REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 82 Pž-3208/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Dubravka Matas, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja V. d.o.o., Z., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik S. B., odvjetnik u Odvjetničkom društvu B., B. & P. j.t.d., Z., protiv protivnika osiguranja D. B. d.o.o., Z., OIB …, radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-122/22 od 6. srpnja 2022., 26. srpnja 2022.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja osiguranja i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-122/22 od 6. srpnja 2022.

Obrazloženje

1. Trgovački sud u Zagrebu je pobijanim rješenjem odlučio: „Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja V. d.o.o. iz Z., OIB: … za izdavanje privremene mjere od 03.06.2022., kao neosnovan.“

1.1. Prvostupanjski sud je tako odlučio na temelju odredbe članka 346. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 93/14, 55/16 i 73/17) utvrdivši da je predmetni prijedlog podnesen radi osiguranja nenovčane tražbine koja se sastoji u trpljenju protivnika osiguranja da predlagatelj osiguranja preuzme svoju robu iz prostorija protivnika osiguranja, a kao mjeru osiguranja navodi omogućavanje nesmetanog pristupa nekretnini na adresi I… 11 na točnom mjestu gdje se nalazi vino i repromaterijal te preuzimanje u posjed i odvoz nabrojenog vina i repromaterijala.

1.2. Iz obrazloženja pobijanog rješenja, uzimajući u obzir navode predlagatelja osiguranja u prijedlogu za izdavanje privremene mjere te priložene isprave, proizlazi:

- da su 5. travnja 2016. predlagatelj osiguranja i protivnik osiguranja sklopili Sporazum o suradnji (u daljnjem tekstu: Sporazum) prema kojem je predlagatelj osiguranja predavao protivniku osiguranja repromaterijal i određene količine vina koje je protivnik osiguranja skladištio, brinuo se o njima i izvršavao uslugu punjenja vina u kontaktnu i transportnu ambalažu u vlasništvu predlagatelja osiguranja, - da je 14. listopada 2021. protivnik osiguranja e-mailom prekinuo poslovnu suradnju,

- da je 18. listopada 2021. protivnik osiguranja pozvao predlagatelja osiguranja da do 22. listopada 2021. preuzme svu robu koja se nalazi u njegovim prostorima jer da će se u protivnom obračunavati daljnje usluge i ležarina,

- da su roba i vino koji su specificirani u zapisniku o primopredaji od 11. veljače 2022., koji je potpisan i pečatiran od strane predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja, isporučeni u cijelosti te da je roba odvezena,

- da je 15. travnja 2022., nakon prekida suradnje između stranka, protivnik osiguranja dozvolio predlagatelju osiguranja odvoz repromaterijala i vina,

- da je 4. i 5. svibnja 2022. predlagatelj osiguranja, putem e-maila, tražio informaciju koja se količina njegove robe nalazi u prostorijama protivnika osiguranja,

- da je iz isprave stanja skladišta na 1. lipnja 2022. koja je izdana, potpisana i pečatirana od strane predlagatelja osiguranja, vidljiv popis robe za koju predlagatelj osiguranja traži preuzimanje u posjed, ali da se iz navedene isprave kao i iz priloženih otpremnica ne može na vjerojatan i dostatan način utvrditi da se predmetna roba nalazi u posjedu protivnika osiguranja, uzimajući u obzir i da se roba predlagatelja osiguranja već odvozila.

1.3. Prvostupanjski sud navodi da se iz navedenih utvrđenja ne može, niti na razini vjerojatnosti, utvrditi odlučnu činjenicu je li protivnik osiguranja uopće zadržao preostalu robu predlagatelja osiguranja odnosno nalazi li se navedena roba u posjedu protivnika osiguranja ili da bi protivnik osiguranja možebitno sprečavao njihovo preuzimanje ukoliko se roba nalazi u njegovim prostorijama. Pritom, da e- mailovi predlagatelja osiguranja od 4. i 5. svibnja 2022. nisu dovoljni za opravdanost donošenja mjere.

1.4. Slijedom toga, prvostupanjski sud zaključuje da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom osnovu odnosno postojanje svoje nenovčane tražbine niti postojanje opasnosti da bi se bez tog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine.

