Republika Hrvatska
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac
21 000 Split
P-1964/2021-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Sonji Meštrović, u pravnoj stvari tužitelja A. K., O.: …, iz S., kojeg zastupa
punomoćnik Ž. O., odvjetnik u S., protiv tuženika R.
K.-R. und R., O.: …, K.,
A., kojeg zastupa punomoćnik N. J., odvjetnik u O. J. & G. u Z., radi utvrđenja ništetnosti i dr.,
nakon glavne i javne rasprave, održane dana 7. srpnja 2022., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja, na ročištu za objavu 22. srpnja 2022.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev:
"I. Utvrđuje se ništetnima i bez ikakve pravne valjanosti Ugovor o jednokratnom kreditu broj. računa 21.062.591 sklopljen između R.
K., registrirana zadruga s ograničenom odgovornošću, H., K. A., kao zajmodavca, te D. K., iz S.,
O. …, A. K., iz S., O.:
…, T. A., iz S., O.: … i S.
K., O.: …, iz S., , kao zajmodavca, dana 4.10.2005.,
na iznos od 200.000,00 € sa pripadajućim kamatama po ugovoru.
II. Utvrđuje se ništetnim i bez ikakve valjanosti Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 4.10.2005. poslovni broj OU-377/05, sklopljen kod B. J., JB u S..
III. Utvrđuje se ništetnim i bez ikakve pravne valjanosti upis zasnivanja založnog prava na nekretnini upisanoj u Z.U. 15501, 1. z.k. tijelo č. zem. 1608/10 u naravi kuća površine 212 m² i dvor površine 251 m², K.O. S., i nekretnine upisane u poduložak broj 246 u naravi četverosobni stan na V. katu, u površini od 135,77 m² i garaža u površini od 23,97 m², a koji stan čini dio zgrade sagrađen na č. zem. 6145, 6153, 1079/18 …, K.O. S., u korist R.
K., registrirana zadruga s ograničenom odgovornošću, K. A., koji je izvršen temeljem Sporazuma o osiguranju
novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 4.10.2005. poslovni broj OU-377/05, sklopljen kod B. J. JB. u S., pa
se po pravomoćnosti ove presude ima izvršiti brisanje založnog prava koje je zasnovano pod ZS-447/12, Općinskog suda u Splitu, Zk odjel."
II. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi parnični trošak tuženiku u iznosu od 55.312,50 HRK zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos troškova teku od presuđenja pa do isplate, a koje zakonske zatezne kamate se obračunavaju po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena. Za više zatraženi trošak u iznosu od 44.375,00 HRK zahtjev se odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 4. listopada 2017. ustao tužbom spram tuženika a radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o jednokratnom kreditu broj računa 21.062.591 od 4. listopada 2005., Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 4. listopada 2005. poslovni broj OU-377/05, sklopljenog kod JB u S. B. J., te radi utvrđenja ništetnim i bez ikakve valjanosti
upisa zasnivanja založnog prava na nekretnini upisanoj u Z.U. 15501 1. Z.K. tijelo čest. zem. 1608/10 i nekretnine upisane u podulošku broj 246 čest. zem. 6145, 6153, 1079/18 K.O. S., u korist R. K., koji je izvršen na temelju
Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 4. listopada 2005. poslovni broj OU-377/05, sklopljen kod JB u S. B. J., određenog rješenjem ovog suda poslovni broj ZS-447/12.
1.2. Tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, prvenstveno ističući neurednost tužbe, a potom navodeći da nema elemenata ništetnosti u sklopljenim ugovorima kao ni u upisanom založnom pravu, te smatra da je tužba u potpunosti neutemeljena.
2. U provedenom postupku sud je strankama pružio mogućnost izjašnjavanja te je izveo dokaz pregledom sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 4. listopada 2005. broj OU-377/05 sklopljenog u S. (list 9-14, te od 26-34 spisa), Ugovora o otplatnom kreditu s prilozima (jednokratni kredit) (list 15 -22 spisa), izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. 1608/10 z.k. uloška 15501, K.O. S. (list 23-24 spisa), izvatka iz knjige položenih ugovora poduloška broj 246, K.O. S. (list 25 spisa), predstavki na rad kreditnih zadruga iz R. A. od 15. svibnja 2014. s punomoći ovjerenom (list 36-42
spisa), obavijesti O. S. od 18. rujna 2012. broj K-DO-1892 s prilozima (list 54, te 55-71 spisa), kreditne kartice tuženika od 31. ožujka 2006. do 9. prosinca 2013. s ovjerenim prijevodom na njemački (list 79-87 spis), pregledom spisa ovog suda poslovni broj P-4835/2017, dok stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.
