+
Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: 32 Pp-209/2021-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Vesni Poljan, uz sudjelovanje zapisničara Karla Begovića, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene P. O., branjena od strane odvjetnica iz Odvjetničkog ureda V. Z., radi prekršaja iz članka 5. stavka 1. podstavka 3. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti („Narodne novine“ broj: 61/11 i 66/19), povodom optužnog prijedloga Inspektorata, klasa: … i urbroj: … izdanog 15. siječnja 2021., na temelju članka 179. i 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine” broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18), nakon završene glavne i javne rasprave 20. srpnja 2022. te objave presude 22. srpnja 2022. bez prisutnosti stranaka, javno je objavio i
p r e s u d i o j e
Okrivljena P. O., OIB: …, rođena ... u N., N., državljanka R. H., s prebivalištem: S., prekršajno nekažnjavana,
k r i v a j e
I/ što je tijekom studenog i prosinca mjeseca 2020. godine u V., T., obavljala proizvodnju različitih adventskih vjenčića od umjetnih i prirodnih materijala i raznih božićnih dekoracija, koje je putem F. profila O. P., a na "m-u F.-a", na profilu O. V. ž. i na e-mail:…" nudila na prodaju po različitim cijenama, a da predmetnu djelatnost nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima,
dakle, obavljala djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela,
II/ čime je počinila prekršaj iz članka 5. stavka 1. podstavka 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kažnjivo po članku 10. stavku 3. istog Zakona,
III/ pa joj se radi toga, na temelju članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona,
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 2.100,00 (dvije tisuće sto ) kuna
Okrivljena je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 60 dana po pravomoćnosti ovog prekršajnog naloga, a po nalogu za nacionalna plaćanja koji je u prilogu. Okrivljena se upozorava, sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene kazne, dakle iznos od 1.400,00 kuna, smatrat će se da je izrečena novčana kazna u cjelini plaćena. Ukoliko okrivljena u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne ne plati 2/3 izrečene kazne, onda je dužna platiti iznos od 2.100,00 kuna, po nalogu za nacionalna plaćanja koji je u prilogu, sve do prisilne naplate na temelju članka 34. Prekršajnog zakona.
IV/ Trošak postupka iznosi 200,00 (dvijesto) kuna i odnosi se na paušalni trošak postupka, a temelji se na članku 138. stavku 3. u vezi s člankom 139. stavkom 3. Prekršajnog zakona te Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka i dužna ga je nadoknaditi okrivljena u roku od 60 dana po pravomoćnosti presude, a po nalogu za nacionalna plaćanja koji je prilog ovoj presudi.
O b r a z l o ž e n j e
1. Ovlašteni tužitelj je podnio optužni prijedlog protiv okrivljenice zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude ovoga suda.
2. Okrivljena P. O. je u svojoj pisanoj obrani navela da priznaje počinjenje prekršajnog djela stavljenog joj na teret i žali zbog počinjenja istog, međutim, mišljenja je da postoje okolnosti koje isključuju krivnju iste za počinjenje navedenog prekršaja. Člankom 29. stavkom 1. Prekršajnog zakona (u daljnjem tekstu: PZ) propisano je da nije kriv počinitelj koji iz opravdanih razloga nije znao i nije mogao znati da je djelo zabranjeno, dok je člankom 30. stavkom 1. PZ-a propisano da nije kriv počinitelj koji u vrijeme počinjenja prekršaja nije bio svjestan nekog njegovog zakonom ili drugim propisom određenog obilježja. Okrivljenica u niti jednom trenutku nije bila svjesna da je izrada i prodaja vlastitih rukotvorina, bilo putem društvenih mreža ili pak određenih oglasnika zbilja zabranjena, odnosno da takvo postupanje za sobom povlači odgovarajuće pravne posljedice. S obzirom da je krivnja jedan od konstitutivnih elemenata za postojanje prekršaja (nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu može primijeniti druga prekršajnopravna sankcija ako nije kriv za počinjeni prekršaj), okrivljenica predlaže Naslovnom sudu donijeti presudu kojom okrivljenicu oslobađa od optužbe (presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe sud će izreći