REPUBLIKA HRVATSKA

P-4555/21

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sveti Križ-Dračevac

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Živomiru Topić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja pod 1 M. M. iz Š., OIB: …, pod 2 S. K. iz K., OIB: …, pod 3 D. K. iz K., OIB: …, i pod 4 D. K. iz Z., OIB:…, svi zastupani po pun. N. H. odvj. u K., protiv tuženika E. T. iz O. G., OIB: … , zastupan po pun.

G. D., odvj. u T., radi zabrane uznemiravanja, nakon glavne i javne rasprave održane dana 17. lipnja 2022. god., u prisustvu zamj. pun. tužitelja pod 1 - pod 4 V. V. odvj. u S., i zamj. pun. tuženika E. D. Š. odvj. vjež. u T., dana 22. srpnja 2022. godine,

p r e s u d i o  j e :

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi;

„-Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe prestane uznemiravati tužitelje pod 1-pod 4 u njihovom vlasništvu nekretnine označene sa čest. zem. … , K.O. O., a koja nekretnina je u E. v. D.

B. datum veljače 2018. god., definirana likom koji je omeđen slovima:

A,B,C,D,A i ispunjen točkasto plavom šrafurom, i odgovara kat. čest. . . , K.O.O., na način da prestane istu koristiti za prolaz i ulazak na svoju nekretninu bilo pješke ili motornim vozilom, da istu prestane koristiti za postavljanje vodova ili drugih uređaja, te se tuženiku zabranjuje bilo kakvo zadiranje u nekretninu označenu sa čest. zem. …, K.O. O..

-Dužan je tuženik naknaditi tužiteljima pod 1-pod 4 troškove postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

II Dužni su tužitelji pod 1-pod 4, solidarno u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 12.656,25 kn.

Obrazloženje

Tužitelji pod 2-pod 4 i prvotno označena tužiteljica S. R., Š.,

su dana 18. ožujka 2015. god., podnijeli ex. Općinskom sudu u T.,

tužbu protiv tuženika u kojoj navode da je prvotno označena tužiteljica S. R. vlasnica čest.zem. … i čest.zgr. … , K.O. O., dok su tužitelji pod 2-pod 4 suvlasnici čest.zem. 1240/17, K.O. O.. Nadalje navode da su prvotno označena tužiteljica i tužitelji pod 2-pod 4 suvlasnici čest.zem. … K.O. O.,

u naravi put. Tuženik je vlasnik čest. zem. …, K.O. O..

Nadalje navode da su svoju nekretninu kupili od tadašnjih vlasnika B. N., Kupoprodajnim ugovorom iz 1977.god., i to kao čest.zem. … , K.O. O., u površini od 606 m2. Nakon što su kupili ovu nekretninu, izvršili su diobu čest.zem. … u čest.zem. … , čest.zem. … i čest.zem. … , K.O.

O., u naravi put za prilaz svojim nekretninama.

Prednik tuženika S. V. pok. L. je protiv tužitelja vodio parnični postupak kod Općinskog suda u Trogiru pod posl.br. P-528/99, koji postupak je pravomoćno okončan. U tom postupku je prednik tuženika odbijen sa tužbenim zahtjevom kojim je tražio da se utvrdi postojanje stvarne služnosti na teret čest.zem. …, K.O. O..

Tuženik bespravno uznemirava tužitelje u njihovom vlasništvu čest.zem. …, K.O. O., na način da se koristi ovim putem za ulazak u svoju nekretninu,

tvrdeći da isti pripada njemu. Tužitelji su na svom putu u 12. mjesecu 2014.god., postavili lanac, ali tuženik je pokidao taj lanac.

Slijedom navedenog, prvotno označena tužiteljica S. R. i tužitelji pod 2-pod 4 su predložili sudu da donese odluku kojom će tuženiku naložiti da prestane uznemiravati tužitelje u ostvarivanju vlasničkih prava glede čest.zem. …, K.O. O., na način da prestane koristiti isti za ulazak u svoju nekretninu,

te da se kloni svakog takvog i drugog uznemiravanja.

Prvotno označena tužiteljica S. R. i tužitelji pod 2-pod 4 su predložili sudu da odredi i privremenu mjeru osiguranja, kojom će tuženiku zabraniti uznemiravanje tužitelja i njihovih vlasničkih prava na čest.zem., K.O. O.,

do pravomoćnog okončanja ovog postupka.

Podneskom od 16. svibnja 2016.god., tužitelji su preinačili tužbu na način da je umjesto prvotno označene tužiteljice S. R., tužbi pristupio novi tužitelj pod 1 M. M., Š..

U odgovoru na tužbu od 19. listopada 2016.god., tuženik navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Ističe da navodi tužbe uopće ne odgovaraju istini, niti pravom stanju stvari. Isto se potvrđuje time što tužitelji pod 1-pod 4 ni sa čime u tužbi nisu dokazali, niti potvrdili svoje navode.