3.1. Nakon tako provedenoga dokaznog postupka zamjenica punomoćnika tužitelja nije imala daljnjih dokaznih prijedloga pa je predložila zaključenje raspravljanja i donošenje odluke.
4. Tužbeni zahtjev tužitelja nije neosnovan.
4.1. Među parničnim strankama je nesporno:
- da je na temelju Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 4. listopada 2005. poslovni broj OU- 377/05, sklopljenog JB u S. B. J. izvršen upis
založnog prava na nekretnini upisanoj u Z.U. 15501 1. Z.K. tijelo čest. zem. 1608/10 i nekretninama upisanima u podulošku broj 246 čest. zem. 6145, 6153, 1079/18 K.O. S. u korist R. K. – računski
centar i revizorski savez, registrirana zadruga s ograničenom odgovornošću, na temelju rješenja ovog suda poslovni broj ZS-447/12
- da su sudionici ugovornog odnosa stranaka bili D. K., tuženik A.
K. i B. A.
- da je B. A. preminuo
- da ugovorni odnos nije prestao
- da je tuženik po predmetnom ugovornom odnosu isplatio korisnici kredita D.
K. iznos od 200.00,00 €.
4.2. Kao sporno u ovom postupku valjalo je utvrditi jesu li tužitelj i tuženik sklopili Ugovor o jednokratnom kreditu broj računa 21.062.591 od 4. listopada 2005., potom jesu li sklopili Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 4. listopada 2005. poslovni broj OU-377/05, ovjerenog kod JB u S., B. J., kao i mjesto sklapanja predmetnog
Ugovora o jednokratnom kreditu broj računa 21.062.591 od 4. listopada 2005., pa u svezi s tim je li tuženiku trebalo dopuštenje za obavljanje poslova u R. H.. Nadalje, kao sporno valjalo je utvrditi valjanost ovlaštenja za sklapanje ugovora među strankama danog od tuženika, te jesu li valjane odredbe o ugovornoj kamati.
4.3. Pregledom Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 4. listopada 2005. poslovni broj OU-377/05, kod JB u S. B. J. razvidno je da su ugovor sklopili I. K.,
kao punomoćnik R. K., K., A., registrirana
zadruga s ograničenom odgovornošću, na temelju punomoći od 12. srpnja 2005., u svojstvu vjerovnika, D. K. kao korisnica kredita – založnik dužnik, B. A., kao založni dužnik, i tuženik A. K., kao jamac platac – založni dužnik, u kojem sporazumu stranke suglasno utvrđuju da je između R. K., K., A., i korisnika kredita – založnog
vjerovnika D. K., založnog dužnika B. A. i jamca platca tuženika
A. K., zaključen 4. listopada 2005. Ugovor o otplatnom kreditu broj računa 21.062.591, investicijski kredit, prema kojemu je korisniku kredita odobren jednokratni kredit u iznosu od 200.00,00 €, s godišnjom kamatom od 6,146%, zateznom kamatom 5,00% i efektivnom godišnjom kamatom 6,78%, s otplatom u 60 obroka. Nadalje, odredbom članka 4. određene su založene nekretnine i to čest. zem. 1608/10 Z.K. tijelo, Z.U. 15501, K.O. S., i stan na VI. katu površine 135,77 m², i garaže površine 23,97 m², sve upisano u poduložak broj 246, sve K.O. S., te vrijednost tih nekretnina. Odredbom članka 6. navedenog sporazuma dano je ovlaštenje za upis založnog prava na predmetnim nekretninama a odredbom članka 11. ugovoreno svojstvo ovršnosti predmetnog Sporazuma. Predmetnom Sporazumu priložen je izvornik Ugovora o otplatnom kreditu broj računa 21.062.591 od 4. listopada 2005. na njemačkom jeziku, a na kojem ugovoru stoje potpisi D. K., A. K. i B. A.. Ugovor je preveden po sudskom vještaku A. R.,
stalnom sudskom tumaču za njemački jezik, a na kojem prijevodu su također naznačeni potpisi stranaka ugovora. Nadalje, Sporazumu je priložena punomoć tuženika dana I. K. K. 12. srpnja 2005.", u kojoj je navedeno da vrijedi 30 dana od potpisivanja.
