Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

    Berislavićeva 11, Zagreb

    Poslovni broj: 24 Pž-3265/2022-2

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Kamelija Parać, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja T. F. iz Z., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnica K. D. K., odvjetnica iz Z., protiv 1. protivnika osiguranja J. H. iz Z., OIB ..., i 2. M. B. iz Z., OIB ..., radi određivanja privremene mjere zbog povrede žiga, odlučujući o žalbama protivnika osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-135/2022-4 od 1. srpnja 2022., 26. srpnja 2022.

    r i j e š i o  j e

    Preinačuje se rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-135/2022-4 od 1. srpnja 2022. i rješava:

    I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja u dijelu koji glasi:

    „I. Radi osiguranja nenovčane tražbine i to prava koja proizlaze iz registriranih verbalnih žigova P. K. i to ...A i EUTM ... određuje se

    p r i v r e m e n a  m j e r a

    1. Nalaže se protivnicima osiguranja 1. J. H. i 2. M. B., da prestanu s radnjama kojima se povrjeđuju registrirani žigovi predlagatelja osiguranja i to na način da prestanu pružati usluge koje se odnose na kulturne djelatnosti odnosno djelatnost glazbenih koncerata, izvedbe glazbe, produkcije zvučnih zapisa, snimanja glazbe i sličnih djelatnosti, sve pod nazivom P. K., P. ili drugim sličnim nazivom.

    2. Nalaže se protivnicima osiguranja 1. J. H. i 2. M. B., da otkažu sve dogovorene aktivnosti kojima se pružaju usluge iz točke 1. ove privremene mjere, kao i daljnje aktivnosti pod zaštićenim žigovima odnosno nazivima.

    3. Ova privremena mjera određuje se pod prijetnjom novčane kazne koja će se izreći 1. protivniku osiguranja J. H. u visini od 30.000,00 kn i 2. protivniku osiguranja M. B. u visini od 10.000,00 kn, ukoliko ne postupe po ovom rješenju i to za svaku pojedinačnu povredu.

    4. Zabrana iz točke 1. ove mjere smatra se provedenom dostavom ovog rješenja protivnicima osiguranja i traje do pravomoćnog okončanja spora u parnici koju će predlagatelj osiguranja

    pokrenuti

    radi

    opravdanja

    ove

    privremene

    mjere.

    5. Predlagatelj osiguranja dužan je u roku od 15 dana od dostave prijepisa ovog rješenja podnijeti tužbu radi opravdanja ove privremene mjere.“

    II. Nalaže se predlagatelju osiguranja da u roku od osam dana naknadi protivniku osiguranja M. B. trošak postupka u iznosu od 1.350,00 kn (tisućutristopedeset kuna) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. srpnja 2022. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

    III. Odbija se kao neosnovan zahtjev protivnika osiguranja J. H. da mu predlagatelj osiguranja naknadi trošak postupka u neodređenom iznosu.

    Obrazloženje

    1. Trgovački sud u Zagrebu je pobijanim rješenjem odredio mjeru osiguranja koja glasi: „I. Radi osiguranja nenovčane tražbine i to prava koja proizlaze iz registriranih verbalnih žigova P. K. i to ...A i EUTM ... određuje se

    p r i v r e m e n a  m j e r a

    1. Nalaže se protivnicima osiguranja 1. J. H. i 2. M. B., da prestanu s radnjama kojima se povrjeđuju registrirani žigovi predlagatelja osiguranja i to na način da prestanu pružati usluge koje se odnose na kulturne djelatnosti odnosno djelatnost glazbenih koncerata, izvedbe glazbe, produkcije zvučnih zapisa, snimanja glazbe i sličnih djelatnosti, sve pod nazivom P. K., P. ili drugim sličnim nazivom.

    2. Nalaže se protivnicima osiguranja 1. J. H. i 2. M. B., da otkažu sve dogovorene aktivnosti kojima se pružaju usluge iz točke 1. ove privremene mjere, kao i daljnje aktivnosti pod zaštićenim žigovima odnosno nazivima.

    3. Ova privremena mjera određuje se pod prijetnjom novčane kazne koja će se izreći 1. protivniku osiguranja J. H. u visini od 30.000,00 kn i 2. protivniku osiguranja M. B. u visini od 10.000,00 kn, ukoliko ne postupe po ovom rješenju i to za svaku pojedinačnu povredu.