1.5. Nadalje, prvostupanjski sud iznosi shvaćanje da činjenice da je protivnik osiguranja raskinuo Sporazum (čak i ukoliko bi se ispostavilo da je bio bez osnove), nebriga o robi pa čak i možebitno zadržanje stvari nisu dovoljne da bi se izveo zaključak da je onemogućeno ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja ili da bi nastala nenadoknadiva šteta. Konačno, da sam nedostatak sredstva na računu protivnika osiguranja i prijeteći stečaj ne ukazuje na njegovu namjeru sprečavanja ostvarivanja tražbine predlagatelja osiguranja. S tim u vezi, da predlagatelj nije dostavio nikakav dokaz iz kojeg bi proizlazilo da protivnik osiguranja nema druge imovinu na kojem bi se mogla provesti ovrha pa stoga nije učinio vjerojatnim da bi ostvarenje njegove tražbine bilo onemogućeno ili znatno otežano.

2. Predlagatelj osiguranja je protiv tog rješenja pravovremeno podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga. U žalbi navodi činjenice vezano uz obveznopravni odnos stranaka ističući, u bitnom, da isti traje i dalje („…dokle god ima vina na tržištu radi utvrđivanja odgovornosti u kvaliteti i kvantiteti…“) pri čemu da se protivnik osiguranja nije brinuo o kvaliteti i kvantiteti vina od 14. listopada 2021. odnosno od dana kad je bez opravdanog razloga jednostrano raskinuo ugovor. Ukazuje na kompleksnost radnji da bi se vino preuzelo i odvezlo na novo skladište te nužnost angažmana velikog broja stručnog osoblja i odgovarajućih tehničkih sredstava.

2.1. Glede pretpostavke vjerojatnosti postojanja njegove tražbine ističe da su razlozi pobijane presude o činjenici da se roba nalazi u prostorijama protivnika osiguranja proturječni. Pritom, da je iz dokumentacije koju je priložio uz prijedlog (stanje skladišta na 1. lipnja 2022. te otpremnice potpisane po protivniku osiguranja) nesporno da se roba nalazi upravo u prostorijama protivnika osiguranja. Ističe da je još u studenom 2021. godine zahtijevao od protivnika osiguranja da mu dostavi evidenciju robe (vino, repromaterijal) koja se nalazi kod njega, ali da mu popis odnosno evidencija nikada nisu dostavljeni. Smatra da navedeno u vezi s činjenicom odbijanja predaje cjelokupne robe opravdano budi sumnju da je predmetna roba otuđena. S druge strane, da je protivnik osiguranja dopisom od 18. listopada 2021. pozvao predlagatelja osiguranja da preuzme svu robu do 22. listopada 2021., ali da ga je onemogućavao u poduzimanju radnji da bi se roba na siguran način premjestila.

2.2. Što se tiče postojanja opasnosti navodi da je protivnik osiguranja u više navrata sprečavao predlagatelja osiguranja preuzeti robu i premjestiti je na drugo mjesto te da od 25. travnja 2022. ne može preuzeti svu svoju robu. Također, da protivnik osiguranja nakon raskida ugovora ne brine o kvaliteti vina niti poduzima radnje kojima bi se održala kvaliteta vina, a što je razvidno iz mišljenja Zavoda za vinarstvo. Stoga da takvim postupanjem protivnik osiguranja dovodi u pitanje njegovo poslovanje, koje se sastoji u onemogućavanju isporuke vina kupcima te slijedom toga da mu prijeti odnosno nastaje nenadoknadiva šteta imajući u vidu da vrijednost zadržane robe iznosi preko 500.000,00 kn. S tim u vezi, da je poslovanje protivnika osiguranja riskantno budući da je više puta bio u blokadi te da bi blokadom i možebitnim stečajem protivnika osiguranja bio krajnje onemogućen preuzeti svoju robu. Predlaže usvojiti žalbu podredno ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Pobijano rješenje je ispitano na temelju odredaba članka 365. stavaka 1. i 2. te članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 i 80/22; u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; u daljnjem tekstu: OZ), u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8. i 9. ZPP-a.

5. Odredbama članka 346. stavaka 1. i 2. OZ-a propisano je:

(1) Radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim:

1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili

2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

(2) Odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina.

6. U odnosu na žalbene navode kojima predlagatelj osiguranja ukazuje da predmetni obveznopravni odnos s protivnikom osiguranja, nakon raskida istog, i dalje traje, naglašava se da su odredbama članka 368. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15; u daljnjem tekstu: ZOO) propisani pravni učinci raskida ugovora:

(1) Raskidom ugovora obje su strane oslobođene svojih obveza, osim obveze na naknadu štete.

(2) Ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala.

(3) Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraćanje danog, uzajamna vraćanja obavljaju se po pravilima za ispunjenje dvostranoobveznih ugovora.