4.4. Pregledom ovjerenog prijevoda Ugovora o otplatnom kreditu broj 21.062.591 od 4. listopada 2005. razvidno je da je kao korisnica kredita označena D. K., da je kredit u visini od 200.000,00 €, kamatna stopa 6,146 %, zatezne kamate 5%, ukupno terećenje 309.814,56 €, broj obroka 60, uz otplatni plan, na kojem ugovoru su naznačeni potpisi ugovornih stranaka D. K., A. K.,
B. A. i tuženik.
4.5. Pregledom spisa ovog suda poslovni broj P-4835/2017 razvidno je da je ovaj sud u pravnoj stvari tužiteljice D. K., O.: …, iz S.,
V. 145, koju zastupa punomoćnik Ž. O., odvjetnik u S., protiv tuženika R. K.-R., O.: ---, S. . -
K., A., kojeg zastupa punomoćnik N.
J., odvjetnik u O. J. & G. u Z., radi utvrđenja ništetnosti i dr., 1. lipnja 2020. presudio:
I. Odbija se tužbeni zahtjev:
"I. Utvrđuje se ništetnima i bez ikakve pravne valjanosti Ugovor o jednokratnom kreditu broj. računa 21.062.591 sklopljen između R. K.,
registrirana zadruga s ograničenom odgovornošću, H., K. A., kao zajmodavca, te D. K., iz S., O. …, A. K., iz S., O.: …,
T. A., iz S., O.: … i S. K., O.:
…, iz S., kao zajmodavca, dana 4.10.2005., na iznos od
200.000,00 € sa pripadajućim kamatama po ugovoru.
II. Utvrđuje se ništetnim i bez ikakve valjanosti Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 4.10.2005. poslovni broj OU-377/05, sklopljen kod B. J., JB u S..
III. Utvrđuje se ništetnim i bez ikakve pravne valjanosti upis zasnivanja založnog prava na nekretnini upisanoj u Z.U. 15501, 1. z.k. tijelo č. zem. 1608/10 u naravi kuća površine 212 m² i dvor površine 251 m², K.O. S., i nekretnine upisane u poduložak broj 246 u naravi četverosobni stan na V. katu, u površini od 135,77 m² i garaža u površini od 23,97 m², a koji stan čini dio zgrade sagrađen na č. zem. 6145, 6153, 1079/18 K.O. S., u korist R., K . A., koji je izvršen temeljem Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 4.10.2005. poslovni broj OU-377/05, sklopljen kod B. J., JB u S., pa se po
pravomoćnosti ove presude ima izvršiti brisanje založnog prava koje je zasnovano pod ZS-447/12, Općinskog suda u Splitu, Zk odjel."
II. Nalaže se tužiteljici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi parnični trošak tuženiku u iznosu od 78.125,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos troškova teku od presuđenja pa do isplate, a koje zakonske zatezne kamate se obračunavaju po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena. Za više zatraženi trošak u iznosu od 33.750,00 kn zahtjev se odbija kao neosnovan." Županijski sud u Zadru odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P- 4835/2017-33 od 1. lipnja 2020., u sjednici održanoj 29. rujna 2021. presudom je odbio žalbu tužiteljice D. K. kao neosnovanu i potvrdio presudu Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-4835/2017-33 od 1. lipnja 2020. u točki I. izreke i u točki II. izreke u dijelu kojim se nalaže tužiteljici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi parnični trošak tuženiku u iznosu od 78.125,00 HRK zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos troškova teku od presuđenja pa do isplate, a koje zakonske zatezne kamate se obračunavaju po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te odbio tuženikov zahtjev za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.
4.6. Pregledom iskaza saslušane svjedokinje I. R., danog u postupku pred ovim sudom poslovni broj P-4835/2017 na zapisniku od 28. studenog 2019., je razvidno da je svjedokinja navela da ne zna ništa o odnosu između stranaka postupka ali da je upravo ona upoznala tužiteljicu s mogućnošću podizanja kredita u A.. Ona da je bila stranka odvjetnice D. K. i kao korisnica kredita da je s njom razgovarala o mogućnosti podizanja kredita u A.. Dapače, da ju je upoznala s gospođom koja je bila posrednik I. K.. Također, da je neke rate kredita plaćala za D. K. u A. na način da bi joj ona dala novac za ratu i
onda da bi ona u A. to platila. Za te uplate da je dobivala potvrde na kojima je bilo naznačeno da je to plaćeno za D. K..
