Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Ex vojarna Sv.Križ, Dračevac

Pn-473/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja A. D., OIB: …, iz K. S., , zastupan po punomoćniku Z. B., odvjetnik u S., protiv

tuženika pod 1) H. C. d.o.o. OIB: …, , sa

sjedištem u Z., pod 2) Ž. C. d.o.o. OIB: … sa

sjedištem u S., pod 3) C. o. d.d. OIB:… sa sjedištem u Z., radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave dana 15.lipnja 2022. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 22. srpnja 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" Dužni su tuženici solidarno u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe tužitelju na ime materijalne štete isplatiti iznos od 38.220,00 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče počev od dana 20.03.2007. do 31.12.2007., a od 01.01.2008. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena te koja od 01.08.2015. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena pa sve do isplate" kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 1.veljače 2006.godine u K. S., na državnoj cesti D-8 doživio prometnu nezgodu na način da je upravljajući osobnim automobilom marke Passat reg.oznake i broja ST-… udario u gumu sa felgom koja se nalazila na imenovanoj cesti. Nadalje, da je posljedicom naleta na gumu sa felgom kritične prigode na automobilu tužitelja nastala znatna materijalna šteta koja se cijeni kao totalna. Slijedom toga, tužitelj drži odgovornim tuženike koji su bili dužni omogućiti sigurno i nesmetano odvijanje prometa, a što su isti propustili učiniti, za predmetnu nezgodu.

2. Tuženik pod 1) u odgovoru na tužbu poriče osnov i visinu tužbenog zahtjeva te prigovara pasivnoj legitimaciji.

3. Tuženik pod 2) u odgovoru na tužbu ističe prigovor nedostatka pasivne legitimacije jer ne upravlja predmetnom cestom slijedom čega nije odgovoran za predmetnu nezgodu.

Tuženik pod 3) pridružio se navodima iz odgovora na tužbu drugotuženika.

4. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem zapisnika o očevidu, kalkulacije - izvida štete, ophodarskog dnevnika, zapisnika o očevidu, službene zabilješke, saslušanjem tužitelja, rekonstrukcijom prometne nezgode po stalnom sudskom vještaku S. U. te prometno - tehničkim vještačenjem te pregledom ostale dokumentacije koja prileži spisu. Temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) sud nalazi da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. U ovom predmetu sud je donio presudu poslovni Broj P-700/09 od 15.veljače 2013.godine kojom je odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

6. Rješenjem Županijskog suda u S. poslovni broj Gžx-398/13 od 30.listopada 2014.godine ukinuta je predmetna presuda te predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje.

7. Čitanjem ophodarskog dnevnika proizlazi da je dana 31.siječnja 2006.godine obavljena ophodnja u vremenu od 15-18 sati na dionici K.- T.-S.-

M.- B. duljine 140 kn te da je evidentirana intervencija na cesti D-8 16

kn+900 m jer je ispala rezervna guma nepoznatog šlepera pa da je došlo do oštećenja vozila marke Passat reg oznake ST … .

8. Čitanjem službene bilješke od 11.listopada 2006.godine utvrđeno je da je istu naknadno sastavio policijski službenik glede predmetne nezgode u svezi bilješki koje nisu unijete u zapisnik o očevidu pa je tako navedeno da je dana 1.veljače 2006.godine u vremenu od 1,45 do 3 sata izašao na lice mjesta te izvršio očevid povodom lakše prometne nezgode koja se dogodila na kolniku ceste D-8 u kojoj je sudjelovao tužitelj te da je pregledom mjesta događaja i uzimanju tragova na kolniku od početne točke mjerenja kilometra stupa 17 u smjeru istoka oko 300 metara utvrdio da se nalazi prometni znak "ograničenje brzine" 80 km / h za vozila koja se kreću od smjera istoka u smjeru zapada što da nije omaškom navedeno u zapisniku o očevidu.

9. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je u K. S. doživio prometnu nezgodu na način da je vozeći svojim automobilom marke Passat iz pravca S. u pravcu T. naletio na gumu sa felgom- kamionsku koja se nalazila u njegovoj kolničkoj traci po sredini ceste malo na desnoj strani. Nadalje, da gumu nije mogao vidjeti jer su iz suprotnog smjera dolazilo vozilo sa dugim svjetlima, a iza istog su se kretala druga vozila. Nadalje, da je kočio koliko je mogao no da je osjetio udarac automobilom u felgu s gumom uslijed čega je pretrpio oštećenja. Nadalje, da ispred njega nije bilo drugog vozila. Nadalje, da je vozio dopuštenom brzinom od 70 km/h, a da je dozvoljeno 80 km/h.

10. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da se predmetna nezgoda dogodila na 200 metara istočno od kilometar stupa broj 17, odnosno 800 metara od kilometar stupa broj 16, što odgovara dijelu zapisnika o očevidu u kojem se navodi mjesto naleta na predmetnu gumu. Nadalje, utvrđeno je da se nezgoda dogodila na južnom dijelu današnje prometnice koja je odvojena branikom od sjevernog dijela prometnice, a prema kazivanju tužitelja, u vrijeme nezgode južni dio prometnice predstavljao je "staru cestu" kojom se vozilo u dva smjera. Nadalje, utvrđeno je da se danas na udaljenosti od 100 metara od mjesta naleta u pravcu sjevera niti juga ne nalaze obiteljske kuće niti drugi objekti.

11. Iz nalaza i mišljenja vještaka U. S. proizlazi da se predmetna nezgoda dogodila u sjevernom traku državne ceste D-8 kada se vozilo tužitelja kretalo u smjeru istoka prema zapadu te se predmetni otpali kotač sa nepoznatog teretnog vozila nalazio u njegovoj prometnoj traci.

12. Nadalje, izvršena je rekonstrukcija predmetne nezgode te je na dan očevida zatečeno izmijenjeno stanje. Naime, prema kazivanju tužitelja predmetna prometna nezgoda dogodila se na južnoj traci koja je danas odvojena od sjeverne trake fizičkom preprekom (uzdignuta iznad kolnika kao zeleni pojas i omeđena betonskim rubnjacima tako da se na navedenoj površini nalazi zaštitna metalna ograda). Nadalje, tužitelj tvrdi da je južna prometna traka u vrijeme nezgode predstavljala "staru cestu" koju su činile dvije prometne trake suprotnog smjera.

Iz mišljenja vještaka proizlazi da je naselje prostor na kojem redovi zgrada ili skupine zgrada nalaze s jedne ili obiju strana ceste dajući mu izgled ulice i čije su granice označene prometnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta. Nadalje, vještak navodi da je rekonstrukcijom utvrđeno da na mjestu događaja prometne nezgode iz smjera istoka prema zapadu odnosno iz smjera kretanja automobila " VW Passat" nema objekata za koje bi se moglo zaključiti da čine redove ili skupine zgrada s jedne ili obiju strana državne ceste D-8, slijedom čega vještak zaključuje da državna cesta D-8 na mjestu događaja ne može se smatrati cestom u naselju jer nisu ispunjena oba potrebna uvjeta. Nadalje, utvrđeno je iz iskaza tužitelja da isti nije mogao na vrijeme uočiti gumu jer je vozilo iz suprotnog smjera vozilo sa dugim svjetlima. Nadalje, u ovom postupku je utvrđeno da je sa sjeverne strane kolnika pronađena rezervna guma sa felgom od TA šlepera i na istoj vidljiv trag udara vozila Passat Sava ( vozilo tužitelja).

13. Na okolnost dinamike nastanka prometne nezgode provedeno je prometno vještačenje te je vještak utvrdio da je na državnoj cesti D-8 došlo do prometne nezgode sa materijalnom štetom gdje je došlo do naleta osobnog automobila tužitelja na otpali kotač koji se u tom trenutku nalazio na asfaltnom kolniku u prometnoj traci kojom se kretao tužitelj. Nadalje, utvrđeno je da je otpali kotač bio dimenzija 385/65 te veće mase od usporednog kotača odnosno da je njegova masa iznosila 120 kg. Nadalje, vještak je utvrdio sudarne pozicije na udaljenosti od 1,50 m od sjevernog ruba kolnika u smjeru juga te je utvrdio da je automobil prednjim desnim dijelom udario u kotač koji se tada nalazio zaustavljen u sjevernoj prometnoj kolničkoj traci namijenjenoj za smjer kretanja prema T..

14. Nadalje, utvrđeno je da se vozilo tužitelja kretalo približno brzinom 82 km / h te da ne postoje tragovi usporenja neposredno prije sudara. Nadalje, utvrđeno je na okolnost mogućnosti izbjegavanja sudara da vozač "Passata" nije mogao vidjeti otpali kotač jer se radi o tamnom kotaču, a vidljivost nije bila dobra za tužitelja jer se prometna nezgoda dogodila noću na neosvijetljenom dijelu ceste. Nadalje, utvrđeno je da je uočljivost kotača oko 20 m pri kratkim svjetlima. Nadalje, da zaustavni put pri brzini od 82 km / h iznosi 57 m. Nadalje, da je vozač automobila intenzivno kočio u prostornom intervalu od 20 metara isti bi do pozicije sudara s kotačem izbjegao sudar da se kretao brzino od 40 km/h.