Tužitelji pod 1- pod 4 su pisanim podneskom od 04. svibnja 2018.god., a nakon provedenog geodetskog vještačenja, precizirali tužbeni zahtjev na način pobliže opisan u izreci presude.

U podnesku od 25.svibnja 2018. god., tuženik ističe da se protivi preinaci tužbenog zahtjeva sukladno čl. 190 Zakona o parničnom postupku (N.N. br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, u daljnjem tekstu ZPP).

Presudom ovog suda posl. br. P-6961/15 od 17. svibnja 2019. god., tužbeni zahtjev je u cijelosti odbijen kao neosnovan.

Rješenjem Županijskog suda u S. B. posl. br. 6 Gž-152/2020-3

od 20. prosinca 2021. god., prihvaćena je žalba tužitelja pod 1 – pod 4, ukinuta presuda ovog suda posl. br. P-6961/15 od 17. svibnja 2019. god., i predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak.

Stranke su zatražile parnični trošak.

U dokazne svrhe sud je pregledao dva Prikaza z.k. uloška Općinskog suda u Trogiru, Zemljišnoknjižni odjel Trogir-neslužbena kopija sa stanjem na dan 17. ožujka 2015.god., Kupoprodajni ugovor od 05.studenog 1976.god., Aneks kupoprodajnom ugovoru od 19. siječnja 1981.god., Položajni nacrt Zavoda Općine T. od 01. studenog 1988.god., Presudu i rješenje Općinskog

suda u Trogiru posl.br. P-528/99 od 21. svibnja 2004.god., Presudu Županijskog suda u Dubrovniku posl.br. Gž-618/06 od 27. travnja 2006.god., Izvadak iz zemljišne knjige ovog suda, zemljišnoknjižni odjel Trogir-neslužbena kopija sa stanjem na dan 30. svibnja 2016.god., dva Izvatka iz zemljišne knjige ovog suda, zemljišnoknjižni odjel Trogir-neslužbena kopija sa stanjem na dan 11.srpnja 2016.god., izveo dokaz očevidom na licu mjesta dana 26.svibnja 2017.god., pregledao vještvo – Elaborat vještaka stalnog sudskog vještaka za geodeziju D. B. dipl.ing.geod. od 25.

rujna 2017.god., Dopunu vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju D. B. dipl.ing.geod. od 16. veljače 2018.god., Skicu premjeravanja Zavoda T. od 24. ožujka 1997.god., Skicu premjeravanja

Zavoda T. od 04.svibnja 2001.god., Skicu

premjeravanja Zavoda T. od 24. ožujka

1997.god., Preris katastarskog plana od 18.svibnja 2001.god., izveo dokaz dopunom vještva od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju D. B. dipl.ing.geod. na raspravnom ročištu dana 05. lipnja 2018.god., pregledao obavijest G. S., Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, redarstvo i mjesnu samoupravu kl. 340- 01/19-01/181, Ur.br. 2181/01-12-02/2-19-2 od 11. ožujka 2019.god., i obavijest Općine O., Općinski načelnik kl. 940-01/19-01/7, Ur.br. 2184-04-1-19-2 od 02. travnja 2019.god., te izveo dokaz saslušanjem tužitelja pod 3, tužiteljice pod 1, te svjedoka M. J., J. T. i M. D. na raspravnom ročištu dana

05. lipnja 2018.godine.

Tijekom ponovno provedenog postupka sud je u dokazne svrhe pregledao obavijest Općine O., Općinski načelnik Kl. 940-01/19-01/7, Ur. br. 2181-35/01/22- 4 od 05. travnja 2022. godine sa priloženim ispravkom Rješenja o određivanju naziva ulica u Mjesnoj zajednici O. G., Komisije za određivanje i preimenovanje ulica i trgova G. T. od 07. prosinca 1993. god., objavljen u S.g.

G. T.. br. 7/93 od 10. prosinca 1993. god., i jednu fotografiju.

Tužbeni zahtjev nije osnovan.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. br. 91/96, u daljnjem tekstu ZV), propisuje u odredbama čl. 30 st. 1 i st. 2, da je pravo vlasništva stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja, te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima (st. 1). U granicama iz stavka 1. ovoga članka vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari (st. 2).

Nadalje je u odredbama čl. 114 ZV-a, propisano da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona (st.1). Na temelju stavka 1 ovoga članka stečeno je pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom. (st.2).

U odredbama čl. 167 st. 1 i st. 2 ZV-a propisano, da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane (st.1). Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1 ovog članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže (st. 2).

Na očevidu dana 26. svibnja 2017.god., tužitelji pod 1-pod 4 su pokazali sudu i prisutnom stalnom sudskom vještaku D. B. dipl.ing.geod., predmet spora navodeći da je sporna čestica u naravi asfaltirani put koji počinje od betonskog zida koji predstavlja zapadnu među kat.čest. , te vodi do objekta tužitelja anagrafske oznake….