4.7. Pregledom iskaza saslušane svjedokinje Z. R., danog u postupku pred ovim sudom poslovni broj P-4835/2017 na zapisniku od 28. studenog 2019., je razvidno da je svjedokinja navela da joj je poznat predmet spora jer da su ona i njen suprug također bili korisnici kredita tuženika. Sve poslove s bankom da su obavljali putem posrednika I. K., I. R. i A. R., koji je
sudjelovao kao prevoditelj, a njoj osobno kao i punomoćnik. Te ugovore da su sklopili putem posrednika u R. H..
4.8. Pregledom iskaza tužitelja A. K. danog u postupku pred ovim sudom poslovni broj P-4835/2017 na zapisniku od 4. ožujka 2020. u kojem postupku je tužitelj saslušan kao svjedok, razvidno je da su njegova supruga i on bili podstanari, pa da su odlučili kupiti stan. U tom smislu da su provjeravali ponudu kod domaćih banaka i zaključili da su nameti jako veliki. Međutim, da su došli u kontakt s I. R. koja je sređivala kredite u A. i koji da su, navodno, bili puno povoljniji. Ona da je osigurala kontakt s I. K. iz S. te da su njih
dvije obavile za njih sav posao radi dobivanja kredita. Koliko se sjeća da je morao pribaviti potvrdu o svojoj plaći, a ostalo da su sredile njih dvije. Nakon sređivanja tih papira da su bili kod JB u S. i tamo da su došli neki A.. Tu
da su potpisali neke ugovore, javni bilježnik da je rekao da je to sve u redu i da nisu čitali ugovore a niti su razgovarali s tim A. jer da su oni znali samo
N., a da nije bilo prevoditelja. Nakon toga D. K. da je išla u A. po
novac, a on da ju je čekao u S.. Kod I. K. da su morali uzeti životno osiguranje i da su to platili oko 2.000 DEM. Od ukupno dobivenog kredita u iznosu od 200.000 DEM da su vratili negdje oko 146.000 DEM. Na žalost, da stan nisu kupili tako da i dalje nisu riješili stambeno pitanje. Prilikom potpisivanja ugovora da je bio nazočan javni bilježnik i tajnica, njegova supruga, I. R., te njegov punac
B. A..
5. Tužitelj ističe da su Ugovor o jednokratnom kreditu broj računa 21.062.591 od 4. listopada 2005. i Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 4. listopada 2005. poslovni broj OU-377/05, ovjeren kod JB u S., B. J., ništeteni jer tuženik nije imao
ovlaštenje za poslovanje na području R. H. i iz razloga jer su nejasne odredbe o kamatnim stopama.
5.1. Odredbom članka 252. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („NN“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO) normirano je "smatra se da je ugovor sklopljen u mjestu u kojem je ponuditelj imao svoje sjedište, odnosno prebivalište u trenutku davanja ponude", a odredba članka 1021. ZOO-a normira da se "ugovorom o kreditu banka obvezuje korisniku kredita staviti na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vrijeme, na neku namjenu ili bez utvrđenja namjene, a korisnik se obvezuje banci plaćati ugovorene kamate i iskorišteni iznos novca vratiti u vrijeme i na način kako je ugovoreno".
5.2. Odredbom članka 292. stavka 1. ZOO-a normirano je kada je za sklapanje ugovora potrebno sastaviti ispravu, ugovor je sklopljen kada ispravu potpišu obje stranke.
5.3. Odredba članka 1. stavka 1. Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u R. H. s neovlaštenim vjerovnikom ("NN" broj 72/17. – dalje: Zakon o ništetnosti) normira: ovaj
Zakon se primjenjuje na ugovore o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljene u R. H. između dužnika i neovlaštenih vjerovnika, a stavak 2. odnosi se i na druge pravne poslove sklopljene do dana stupanja na snagu tog Zakona u R. H. između dužnika i neovlaštenih vjerovnika koji su nastali kao posljedica ili se temelje na Ugovoru o kreditu s međunarodnim obilježjima.
