost DZS-a o procjenama tromjesečnog BDP-a za 2015.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće za razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017., kako je uređeno podneskom tužitelja od 19. travnja 2022. Prigovor zastare nije osnovan budući je tužba podnesena 14. prosinca 2020.,

a uzimajući u obzir zastarni rok od 5 godina propisan odredbom čl. 139. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17 i 98/19 dalje: ZR), to potraživanje tužitelja nije zastarjelo jer je najstarije potraživanje za prosinac 2015. dospjelo na naplatu 16. siječnja 2016., dakle unutar zastarnog roka.

5. Tužitelj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno

49 Pr –2310/2020-12

prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.

6. U postupku je utvrđeno da je tužitelj zaposlenik tuženika, koji sukladno odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS), predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužitelja je definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom.

7. U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

8. U postupku je utvrđeno da su Vlada R. H., s jedne strane, i

Sindikati javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom 2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1.

siječnja svake godine.

9. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak), temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.

10. Vlada RH i Sindikati javnih službi, potom su 26. listopada 2011. sklopili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije

49 Pr –2310/2020-12

stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja).

11. Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

12. Dana 28. kolovoza 2015. DSZ RH je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP za drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2% u II. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. rujna 2015. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće tromjesečje 2015. DSZ-a od 27. studenoga 2015. proizlazi kako je BDP realno veći za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., koji statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca 2015. S obzirom da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te da aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem studenoga 2015. ispunili uvjeti za povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.

13. Imajući u vidu naprijed navedeno, sud smatra da Izmjene Dodatka predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl.

VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka.

14. Dakle, tuženik je tužitelju bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto). S obzirom da je tuženik u utuženom razdoblju obračunavao plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako

49 Pr –2310/2020-12

je bio u obvezi obračunavati plaću po osnovici od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi tužitelju potraživanje s osnova razlike bruto plaće i naknade plaće.

15. Sukladno navedenom, a kako visina tužbenog zahtjeva nije sporna između stranaka, prihvaćen je kao osnovan obračun razlike plaće tužitelja prema izračunu tuženika koja je trebala biti isplaćena u utuženom periodu u iznosu od zatraženih 6.370,10 kn.

16. Na dosuđene iznose tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (92. st. 3. Zakona o radu, NN 93/14, 127/17, 98/19).

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19) pa je tužitelju, imajući u vidu vrijednost predmeta spora i popisani trošak, valjalo priznati sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15) trošak za sastav tužbe 75 bodova, za sastav tri podneska po 75 bodova, za zastupanje na dva ročišta po 75 bodova, a na jednom 37,5 bodova, što pomnoženo sa 10,00 kn koliko iznosi vrijednost boda, uz PDV, daje iznos od 6.093,75 kn. U Splitu, 27. srpnja 2022.

SUTKINJA

mr.sc. Daniela Pivčević v. r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem ovoga suda

u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA:

- pun. tužitelja,

- pun. tuženika,

- u spis