Stalni sudski vještak za geodeziju D. B. dipl.ing., u vještvu E.

vještaka od 25. rujna 2017.god., navodi da je dana 02.rujna 2017.god., pristupio na sporni posjed kako bi izvršio potrebna geodetska mjerenja. U postupku očevida su stranke u postupku pokazale predmet spora, granice svojih nekretnina, te je upravo prema njihovom kazivanju i izvršeno geodetsko mjerenje spornog posjeda. Geodetsko mjerenje je izvršeno GPS uređajem Stonex S9III Plus (GNSS), elektrooptičkom totalnom stanicom Stonex R2, kutne točnosti 2 sec. i čeličnom vrpcom, u HTRS 96 koordinatnom sustavu. Prikupljeni terenski podaci su obrađeni u programu Stonex Survey Office i Carlson Survey + InteliCAD-u, preračunavanje koordinata je obavljeno u T7D aplikaciji, vektorska i rasterska obrada podataka u aplikaciji Carlson Survey, obrada teksta i ostala preračunavanja u Open Office-u.

Nakon obavljenih geodetskih mjerenja i obrade izmjerenih podataka, odabrane su identične točke i linije uklopa/preklopa katastarskog plana i izmjerenog terena. Na temelju točaka i linija uklop/preklopa je izrađen uklop/preklop katastarskog plana i izmjerenog terena, te je na kraju izrađena geodetska skica lica mjesta i zaključak i mišljenje koji su sastavni dio ovog vještva. Osim katastarskog plana u svrhu što točnije identifikacije spornog posjeda su korištene i skice premjeravanja iz arhivske građe katastarskog operata.

Na osnovu uklopa/preklopa katastarskog plana i izmjerenog terena, te uzimajući u obzir skicu premjeravanja iz arhivske građe katastarskog operata, vještak navodi da je nakon napravljenog uklopa/preklopa katastarskog plana i izmjerenog terena zaključio da postoji veliko odstupanje katastarskog plana od stvarnog stanja na terenu. To prepisuje nedovoljnoj točnosti katastarskog plana jer je riječ o planu koji je nastao u vrijeme Austro-ugarske, u mjerilu 1:2880, te iskustveno može reći da cjelokupan katastarski plan K.O. O., u vidu međa odstupa značajno od stanja međa na terenu. Iz tog razloga je naručio u Područnom uredu S.,

Ispostava T., arhivsku građu u obliku skica premjeravanja, a kako bi što točnije identificirao predmet spora. Uzimajući u obzir točnost katastarskog plana (Austro- ugarska izmjera, kat.plan u mjerilu 1:2880) i površinski kriterij definiran člankom 74 Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (N.N. 16/07), te uzimajući u obzir arhivsku građu u vidu skica premjeravanja, iznosi mišljenje da predmet spora koji je na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 4 Prilozi) definiran likom koji je omeđen slovima A,B,C,D,E,F,A, ispunjen točkastom plavom šrafurom, odgovara kat.čest. … za cijelo, K.O. O.. Na fotografijama broj 1 i 2 (poglavlje 4 Prilozi) je prikazan predmet spora. Ovdje je važno istaknuti da je put u naravi širok od 3,25 - 3,50 m, iako je na skici premjeravanja iz 1977.god. (poglavlje 4 Prilozi) vidljivo da je on pri formiranju kat.čest. … bio 3 metra. Razlog tome je što su za susjedne kat.čest. … (skica premjeravanja iz 2001.god., poglavlje 4 Prilozi) i…,

napravljeni geodetski elaborati kojima je evidentirano stvarno stanje na terenu tj. granice tih kat.čest. su definirani zidovima na terenu, te je iz tog razloga put širi nego što je bio u trenutku formiranja kat.čest. …, K.O. O..

U podnesku od 23. studenog 2017.god., tuženik ističe da je potrebno utvrditi da li čest.zem. 1240/18 tj. put, predstavlja javnu cestu ili nerazvrstani put, a sve temeljem Zakona o cestama (N.N. 92/14), a koji Zakon kaže da su javne ceste, ceste razvrstane kao javne ceste sukladno tom Zakonu, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, ili pak nerazvrstane ceste tj. ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona. Navodi da je navedeno vještvo nepotpuno, da nije napravljeno po pravilima struke jer se vještak nije referirao na sve skice izmjere, te je predložio saslušanje vještaka i dopunu vještva.

Na raspravnom ročištu dana 22. siječnja 2018.god., tužitelji pod 1-pod 4 navode da je predmet spora u konkretnom slučaju dio nekretnine označene kao čest.zem. … , K.O. O.. Prilikom izvršenog očevida na licu mjesta su stranke pokazale upravo ovu nekretninu, te je vještak trebao u tom elaboratu dati vještvo u odnosu na nekretninu čest.zem. … . Očito je prilikom izvršenog uvida na licu mjesta, prilikom pisanja sud naveo da se identificira kat.čest. … , K.O. O., pa je tako vještak dostavio vještvo u odnosu na ovu nekretninu. Kako je predmet spora nekretnina označena kao čest.zem. … , i izvršeni očevid i identifikacija na toj nekretnini, predložili su da sud naloži vještaku da identificira sporni dio predmetne nekretnine.