5.4. Nadalje, ugovor o kreditu može se pobijati prema općim pravilima ugovornog prava. Naime, da bi obvezno-pravni ugovor proizvodio pravne učinke, potrebno je ispunjenje pretpostavki koje se zakonom predviđaju za njegov nastanak ili valjanost. Nedostaje li u trenutku sklapanja ugovora koja od zakonskih pretpostavki, takav ugovor je nevaljan. No, kako razlozi nevaljanosti ugovora nisu isti, niti sankcije za nevaljanost ugovora nisu uvijek iste, pa je Zakon o obveznim odnosima prihvatio gradaciju koju postavlja pravna znanost i usporedna zakonodavstva, koja se temelji na različitoj prirodi sankcija koja se predviđaju za pojedine oblike nevaljanosti i to na ništetne i pobojne ugovore. Ništetni ugovori imaju takve nedostatke u bitnim potrepštinama za sklapanje ugovora koji čine povredu javnog poretka, pa zakonodavac propisuje oštru sankciju tj. takvi ugovori nemaju pravnih učinaka, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u određenim slučajevima opisuje što drugo. Sukladno odredbi članka 322. stavka 1. ZOO-a ugovor koji je protivan Ustavu R. H.,
prisilnim propisima ili moralu društva, ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo. Pomoću sankcije ništetnosti ugovora sprječava se učinak onih ugovora koji imaju takve nedostatke koji ih čine protivnim javnom poretku. Na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba (članak 327. st. 1. ZOO-a). Pod zainteresiranim osobama smatraju se ponajprije ugovaratelji, zatim univerzalni sljednici ugovaratelja, njihovi vjerovnici, ali i svaki treći koji može imati interes za utvrđenje da je određeni ugovor ništetan.
5.5. S obzirom da ovdje tužitelj tužbenim zahtjevom traži utvrđenje ništetnosti predmetnih Ugovora o otplatnom kreditu broj računa 21.062.591 od 4. listopada 2005. i Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 4. listopada 2005. poslovni broj OU-377/05, sklopljenog kod JB u S. B. J., tužitelj je sukladno prednjim zakonskim
odredbama, ovlašteni tužitelj u ovoj pravnoj stvari. Stoga, navodi tuženika, u pogledu neurednosti tužbe, su u cijelosti neosnovani.
6. Nadalje, s obzirom na tužbeno potraživanje valjalo je utvrditi jesu li se ispunili uvjeti za ništetnost navedenih ugovora odnosno prvenstveno Ugovora o otplatnom kreditu broj računa 21.062.591 od 4. listopada 2005. s obzirom na mjesto sklapanja ugovora i obilježje tuženika.
6.1. Kako tužitelj zapravo svoje potraživanje temelji na ranijoj odredbi članka 3. Zakona o ništetnosti kojom je bilo propisano:
(1) Ugovori o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljeni u R. H.
između dužnika i neovlaštenih vjerovnika su ništetni.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ništetnost se ne može isticati ako je ugovor u cijelosti ispunjen.
6.2. Međutim, u konkretnom slučaju ne dolazi do primjene Zakona o ništetnosti, jer je presudom Suda EU broj C-630/17 (A. M.
protiv R. S..) od 14. veljače 2019.
odlučeno da čl. 56. Ugovora o funkcioniranju EU treba tumačiti na način
da mu se protivi propis države članice čiji učinak je, između ostalog, to da su ugovori o kreditu i na njima utemeljeni pravni poslovi sklopljeni na državnom području te države članice između dužnika i vjerovnika sa sjedištem u drugoj državi članici koji ne raspolažu odobrenjem koje nadležna tijela prve države članice izdaju za obavljanje njihove djelatnosti na njezinu državnom području ništetni od dana svojeg sklapanja, čak i ako su bili sklopljeni prije stupanja na snagu navedenog propisa. Iz navedene odluke proizlazi da je Ugovoru o funkcioniranju EU protivna i odredba čl. 10. st. 1. Zakona o ništetnosti kojom je propisano da su ništetni ugovori o kreditu s međunarodnim obilježjima koji su sklopljeni u R. H. između dužnika i neovlaštenih vjerovnika i prije stupanja na snagu toga Zakona (pri čemu je neovlašteni vjerovnik pravna osoba koja je ugovorom o kreditu s međunarodnim obilježjem odobrila kredit dužniku, a na dan sklapanja ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem ima upisano sjedište izvan R. H. i nudi ili
pruža usluge odobravanja kredita u R. H., iako za pružanje tih usluga
ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom, odnosno ne raspolaže propisanim odobrenjima i/ili suglasnostima nadležnih tijela R. H.).