    4. Zabrana iz točke 1. ove mjere smatra se provedenom dostavom ovog rješenja protivnicima osiguranja i traje do pravomoćnog okončanja spora u parnici koju će predlagatelj osiguranja pokrenuti radi opravdanja ove privremene mjere.

    5. Predlagatelj osiguranja dužan je u roku od 15 dana od dostave prijepisa ovog rješenja podnijeti tužbu radi opravdanja ove privremene mjere.

    II. Odbija se prijedlog za donošenje privremene mjere radi osiguranja prava u odnosu na prijavu verbalnog žiga P. pod brojem EUTM ..., kao neosnovan.

    I

    III. Nalaže se protivnicima osiguranja da predlagatelju osiguranja naknade troškove ovog postupka u iznosu od 1.450,00 kn, zajedno sa zateznom kamatom koja teče od donošenja ovog rješenja do isplate, i to po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana.“

    2. Tako je odlučio prvostupanjski sud, na prijedlog predlagatelja osiguranja jer je zaključio da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje povrede žiga te da postoje uvjeti iz čl. 132. Zakona o žigu za donošenje privremene mjere i to bez obavješćivanja protivnika osiguranja zbog opasnosti od nastanka nenadoknadive štete.

    3. Protiv rješenja žalbe su podnijeli protivnici osiguranja J. H. i M. B.. Rješenje pobijaju u dijelovima u kojem je prihvaćen prijedlog za osiguranje zbog svih žalbenih razloga. U žalbama, u bitnom, suglasno navode da uvjeti za donošenje privremene mjere bez obavješćivanja protivnika osiguranja nisu ostvareni jer ne postoji opasnost od nastanka nenadoknadive štete, da uvjeti za privremenu mjeru nisu ispunjeni u odnosu na znak „P.“, da predlagatelj osiguranja zloupotrebljava svoja prava i ovlasti na štetu protivnika osiguranja, da protivnici osiguranja imaju autorsko pravo kao ranije pravo na naziv P. k. Predlažu drugostupanjskom sudu da preinači rješenje u pobijanom dijelu i odbije prijedlog u cijelosti podredno ukine i predmet vrati na ponovan postupak. Traže da im predlagatelj osiguranja naknadi troškove postupka zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom s time da je drugoprotivnik osiguranja zatražio trošak u iznosu od 1.350,00 kn, dok prvoprotivnik osiguranja nije odredio iznos.

    4. Predlagatelj osiguranja nije dao odgovor na žalbe.

    5. Žalbe su osnovane.

    6. Nakon što je pobijano rješenje ispitano na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2., te čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/03, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP) u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud kod donošenja rješenja pogrešno primijenio materijalno pravo.

    7. Iz spisa proizlazi da je predlagatelj osiguranja 17. lipnja 2022., temeljem čl. 132. Zakona o žigu, podnio prijedlog za određivanjem privremene mjere radi prestanka povrede njegovih zaštićenih žigova P. K. i to ... i EUTM br. ..., kao i prava koja proizlaze iz prijave verbalnog žiga P. pod brojem EUTM .... Navodi da je verbalni žig P. K. broj ... s važenjem do 11. svibnja 2027. registriran pri DZIV-u za proizvode i usluge između ostalog za razred 41: kulturne djelatnosti, a žig Europske unije EUTM ... registriran je pri EUIPO za usluge između ostalog za razred 41: produkcija glazbe, izdavanje glazbe, izvedba glazbe, snimanje glazbe, glazbena produkcija, glazbeni koncerti. Također navodi da je prijavio verbalni žig P. pri EUIPO pod brojem ... s datumom prijave 11. svibnja 2022. između ostalog za razred 41: produkcija zvučnih zapisa, video zapisa, medijskih sadržaja i fotografija, dogovaranja, izvođenje i organizacija koncerata, glazbene izvedbe uživo, glazbene priredbe, glazbeni koncerti putem radija, izvedbe, organizacije i vođenje koncerata, organiziranje glazbenih izvedbi, organizacija i predstavljanje nastupa uživo, zabavne usluge glazbenika, zabavne usluge u obliku koncertnih izvedbi, pružanje glazbene zabave, pružanje informacija u području glazbe, zabavne, sportske i kulturne aktivnosti, izvedba glazbe, snimanje

    glazbe.