U dopuni vještva od 16.veljače 2018.god., stalni sudski vještak za geodeziju D. B. dipl.ing.geod., navodi da je od strane suda dobio poziv da na geodetskoj slici lica mjesta prikaže i identificira nekretninu koja ima oznaku kat.čest. …, K.O. O.. U skladu sa navedenim zahtjevom i uvidom u predmetno vještvo, napravio je geodetsku skicu lica mjesta. Na osnovu uklopa/preklopa katastarskog plana i izmjerenog terena, uzimajući u obzir točnost katastarskog plana (Austro-ugarska izmjera, plan u mjerilu 1:2880) i površinski kriterij definiran člankom 74 Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (N.N. 16/07), koristeći metodu preklopa i uklopa katastarskog plana i izmjerenog terena, uvažavajući čvrste nesporne granice na terenu, te vodeći se uputom DGU-a od 10.06.2013.god., Kl. 931-01/13-01/29 vezano za izradu parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata, koristeći metodu prilagodbe prikaza okolnih katastarskih čestica koja proizlazi iz navedene upute, napravio je skicu lica mjesta, te u skladu sa zadatkom koji je pred njega stavio sud, iznosi slijedeći zaključak i mišljenje: nekretnina pokazana od strane tužitelja pod 1-pod 4 je ispunjena točkastom plavom šrafurom, omeđena slovima A,B,C,D,A i odgovara kat.čest. …, K.O. O..

Na raspravnom ročištu dana 22.ožujka 2018.god., tužitelji pod 1-pod 4 navode da nemaju primjedbi na dopunu vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju D.

B. dipl.ing.geod. od 16.veljače 2018. godine.

Kako je već navedeno, tužitelji pod 1- pod 4 su pisanim podneskom od 04. svibnja 2018. god., a nakon provedene dopune geodetskog vještačenja, precizirali tužbeni zahtjev na način pobliže opisan u izreci presude, i to sukladno skici dopune vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju D. B. dipl.ing.geod. od 16.veljače 2018.god. (str. 79 spisa).

Preciziranje tužbenog zahtjeva sukladno provedenom geodetskom vještačenju ne predstavlja preinaku tube u smislu odredbi čl. 191 ZPP-a, pa se istoj tuženik nije u mogućnosti protiviti u smislu odredbe čl. 190 ZPP-a, a kako to navodi u podnesku od 25.svibnja 2018.godine.

U dopuni vještva na raspravnom ročištu dana 05. lipnja 2018.god., stalni sudski vještak za geodeziju D. B. dipl.ing.geod., navodi da za predmetnu katastarsku česticu … , uvidom u arhivsku građu područnog ureda S.- ispostava T., ne postoji skica izmjere kako je formirana navedena katastarska čestica, a skice evidentiranja objekta na koje se poziva pun. tuženika nisu mjerodavne utvrđivanju međa, znači da mogu služiti kao informacija tadašnjeg stanja u prostoru. Napominje kao što je naveo u vještvu, da se uputom DGU-a iz 2013. god., kao međe evidentiraju stvarne međe na terenu koje nisu sporne u postupku očevida na kojem je bio prisutan i pun. tuženika, a kada su tužitelji pokazali predmet spora koji odgovara njegovoj skici vještva, pun. tuženika nije napomenuo nikakvu drugu verziju međe na terenu, te nikakvo postojanje spora u samom razgraničenju gore navedenih katastarskih čestica. Što se tiče prigovora iz podneska tuženika je li čest. zem. … predstavlja javnu cestu ili nerazvrstani put, potrebno se je obratiti O. O..

Na upit jeste li prema stanju na terenu uzimali međe, vještak izjavljuje da je odredio međe prema stanju na terenu, i prema preklopu i uklopu s katastarskim planom.

Kod ovog suda je dana 08. travnja 2019.god., zaprimljena zatražena obavijest Općine O., Općinski načelnik kl. 940-01/19-01/7, Ur.br. 2184-04-1-19-2 od 02. travnja 2019. god., u kojem se ovaj sud izvješćuje da nije donesena odluka o razvrstavanju ceste, … u O. G..