Osim toga, Ustavni sud R. H. u odluci broj U-I-3678/2017 i dr. od 3.
studenoga 2020., prihvaćajući stajališta i argumentaciju Suda EU iz te presude, utvrđuje da je Zakon o ništetnosti u nesuglasnosti s vladavinom prava kao najvišom vrednotom ustavnog poretka R. H. te utvrđuje da je, uz
navedeno, Zakon o ništetnosti u nesuglasnosti i s čl. 141.c Ustava zbog čega je na temelju čl. 55. st. 1. Ustavnog zakona u cijelosti ukinuo Zakon o ništetnosti.
7. Nadalje, pregledom Ugovora o otplatnom kreditu broj računa 21.062.591 od 4. listopada 2005., a što i nije bilo sporno među strankama, proizlazi da je ugovor sklopljen na iznos od 200.000,00 €, a koji u protuvrijednosti kuna na dan sklapanja Ugovora predstavlja iznos veći od 1.000.000,00 HRK, pa stoga ovaj sud utvrđuje da tužitelj nema status potrošača sukladno odredbi članka 2. stavka 1. Zakona o potrošačkom kreditiranju ("NN", br. 75/2009., 112/2012., 143/2013., 147/2013., 9/2015., 78/2015., 102/2015. i 52/2016.), a u svezi s odredbom članka 3. stavka 1. točke a. navedenog Zakona.
8. Stoga, ovaj sud drži da je zahtjev za utvrđenje ništetnim predmetnih ugovora se može ocijeniti samo s aspekta odredbe članka 322. ZOO-a.
8.1. Tom odredbom članka 322. stavkom 1. a u svezi stavka 2. ZOO-a propisano je da je Ugovor koji je protivan Ustavu R. H., prisilnim propisima ili moralu društva ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo. Stavkom 2. određeno je ako je sklapanje određenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor je valjan ako u zakonu nije što drugo predviđeno za određeni slučaj, a strana koja je povrijedila zakonsku zabranu snosit će odgovarajuće posljedice.
8.2. Nadalje, odredba članka 323. stavak 1. ZOO-a propisuje da u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje. U stavku 2. istog članka određeno je da ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnosti ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka ništetnosti.
8.3. Analizom i pomnim tumačenjem ugovornih odredbi Ugovora o otplatnom kreditu broj računa 21.062.591 od 4. listopada 2005. i Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 4. listopada 2005. poslovni broj OU-377/05, sklopljenog kod J B u S. B.
J., ovaj sud je utvrdio da su razvidni predmet, cijena i ugovorne obveze stranaka u svrhu ostvarivanja cilja stranaka.
8.4. U konkretnom slučaju riječ je o obvezi koja je propisana odredbom članka 1021. ZOO-a. Tom odredbom članka 1021. ZOO-a propisano je da se ugovorom o kreditu banka obvezuje korisniku kredita staviti na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene, a korisnik se obvezuje banci plaćati ugovorene kamate i iskorišteni iznos novca vratiti u vrijeme i na način kako je ugovoreno. Nadalje, odredbom članka 1022. ZOO-a, u odredbama o obliku i sadržaju ugovora o kreditu, propisano je:
(1) Ugovor o kreditu mora biti sklopljen u pisanom obliku.
(2) Ugovorom o kreditu utvrđuju se iznos te uvjeti davanja, korištenja i vraćanja kredita.