15. Slijedom toga, vještak zaključuje da se prometna nezgoda dogodila 1.veljače 2006.godine na kolniku ceste D-8 ( dionica 14, 16 km stup + 800 metara), da se otpali kotač nalazio na sjevernom prometnom traku kojim se u tom trenutku kretalo vozilo marke "Passat" tako da se vozaču "Passata" kotač nalazio od sredine trake udesno te da je isti mirovao. Nadalje, utvrđeno je da se tužitelj kretao sjevernim prometnim trakom koji je na udaljenosti od 22,7 metara ( 1 sekundu prije točke udara) imao voznu brzinu od 82 km/h. Nadalje, da je sudarni kontakt ostvaren prednjim desnim dijelom osobnog automobila u otpali kotač nakon čega je slijedilo nabacivanje kotača na desnu bočnu stranu, udarac blatobranom i dvoja desna vrata te odbacivanje kotača na zemljano proširenje van kolnika. Nadalje, da je vozaču "Passata" bio potreban put od oko 57 metara za sigurno zaustavljanje prije udara, a da je poduzeo radnju kočenja unutar intervala puta od 20 metara, u trenutku kada je mogao pod kratkim svjetlima ugledati kotač na asfaltnom kolniku, izbjegao bi sudar da se kretao brzinom od 40 km/h i svakom manjom od navedene.

16. U ovom predmetu donijeta je presuda poslovni broj Pnš-464/14 od 22.veljače 2019. kojom je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja spram tuženika pod 1) potvrđena je presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1409/2019-2 od 21.kolovoza 2019.

Obje presude ukinute su rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev5246/2019-2 od 21.srpnja 2020.

17. Sporna je pasivna legitimacija I. tuženika odnosno je li I. tuženik bio dužan održavati predmetni dio ceste u stanju za sigurnu vožnju.

18. Prema odredbi čl. 19. Zakona o javnim cestama ("Narodne novine" broj 180/04, dalje: ZJC) dio javne ceste koja prolazi kroz naselje održava se kao sastavni dio te javne ceste, osim sustava za odvodnju, javne rasvjete, zelene površine, pothodnika i nathodnika u funkciji pješačkog prometa, biciklističke i pješačke staze, tramvajske odnosno željezničke pruge, čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega.

19. Odredbom čl. 26. st. 1. Pravilnika o održavanju i zaštiti javnih cesta ("Narodne novine" broj 25/98 i 162/98) propisano je da čišćenje kolnika podrazumijeva uklanjanje materijala osulina, odrona, pojedinačnog kamenja, masnih mrlja, blata, smeća i drugih materijala i predmeta koji ugrožavaju sigurnost prometa.

20. Stoga, iz odredbe čl. 19. st. 1. ZJC-a, u vezi s odredbom čl. 26. navedenog Pravilnika, proizlazi da čišćenje javnih cesta u dijelu kojim te ceste prolaze kroz naselje (osim čišćenja snijega) nije u nadležnosti I. tuženika koji inače održava javne ceste na području Republike Hrvatske.

21. Nadalje, prema odredbi čl. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 i 59/01, dalje: ZKG) održavanje javnih površina koje razumijeva i održavanje dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu, spada u komunalne djelatnosti za koje je sukladno čl. 2. toga Zakona nadležna jedinica lokalne samouprave.

22. Slijedom navedenog, pasivna legitimacija I. tuženika ovisi o pravilnosti zaključka nižestupanjskih sudova da je do štetnog događaja došlo na dijelu javne ceste koji ne prolazi kroz naseljeno mjesto.

23. Odredbom čl. 2. točkom 26. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 105/04, dalje: ZSPC) koji se primjenjivao u vrijeme štetnog događaja naselje je definirano kao prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili obiju strana ceste dajući mu izgled ulice i čije su granice označene prometnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta.

24. Vrhovni sud Republike Hrvatske je glede određivanja granica naseljenog mjesta zauzeo pravno shvaćanje u primjeni odredbe čl. 10. Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama ("Službeni list SFRJ" broj 63/80) koja odredba je glede definicije naselja istovjetna navedenoj odredbi čl. 2. točke 26. ZSPC. Prema tom shvaćanju granice naseljenog mjesta označene su prometnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta, a ne prvom i zadnjom kućom u naselju (tako i Vrhovni sud u odluci broj Rev-786/90 od 20. rujna 1990.).

25. Dakle, granice naselja određuju prometni znakovi za obilježavanje naseljenih mjesta, a ne objekti i njihova udaljenost od ceste.

26. U konkretnom slučaju sud je utvrdio pregledom zapisnika o očevidu, zatim očevidom na licu mjesta te rekonstrukcijom predmetne nezgode utvrdio da se ista dogodila na dijelu državne ceste D-8 200 metara istočno od 17 kilometar stupa u sjevernom traku " stare ceste" odnosno današnjem južnom traku iste, u smjeru od istoka prema zapadu ( prema T.), odnosno na dijelu javne ceste koja prolazi kroz naselje K. S..

27. Dakle, prema citiranim odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu te Zakona o javnim cestama čišćenje javne ceste koja prolazi kroz naselje ne spada u održavanje javne ceste za koje bi bile nadležne H. c. d.o.o. već te poslove kao jednu od komunalnih djelatnosti sukladno čl. 3 ZKG obavlja pravna osoba kojoj je jedinica lokalne samouprave ugovorom povjerila obavljanje komunalnih poslova.

28. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan. Split, 22. srpnja 2022.

Sutkinja

Maja Anušić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba Županijskom sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude.

Dna

– pun tužitelja

– tuženima 1,2,3

– spis