Zakon o cestama (N.N. br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), propisuje u odredbama čl. 98 st. 1, da su nerazvrstane ceste, ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovog Zakona, i to posebice:

-ceste koje su na području gradova s više od 35 000 stanovnika, te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (N.N. br. 54/08,122/08, 13/09, 104/09 i 17/10),

-ceste koje povezuju naselja,

-ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja,

-terminalni i okretišta vozila javnog prijevoza,

-pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,

-druge ceste na području naselja i gradova

U odredbi čl. 101 st. 1 Zakona o cestama, propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

Pregledom sačinjene skice dopune vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju D. B. dipl.ing.geod. od 16.veljače 2018.god. (str. 79 spisa), a sukladno kojoj su tužitelji pod 1 – pod 4 precizirali tužbeni zahtjev, kao i priložene fotodokumentacije u prilogu vještva - Elaborata imenovanog sudskog vještaka od 25. rujna 2017. god., (st. 65 spisa), nedvojbeno je utvrđeno da sporni dio predmetne nekretnine označene kao čest. zem. … , K.O. O., a koja nekretnina je u

"dopuni Elaborata vještaka" D. B., datum veljače 2018. god., definirana likom koji je omeđen slovima: A,B,C,D,A i ispunjen točkasto plavom šrafurom, i odgovara kat. čest. … , K.O. O., u naravi predstavlja dio kolnika … u O. G., a na koji način je u skici dopune vještva i označen od

strane imenovanog sudskog vještaka „U. K.“, a kojom ulicom se nedvojbeno u smislu citirane odredbe čl. 98 st. 1 Zakona o cestama, pristupa do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, a među kojima nedvojbeno i do stambenog objekata tuženika na adresi Kadulje 5, Okrug Gornji.

Radi svega navedenog, a imajući u vidu da je sporni dio predmetne nekretnine označene kao čest. zem. … K.O. O., u naravi dio kolnika nerazvrstane

ceste - … u O. G., i time u vlasništvu Općine O. kao

jedinice lokalne samouprave, tužbeni zahtjev je u cijelosti odbijen kao neosnovan donijetom presudom ovog suda posl. br. P-6961/15 od 17. svibnja 2019. god., i to uslijed pomanjkanja aktivne legitimacije tužitelja pod 1 – pod 4.

Kako je već navedeno, rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu posl. br. 6 Gž-152/2020-3 od 20. prosinca 2021. god., prihvaćena je žalba tužitelja pod 1 – pod 4, ukinuta presuda ovog suda posl. br. P-6961/15 od 17. svibnja 2019. god., i predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak.

U obrazloženju ukidne odluke suda drugog stupnja se navodi da je žalba tužitelja pod 1 – pod 4 osnovana.

Neosnovano tužitelji u žalbi navode kako je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 12. ZPP-a, odnosno da je prvostupanjskom presudom prekoračen tužbeni zahtjev, to tim više što je tužbeni zahtjev tužitelja, kako su ga isti i postavili, odbijen. Činjenica da je prvostupanjski sud zauzeo stajalište da bi k.č.br. … predstavljala nerazvrstanu cestu, pa da tužitelji nemaju aktivnu legitimaciju, nije prekoračenje tužbenog zahtjeva, već bi se eventualno moglo raditi o pogrešnoj primjeni materijalnog prava.

Predmet spora je zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku da ih prestane uznemiravati u njihovom vlasništvu nekretnine označene kao k.čbr. … k.o. O., pobliže označenoj u nalazu vještaka, na način da prestane istu koristiti za prolaz i ulazak na svoju nekretninu, bilo pješke ili motornim vozilom, kao i da istu prestane koristiti za postavljanje vodova ili drugih uređaja.

U prvostupanjskom postupku utvrđeno je:

- da su tužitelji suvlasnici k.čbr. …, koja u naravi predstavlja put koji vodi do njihovih nekretnina koje se nalaze na k.čbr…. i …;

- da je tuženik vlasnik k.čbr. …;

- da se tuženik, da bi pristupio na svoju nekretninu, djelomično mora koristiti i k.čbr. …;

- da tužitelji osporavaju tuženiku pravo prolaza preko svoje k.čbr. …;

- da iz obavijesti Općine O. od 8. travnja 2019., proizlazi da nije donesena odluka o razvrstavanju ceste, … u O. G..

Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski je sud zaključio da k.čbr. … k.o. O. u naravi predstavlja dio kolnika nerazvrstane ceste – … i da je u vlasništvu Općine O., kao jedinice lokalne samouprave, pa da je, zbog nedostatka aktivne legitimacije, tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan. Ovakav zaključak prvostupanjskog suda za sada je preuranjen.

Iz stanja prvostupanjskog spisa, a nakon provedenog očevida i geodetskog vještačenja po vještaku D. B., proizlazi da predmet spora u naravi predstavlja asfaltirani put koji, kako je vidljivo iz skice mjesta (strana 79. spisa) vodi do k.č.br. … u vlasništvu tužitelja. Iz stanja spisa, proizlazilo bi također, da navedeni dio nosi naziv „U. K.“. Iz iskaza tužitelja D. K. proizlazi da su sporni dio puta asfaltirali prednici tužitelja tijekom 1997., odnosno 1998., za vlastite potrebe.

Prema članku 98. stavku 1. ZC-a, nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim tim zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog zakona, i to posebice:

– ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (»Narodne novine« br. 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.),

– ceste koje povezuju naselja,

– ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja,

– terminali i okretišta vozila javnog prijevoza,

– pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,

– druge ceste na području naselja i gradova.