8.5. Dakle, zakonom je propisana namjena ugovornog odnosa, forma i mogući sadržaj, a za koji ugovorni odnos ovih stranaka, ovaj sud drži da se radi upravo o tom sadržaju, pa slijedom te analize ovaj sud ne nalazi da bi odredbe predmetnih ugovora bile ništetne. Dapače, ovaj sud ne nalazi elemente protivnosti kogentnom propisu ili pak Ustavu kao ni elemente koji bi ukazivali na nedopustivost po društvenom moralu. Dakle, navedene odredbe kada ukazuju na mogući sadržaj ugovora o kreditu navode uvjete korištenja tog kredita što svakako mogu biti kamate i naknade koje banke naplaćuju, a koje reguliraju svojim uvjetima poslovanja i odlukama, a koje bi onda unošenjem u ugovorni odnos ovih stranaka predstavljale ugovornu volju stranaka, s tim više što se u konkretnoj pravnoj situaciji ne bi mogao promatrati ni s aspekta potrošačkog kreditiranja imajući na umu visinu kredita i naznačenu namjenu kredita. Pri tome valja kazati kako tužitelj nije osporavao visinu isplaćenog kredita a ni dokazivao svojstvo potrošača sukladno Zakonu o potrošačkom kreditiranju. Naime, svrha donošenja Zakona o potrošačkom kreditiranju bila je upravo zaštita tzv. "malih" potrošača koji uzimaju kredit od etabliranih ustanova koje odobravaju kredite.
9. Dakle, ovaj sud ugovorni odnos stranaka, a ispitujući taj odnos s aspekta zakonskih propisa, ne nalazi elemente ništetnosti. U tom smislu ovaj sud drži da je konkretni pravni odnos stranaka posljedica stvarne volje stranaka u vrijeme zaključenja tog odnosa.
9.1. Također, po stavu ovog suda formalni nedostatak, na koji ukazuje tužitelj, u pogledu punomoći tuženika izdane I. K., sam po sebi ne bi doveo do ništetnosti sklopljenih ugovora, a pozivom na načela i tumačenja zakonskih odredbi o ništetnosti ugovora. Po stavu ovog suda taj nedostatak otklonjen je time što je tuženik plasirao predmetni kredit i u cijelosti postupio po sklopljenim poslovima, čime je postupanje (neovlaštenog) zastupnika prihvatio i odobrio.
9.2. Kako ovaj sud ne nalazi elemente ništetnosti navedenih ugovora po tim osnovama to je tužbeno potraživanje valjalo odbiti kao neosnovano. Kod takovog utvrđenja ovog suda valja kazati da je posljedično tom zaključivanju razvidno da nema mjesta ni utvrđenju iz točke III. tužbenog potraživanja. Naime, tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na ništetnosti isprava na temelju kojih je došlo do upisa založnog prava na čest. zem. 1608/10 Z.K. tijelo Z.U. 15501 K.O. S., i stan na VI. katu površine 135,77 m², i garaže površine 23,97 m², sve upisano u poduložak broj 246, sve K.O. S.. Kako je ovaj sud utvrdio da predmetne isprave odnosno Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 4. listopada 2005. poslovni broj OU-377/05, sklopljenog kod JB u S. B. J., potpisani upravo 4. listopada 2005. u S., nije
ništetan, a kako ovaj sud ne nalazi druge elemente ništetnosti upisanog založnog prava, niti je tužitelj tijekom postupka isticao druge osnove, to je valjalo odbiti i tužbeno potraživanje pod točkom III. tužbenog zahtjeva.
9.3. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I. i II. izreke ove presude.
10. Odluka o trošku tuženika temelji se na odredbama iz članaka 154. stavka 2., 155. i 164. ZPP-a i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("NN" broj 142/12).
10.2. Sud je tuženiku kao opravdani trošak priznao trošak sastava odgovora na tužbu i trošak zastupanja na dva ročišta (14. svibnja 2019. i 20. listopada 2020.) u iznosu od po 12.500,00 HRK. Potom trošak sastava žalbe od 22. siječnja 2021. u iznosu od 6.250,00 HRK te trošak sastava podneska od 27. svibnja 2019. u iznosu od 500,00 HRK. Tuženiku je na temelju Tbr. 42. OT-a priznat trošak PDV-a od 11.062,50 HRK, što sveukupno predstavlja iznos od 55.312,50 HRK, koji iznos je obistinjen pod točkom II. izreke ove presude. Više zatraženi trošak ovaj sud nije priznao jer tako zatraženi trošak nije u skladu s navedenim propisima i označenom VPS dok ročište od 9. studenog 2021. nije ni održano.
11. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.
Split, 22. srpnja 2022.
S U T K I N J A
Sonja Meštrović v.r.
Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.
DNA:
- punomoćniku tužitelja
- punomoćniku tuženika
- u spis