    Navodi da je prije nekoliko mjeseci saznao da protivnici osiguranja imaju namjeru upotrebljavati žigove kojih je predlagatelj osiguranja isključivi nositelj, a pritom isključujući njega iz navedenog te se obratio prvoprotivniku osiguranja J. H. radi razjašnjenja i dogovora pod kojim uvjetima smije zajedno s drugoprotivnikom osiguranja M. B. koristiti zaštićene žigove i znak za koji je podnesena prijava. Protivnik osiguranja odgovorio mu je da nema namjeru dogovarati se oko uvjeta korištenja i da će koristiti mimo registriranih prava predlagatelja osiguranja i bez njegove suglasnosti. Navodi da su protivnici osiguranja putem medija, putem odvjetnika i osobno iskazivali da nemaju namjeru poštivati isključiva prava predlagatelja osiguranja. Osim toga, svjesno su povrijedili zaštićene žigove kada su održali koncert na „Večernjakovoj biciklijadi“ 11. lipnja 2022., a da imaju namjeru navedene žigove i znak upotrebljavati za daljnje koncerte i druge glazbene aktivnosti koje proizlaze iz svih medijskih istupa. Primjerice najavljuju se koncerti grupe P. K. za 23. srpnja 2022. i 22. rujna 2022. pa kako predlagatelj osiguranja nema saznanja o svim navedenim predstojećim aktivnostima, moli za žurno postupanje određivanjem privremene mjere sukladno čl. 132. Zakona o žigu i to bez obavješćivanja protivnika osiguranja.

    8. Prema čl. 132. st. 1. Zakona o žigu („Narodne novine“ broj 14/19) na zahtjev nositelja žiga koji učini vjerojatnim da mu je žig povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede žiga, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede. Privremena mjera iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita, ili da prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive štete.

    9. Što se tiče zaštite žiga Europske unije čl. 112. Zakona o žigu propisano je da se na zaštitu u Republici Hrvatskoj u slučaju povrede žiga Europske unije primjenjuju Uredba o žigu Europske unije te na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje zaštita u slučaju povrede nacionalnog žiga, a čl. 113. st. 1. Zakona o žigu, Trgovački sud u Zagrebu u Republici Hrvatskoj kao sud žiga Europske unije nadležan je za odlučivanje u prvom stupnju, u smislu Uredbe o žigu Europske unije.

    10. Na temelju prijedloga za osiguranje i priloga dostavljenih uz prijedlog prvostupanjski je sud utvrdio da je predlagatelj osiguranja nositelj zaštićenih verbalnih žigova, kako nacionalnog tako i žiga Europske unije i da je dokazao u stupnju vjerojatnosti da mu je žig povrijeđen, kao i da mu prijeti daljnja opasnost od povrede zaštićenih žigova te stoga donio predloženu privremenu mjeru bez obavješćivanja protivnika osiguranja obzirom da unatoč činjenici da su upoznati s registracijama žigova, vrše daljnje povrede održavanjem koncerata pa stoga protivniku osiguranja prijeti nastanak nenadoknadive štete.

    11. Osnovan je žalbeni navod protivnika osiguranja da je prvostupanjski sud odredio mjeru osiguranja bez očitovanja protivnika osiguranja protivno odredbama Zakona o žigu jer predlagatelj osiguranja u prijedlogu, niti prvostupanjski sud u obrazloženju ne navode u čemu se sastoji šteta i zašto bi ona bila nenadoknadiva.

    12. Nenadoknadiva šteta postoji onda kada se šteta ne bi uopće mogla naknadno reparirati, odnosno ako bi se mogla nadoknaditi, ali ne i od protivne strane ili određenog trećeg s obzirom na njihove imovinske ili druge prilike. Predlagatelj u prijedlogu nije naveo činjenice na temelju kojih bi učinio vjerojatnim nastupanje nenadoknadive štete u slučaju da prije donošenja privremene mjere o prijedlogu budu obaviješteni i protivnici osiguranja. Time je pogrešno primijenjena odredba čl. 132. st. 4. Zakona o žigu kada je donijeta predložena privremena mjera bez obavijesti protivnika osiguranja. Protivnici osiguranja imaju pravo isticati prigovore postojanja autorskog prava kao ranijeg prava kao i prigovor neuporabe žiga sukladno čl. 20. i 21. tog Zakona. Utvrđenje tih pitanja je ključno da bi se moglo govoriti o vjerojatnosti povrede.