U. K. u čijem sastavu se nalazi sporna nekretnina nije određena kao javna cesta, a po ocjeni ovoga suda, suprotno stajalištu prvostupanjskog suda, za sada je sporno i ima li ista karakter nerazvrstane ceste u smislu odredbi Zakona o cestama, odnosno je li ista javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedince lokalne samouprave odnosno općine Okrug, sve u smislu članka 101. stavak 1. ZC-a.

Naime, iz stanja spisa nije sasvim jasno je li naziv „U. K.“ službeni naziv i ako je, na temelju čega (kojeg pravnog akta) i od kada je isti kao takav u uporabi. Nije sasvim jasno ni tko se sve navedenom ulicom, odnosno spornim dijelom ulice, konkretno k.čbr. 1240/18 koristi osim tužitelja, tj služi li ista samo tuženiku ili većem broju korisnika kako bi isti pristupili do svojih nekretnina. O ovim spornim činjenicama ovisi i eventualna primjena članka 131. stavak 1. i 7. ZC-a.

Kako je zbog pogrešnog pravnog stava, činjenično stanje ostalo neutvrđeno, prvostupanjski sud nije utvrđivao niti postojanje pretpostavki iz članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst, 94/17 – dalje: ZV). Naime, člankom 167. stavak 1. ZV-a propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, a iz tužbenog zahtjeva vidljivo je da tužitelji traže upravo takvu sudsku zaštitu.

Člankom 167. stavkom 2. ZV-a, propisano je: da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. toga članka (dakle, pravo zahtijevati prestanak uznemiravanja), vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

S obzirom na sve navedeno, pravilno tužitelji ukazuju da prvostupanjska odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, čime je počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.

Zbog navedenog, žalba tužitelja je prihvaćena i prvostupanjska odluka je ukinuta, sukladno članku 369. ZPP-a, te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka tako što će otkloniti sve nejasnoće vezano uz status k.č.br. … , odnosno utvrdit će da li je naziv U. K., a koji naziv je naveden u nalazu vještaka, službeni naziv spornog dijela nekretnine, od kada i na temelju kojeg pravnog akta isti egzistira, a također će utvrditi da li se još netko, osim tužitelja (i tuženika) koristi spornim dijelom tj. k.č.br. … , može li tuženik na svoju nekretninu pristupiti na drugi način (bez da se koristi k.č.br. … ), kako je na k.č.br…. (sada u vlasništvu tuženika) pristupao raniji vlasnik te nekretnine, a utvrdit će i pretpostavke iz članka 167. stavak 1. odnosno 2. ZV-a, te će potom donijeti novu odluku kojom će odlučiti i o troškovima postupka.

Na raspravnom ročištu dana 05. veljače 2022. god., tužitelji pod 1 – pod 4 su predložili da sud službenim putem od Općine O. zatraži podatak je li naziv U. K. službeni naziv spornog dijela nekretnine, od kada i na temelju kojeg pravnog akta, te saslušanje svih već ispitanih svjedoka i stranaka na okolnosti da li se još netko osim tužitelja koristi spornim dijelom kčbr. … , može li tuženik na svoju nekretninu pristupiti na drugi način, odnosno da se koristi kčbr. … , te kako je na kčbr. … sada u vlasništvu tuženika pristupao raniji vlasnik te nekretnine, a sve prema uputi Županijskog suda.

Tuženik na istom ročištu navodi da se ne protivi prijedlogu tužitelja pod 1 – pod 4. Navodi da je u zemljišnoj knjizi u vlasničkom listu za predmetnu nekretninu upisana aktivna plomba pod brojem Z-29301/21, polaganje vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, a budući da je u tijeku izgradnja kanalizacijske mreže. Navodi da je trenutno put raskopan, te će se spojiti nekretnine tužitelja i tuženika, a to nedvojbeno dokazuje da se radi o javnoj prometnici, dakle jedinom pristupnom putu, te sukladno tome predlaže očevid na licu mjesta. Također ističe da je u katastru u posjedovnom listu upisana kultura put, a što ponovno nedvojbeno dokazuje da se radi o javnoj površini dostupnoj svima bez obzira tko je upisan u vlasničkom listu.

Dopisom ovog suda pod gornjim poslovnim brojem od 25. veljače 2022. god., od Općine O. je zatraženo da izvijesti ovaj sud o sljedećem:

- da li je naziv „U. K.“ službeni naziv, i ako jeste, na temelju čega (kojeg pravnog akta), i od kada je isti kao takav u uporabi.

- tko se sve navedenom ulicom, odnosno spornim dijelom ulice, konkretno k.č.br. … koristi, osim tužitelja pod 1 – pod 4, tj služi li ista samo tuženiku ili većem broju korisnika kako bi i isti pristupili do svojih nekretnina.