(4) Svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u međuvremenu imala od onoga što je dužna vratiti, odnosno nadoknaditi.

(5) Strana koja vraća novac dužna je platiti zatezne kamate od dana kad je isplatu primila.

7. Protivnik osiguranja je, na temelju citirane prisilnopravne (kogentne) odredbe članka 368. stavka 1. ZOO-a, oslobođen svojih obveza koje proizlaze Sporazuma. Naime, oslobođenje od obveza je temeljna i nužna posljedica raskida ugovora jer ugovor koji je raskinut više ne postoji te ne može proizvoditi prava i obveze. Drugim riječima, niti jedna strana ne može nakon raskida ugovora zahtijevati ispunjenje obveza koje su postojale na temelju tog (raskinutog) ugovora. U tom pogledu, protivno shvaćanju predlagatelja osiguranja, protivnik osiguranja nakon raskida Sporazuma nije bio dužan brinuti o kvaliteti i kvantiteti vina koja se nalazi(la) kod protivnika osiguranja.

7.1. S druge strane, ne ulazeći u opravdanost razloga za raskid Sporazuma od strane protivnika osiguranja, budući da to nije niti predmet ovog postupka osiguranja, iz odredaba članka 368. stavaka 1. i 2. ZOO-a proizlazi da je predlagatelj osiguranja ovlašten, između ostalog, zahtijevati povrat onog što je dao to jest povrat robe odnosno vina i repromaterijala za kojeg tvrdi da se nalazi kod protivnika osiguranja.

8. Ukoliko se prihvati činjenica da se dio predmetne robe i dalje nalazi kod protivnika osiguranja, ovaj sud smatra da je za pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja od odlučnog značenja zaključak prvostupanjskog suda da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom postojanje opasnosti da bi se bez tog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine.

8.1. Naime, na pravilnost tog zaključka upućuje ponašanje protivnika osiguranja nakon što je 14. listopada 2021. jednostrano raskinuo Sporazum. Naime, iz priloženih isprava se ne može zaključiti da je protivnik osiguranja poduzimao radnje kojima bi doveo u pitanje pravo predlagatelja osiguranja na povrat robe, štoviše, protivnik osiguranja je postupao s ciljem da predlagatelj osiguranja nakon raskida Sporazuma preuzme robu koja se nalazi kod njega (protivnika osiguranja). U tom pogledu:

- iz e-mail korespondencije (list 39. spisa) je razvidno da je 14. listopada 2021. protivnik osiguranja pozvao predlagatelja osiguranja, u roku od osam dana, preuzeti svu robu koja se nalazi u njegovim prostorima,

- iz potpisanog zapisnika (list 76. spisa) proizlazi da su 12. siječnja 2022. stranke pretočile vino iz drvenih bačvi u inox spremnik koji je u vlasništvu predlagatelja osiguranja,

- iz potpisanog zapisnika o primopredaji robe od 11. veljače 2022. (list 74. spisa) je vidljivo da je izvršena primopredaja robe i vina to jest da su određena roba i vino isporučeni u cijelosti,

- iz potpisanog zapisnika (list 73. spisa) proizlazi da su 25. svibnja 2022. i 26. svibnja 2022. djelatnici predlagatelja osiguranja dolazili kod protivnika osiguranja radi uzimanja potrebne analize vina i stavljanja sumpora.

8.2. S druge strane, što se tiče postupanja predlagatelja osiguranja, uzimajući u obzir sadržaja e-mail korespondencije stranaka (list 19. i 20. te 34.-40. spisa), može se opravdano postaviti pitanje mogućnosti odnosno spremnosti predlagatelja osiguranja, u organizacijskom smislu, u razdoblju nakon raskida Sporazuma zaprimiti robu koja je ostala kod protivnika osiguranja.

9. Konačno, loš financijski položaj protivnika osiguranja odnosno višestruke blokade njegovih poslovnih računa, na što u žalbi ukazuje predlagatelj osiguranja, predstavljaju objektivnu opasnost. Predlagatelj osiguranja je dužan učiniti vjerojatnom postojanje subjektivne opasnosti, u smislu odredbe članka 346. stavka 1. točke 1. OZ-a, odnosno poduzimanje određenih radnji od strane protivnika osiguranja kojima bi spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja, a što nije učinio (točka 8.1. ovog rješenja).

10. Stoga, žalbenim navodima nisu dovedeni u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

11. Slijedom navedenog, na temelju odredaba članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 26. srpnja 2022.

Sutkinja

Dubravka Matas