    13. Nadalje, općepoznata je činjenica da protivnici osiguranja nastupaju u sastavu pod nazivom P. k. već više od 40 godina. Sastav je 1979. godine izdao album pod nazivom „ P. k.“ gdje je kao autor teksta i glazbe pjesama, koje se nalaze na albumu, naveden J. H. pa se presumira da je i autor tog albuma. Budući da naslov albuma „ P. k.“ ima originalan i distinktivan karakter, on uživa, zbog svoje originalnosti, autorskopravnu zaštitu kao i samo djelo. U konkurenciji dva isključiva prava (autorsko pravo i pravo žiga) zaštitu uživa ono koje je ranije nastalo. Ostali članovi sastava, pa tako i predlagatelj osiguranja, su umjetnici izvođači kojima je J. H., kao autor, dao suglasnost za izvođenje njegovog djela, albuma pod nazivom P. k.. Kako je nesporno da je autorsko djelo nastalo prije registracije žiga, predlagatelj osiguranja kao nositelj kasnijeg prava, ne može zabraniti protivnicima osiguranja korištenje naziva „ P. k.“ kao ranijeg prava.

    14. Osim navedenog, protivnici osiguranja su zajedno sa sastavom „ P. k.“, zahvaljujući svojim tržišnim uspjesima, prepoznatljivi javnosti te ime sastava pod kojim nastupaju predstavlja svojevrsnu robnu marku koja ima znatnu tržišnu vrijednost te privlači publiku. Registracijom žiga pod nazivom „ P. k.“ ne bi smjelo biti uskraćeno pravo protivnicima osiguranja korištenje, od ranijeg etabliranog imena sastava P. k., pod kojim nastupaju i kojeg su koristili mnogo prije nego je predlagatelj uspio registrirati žig.

    15. Nadalje, protivnici osiguranja su u svojim žalbama podnijeli prigovor neuporabe žiga.

    16. Prema čl. 21. Zakona o žigu, nositelj žiga ima pravo zahtijevati zabranu uporabe znaka samo u opsegu u kojem prava nositelja u vrijeme podnošenja tužbe zbog povrede ne podliježu mogućnosti opoziva u skladu s čl. 61. ovoga Zakona. Ako tuženik to zatraži, nositelj žiga mora dokazati da je tijekom razdoblja od pet godina prije datuma podnošenja tužbe žig bio u stvarnoj uporabi kako je predviđeno čl. 19. ovoga Zakona u vezi s proizvodima ili uslugama za koje je registriran i koji se navode kao opravdanje za tužbu, ili da postoje opravdani razlozi za neuporabu, pod uvjetom da je postupak registracije žiga bio dovršen najmanje pet godina prije datuma podnošenja tužbe.

    17. Kako je prvostupanjski sud donio privremenu mjeru bez da je o prijedlogu obavijestio protivnike osiguranja, to su protivnici osiguranja u svojim žalbama istaknuli taj prigovor, a predlagatelj osiguranja nije u odgovoru na žalbu učinio vjerojatnim suprotno.

    18. S obzirom na sve navedeno, ovaj sud zaključuje da iz prijedloga za osiguranje i isprava priloženih uz prijedlog, za sada, predlagatelj osiguranja nije u traženom stupnju vjerojatnosti učinio vjerojatnim postojanje povrede niti da postoji opasnost od povrede zaštićenih žigova.

    19. Na odluku o privremenoj mjeri, navodi u žalbama protivnika osiguranja, koji se odnose na zlu vjeru, nisu od utjecaja, iako se nameće pitanje je li predlagatelj osiguranja podnoseći prijavu žiga „ P. k.“ bez znanja nositelja autorskih prava i ostalih članova sastava i njihove suglasnosti, postupao u skladu s načelom savjesnosti i poštenja kao i načelom zabrane zlouporabe prava.

    20. Valjalo je stoga na temelju čl. 380. t. 3. ZPP-a preinačiti prvostupanjsko rješenje i odbiti prijedlog za određivanje privremene mjere kao neosnovan.

    21. Odluka o trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1., čl. 164. st. 1. i čl. 166. st. 2. ZPP-a. Protivniku osiguranja J. H. nije dosuđen trošak postupka jer isti zahtjev nije odredio sukladno čl. 164. st. 1. ZPP-a. Protivniku osiguranja M. B. određen je trošak u skladu sa zahtjevom određenom u žalbi i to za sastav žalbe u iznosu od 1.250,00 kn, i sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 100,00 kn.

    Zagreb, 26. srpnja 2022.

    Sudac Kamelija Parać

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.