- može li tuženik na svoju nekretninu k.č.br. … pristupiti na drugi način (bez da se koristi predmetnom nekretninom k.č.br. …),

- te kako je na k.č.br. … (sada u vlasništvu tuženika) pristupao raniji vlasnik te nekretnine,

Kod ovog suda je dana 08. travnja 2022. god., zatražena obavijest Općine O. K.. 940-01/19-01/7, Ur.br. 2181-35/01/22-4 od 05. travnja 2022. god., u kojem se navodi da je sukladno čl. 9 st. 1 Zakona o naseljima (N.N. br. 54/88) i čl. 11 Odluke o privremenom ustrojstvu Grada T. (S. g. G. T. br.

2/92), Gradsko vijeće G. T. donijelo Rješenje o određivanju naziva ulica u

Mjesnoj zajednici O. G. od 17. travnja 1992.god. i Rješenje o određivanju naziva ulica i trgova u naselju O. D. od 28. prosinca 1993. god., te su navedena rješenja objavljena u S. g. G. T..

U S. g. G. T. br. 7/93 od 10. prosinca 1993. god.,

objavljen je Ispravak Rješenja o određivanju naziva ulica u Mjesnoj zajednici O. G. od 17. travnja 1992. godine (Kl. 015-08/93-01/4 od 10. prosinca 1993. godine). U navedenom ispravku izvršena je pravopisna ispravka naziva ulica Mjesne zajednice O. G. navedenih u točci III Rješenja o određivanju naziva ulica u Mjesnoj zajednici O. G. od 17. travnja 1992. god., te je pod brojem I toč. 6 navedena U. K..

Sukladno navedenim aktima utvrđeni su nazivi ulica na području Općine O..

Općina O. osnovana je 1997. god., a do tada je današnje područje Općine O. (naselja O. G. i O. D.) bilo pod G. T., slijedom čega je

jasno da je neke akte koji i danas egzistiraju na području O. O., a koji su doneseni prije teritorijalnog razgraničenja i osnivanja Općine O., donio G. T., a Općina O. je kao pravni slijednik G. T. (odnosno ranije Općina

T.), navedene akte preuzela.

U svezi korištenja navedenom ulicom, odnosno spornim dijelom ulice kat.čest.zem. …, K.O. O., Općina O. se ne može očitovati s obzirom da

ista o navedenom nema saznanja.

Međutim, nekretnina označena sa čest.zem. … , K.O. O., predstavlja dio puta koji vodi do čest.zem. … , čest.zem. … i čest.zem. … , K.O. O., gdje navedeni put ujedno i završava.

Uz zaprimljenu obavijest Općine O., Općinski načelnik Kl. 940-01/19-01/7, Ur. br. 2181-35/01/22-4 od 05. travnja 2022. godine, priložen je i Ispravak Rješenja o određivanju naziva ulica u Mjesnoj zajednici O. G., Komisije za određivanje i preimenovanje ulica i trgova G. T.. od 07. prosinca 1993. god., objavljen u

S. g. G. T. br. 7/93 od 10. prosinca 1993. god., te skica iz

kojih je razvidan položaj ulica u O. G..

U podnesku od 20. svibnja 2022. god., tuženik navodi da je Općina O. pozvana da utvrdi predstavlja li čest.zem. 1240/18, javnu cestu ili nerazvrstani put, a sve temeljem Zakona o cestama (N.N. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21). Nadalje navodi da bez obzira što Općina O. nije postupila prema Zakonu o cestama, te donijela plan nerazvrstanih cesta, po njenom dopisu sudu i po svojoj biti, sasvim je jasno da se radi o nerazvrstanoj cesti koja ima oznaku U. K. još od prije osnutka Općine O.. Radi se o jedinoj pristupnoj cesti za nekretninu

tuženika, a u toku trajanja ove parnice provedeno je djelomično izvlaštenje, te su kroz predmetnu parcelu položene kanalizacijske cijevi do tuženikove nekretnine. Predmetni put je nanovo asfaltiran i koristi se kao put. Nadalje navodi da u dokazne svrhe dostavlja fotografije lica mjesta iz kojih je vidljivo da je položena kanalizacijska šahta i novi asfalt, a sve temeljem čl. 299 st. 2 ZPP-a.

Tužitelji pod 1 - pod 4 u podnesku od 23. svibnja 2022. god., navode da iz predmetnog dopisa jasno proizlazi kako se ne radi o nerazvrstanoj cesti, i kako ista nije javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, budući da Općina O. o tome nema nikakvih saznanja niti ju ista vodi kao takvu.

S obzirom na navedeno, tužitelji predlažu da Naslovni sud zatraži identično očitovanje od grada T., dok u ostalome ostaje kod svih dokaznih prijedloga iznesenih na pripremnom ročištu održanom dana 25. veljače 2022. godine.

Isto tako, iz predmetnog dopisa proizlazi kako se jedino tužitelji služe predmetnim putem, te stoga u cijelosti ostaju kod postavljenog tužbenog zahtjeva.

U podnesku od 10. lipnja 2022.god., tužitelji pod 1 – pod 4 navode da se protive dostavi fotografije sa lica mjesta kao zakašnjelom dokazu, u smislu odredbe članka 299. st. 1. ZPP-a, budući da je isti predan nakon zaključenja prethodnog postupka i isti je mogao biti predložen i ranije, te isključivo krivnjom tuženika nije ranije predan.

Međutim, čak i ako Naslovni sud uzme u obzir predmetni dokaz, iz istog je jasno vidljivo kako se tim putem isključivo koriste tužitelji za potrebe prilaska svojoj kući (odnosno nekretninama označenim kao kčbr. … i kčbr. … k.o. O.),

i koja cesta završava u garaži tužitelja, te nema govora o tome da se radi o nerazvrstanoj cesti, niti da se tuženik (ili bilo tko treći) ikada služio nekretninom označenom kao kčbr. … k.o. O., radi pristupa na svoju nekretninu.

Iz dopisa Općine O. od 8. travnja 2022. godine, jasno proizlazi kako se ne radi o nerazvrstanoj cesti i kako ista nije javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, budući da Općina O. o tome nema nikakvih saznanja niti ju ista vodi kao takvu.

S obzirom na sve navedeno, tužitelji u cijelosti ostaju kod postavljenog tužbenog zahtjeva.

Slijedom svega navedenog, ovaj sud cijeni da je tijekom ponovno provedenog postupka, temeljem zaprimljene obavijesti Općine O. K.. 940-01/19-01/7, Ur.br. 2181-35/01/22-4 od 05. travnja 2022. god., utvrđeno da je naziv „U. K.“

službeni naziv, i to na temelju Rješenja o određivanju naziva ulica u Mjesnoj zajednici O. G. od 17. travnja 1992. god., donijetog od strane Gradskog vijeća G.

T., sukladno čl. 9 st. 1 Zakona o naseljima (N.N. br. 54/88) i čl. 11 Odluke o privremenom ustrojstvu G. T. (S. g. G. T. br. 2/92), i

Ispravka Rješenja o određivanju naziva ulica u Mjesnoj zajednici O. G. od 17. travnja 1992. godine (Kl. 015-08/93-01/4 od 10. prosinca 1993. godine), Komisije za određivanje i preimenovanje ulica i trgova G. T., u kojem je pod brojem I toč. 6 navedena U. K. (S. g. G. T. br. 7/93).

Temeljem zaprimljene obavijesti O. O. K.. 940-01/19-01/7, Ur.br. 2181-35/01/22-4 od 05. travnja 2022. god., utvrđeno je i to da predmetna nekretnina označena sa čest.zem. … K.O. O., predstavlja dio U. K. u O.

G., koja ulica vodi ne samo do nekretnine u vlasništvu tužitelja pod 1 – pod 4 označenih kao čest.zem. … i čest.zem. …, već i do nekretnine u vlasništvu tuženika označene kao čest.zem. … , sve K.O. O., a gdje navedeni put ujedno i završava.

Osim toga, nama nikakve dvojbe da će razvojem i širenjem mjesta O. G., U. K. u O. G. voditi ne samo do naprijed navedenih

nekretnina parničnih stranaka, već i do većeg broja susjednih nekretnina u vlasništvu trećih osoba.

Među strankama je nesporno da tuženik ima prijavljeno prebivalište na adresi u O. G., (ranije… ), a što je utvrđeno uvidom u

Pretragu soba iz MUP evidencije - Ministarstva pravosuđa, pa je sasvim jasno da je ovlašten u svrhu dolaska u svoju obiteljsku kuću na adresi … u O.

G., koristiti se ulicom K. bilo pješke ili motornim vozilom, a uz dopuštenje jedinice lokalne samouprave je ovlašten i koristit je za postavljanje vodova ili drugih uređaja.

Radi svega navedenog, a imajući u vidu da je sporni dio predmetne nekretnine označene kao čest. zem. … , K.O. O., u naravi dio kolnika nerazvrstane

ceste - U. K. u O. G., i time u vlasništvu Općine O. kao

jedinice lokalne samouprave, tužbeni zahtjev je ponovno u cijelosti odbijen kao neosnovan, i to uslijed pomanjkanja aktivne legitimacije tužitelja pod 1 – pod 4.

Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi čl. 154 st. 1 i čl. 155 ZPP-a. Tuženiku su priznati troškovi za zastupanje po punomoćniku, i to za sastav odgovora na tužbu 75 bod., pristup na osam ročišta po 75 bod., pristup na četiri ročišta po 18,75 bod., pristup na jedeno ročište 37,5 bod., pristup na očevid 75 bod., sastav dva podneska po 75 bod., a priznati su i troškovi PDV-a u iznosu od 2.531,25 kn, sve sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

U Splitu, 22. srpnja 2022. godine

S U D A C

Živomir Topić, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu u Splitu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DNA: -pun. tužitelja pod 1 - pod 4

-pun. tuženika