ako djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj, ako ima okolnosti koje isključuju krivnju, ako nije dokazano da je okrivljenik počinio djelo za koje se optužuje). Uz navedeno, a imajući na umu da imovinska korist koju je okrivljenica stekla prodajom vlastitih proizvoda iznosi 100,00 kn, okrivljenica predlaže Naslovnom sudu istu osloboditi od optužbe, budući je riječ o beznačajnom prekršaju. Naime, člankom 24.a PZ-a propisano je da nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Dakle, za prosudbu je li neko djelo beznačajno, od značaja su subjektivne i objektivne okolnosti (krivnja počinitelja, motiv počinitelja, način počinjenja te nastale posljedice), a za postojanje beznačajnog djela kumulativno trebaju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: da je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. U konkretnom slučaju, radi se o prodaji vlastitih proizvoda i uspješnosti prodaje samo jednog proizvoda u iznosu od 100,00 kn, čime je ispunjen uvjet neznatnosti stupnja povrede javnog poretka, dok se drugi uvjet za postojanje beznačajnog djela ogleda upravo u tome da je okrivljenica neosuđivana osoba za koju ne postoji potreba da bude kažnjena upravo uslijed činjenice da je svrha prekršajnopravnih sankcija ostvarena već i u ovom trenutku, odnosno ista bi se ostvarila i sudskom opomenom budući da su posljedice počinjenja ovog prekršaja okrivljenicu toliko pogodile čak i samim pozivom na davanje obrane, koje postupanje okrivljenica kao jedna studentica nikada nije doživjela niti bila izložena. Također, prekršajno djelo nije imalo nikakve štetne posljedice, niti po društveni poredak, a niti po druge pravne ili pak fizičke osobe, pa je okrivljenica mišljenja da Naslovni sud ima osnove za donošenje presude kojom bi istu oslobodio od optužbe, i to upravo primjenom instituta beznačajnog prekršajnog djela. Slijedom svega naprijed navedenoga, i to samo ukoliko nadležni Sud ipak utvrdi da ne može primijeniti niti jedan od gore navedenih instituta te okrivljenicu osloboditi od optužbe, okrivljenica predlaže nadležnom Sudu, uzimajući u obzir i druge olakotne okolnosti na strani okrivljenice i to redom: njezinu raniju neosuđivanost, pribavljenu imovinsku korist od samo 100,00 kn, činjenicu da ista nije bila svjesna niti, obzirom na njezinu dob i zanimanje, mogla biti svjesna da svojim postupanjem čini prekršaj, činjenicu da je riječ o vlastitim proizvodima, činjenicu da je ista studentica koja nema redoviti mjesečnih prihoda, te koja se, bez roditeljske pomoći i podrške, ne bi mogla sama financijski uzdržavati, kao i priznanje počinjenja prekršaja, sukladno članku 37. PZ-a, ublažiti kaznu okrivljenice na najnižu moguću.
4. Na temelju provedenog postupka, sud nalazi sa sigurnošću utvrđenim da je okrivljena počinila prekršaj koji joj je stavljen na teret. U članku 5 st 1 Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti je navedeno da se pod obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatra kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima. Obrana okrivljene u kojoj je navela da nije znala da je njeno ponašanje zabranjeno i da ona nije bila svjesna da je izrada i prodaja vlastitih rukotvorina, bilo putem društvenih mreža ili pak određenih oglasnika zabranjena, nije prihvaćena iz razloga što ju neznanje ne opravdava. Djelatnost kojom se okrivljena bavila je regulirana Zakonom zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti a koji je objavljen u Narodnim novinama (koje su službeni list R. H. u kojem se objavljuju Zakoni, uredbe i drugi akti Vlade R. H. i dr.) koje su svima dostupne i sa čijim sadržajem je okrivljena trebala biti upoznata te je bila dužna poznavati propise iz djelatnosti kojom se bavila, a koje proizvode je i stavljala u promet .
5. Stoga je okrivljena proglašena krivom i izrečena joj je novčana kazna. Kažnjivim člankom 10. st 3 Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti je propisano da će se novčanom kaznom od 10 000,00 – 30 000,00 kazniti fizička osoba koja obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela. U konkretnom slučaju je okrivljenoj kazna ublažena ispod zakonom propisanog minimuma a to iz razloga što je uzeto u obzir njezino imovno stanje te činjenica da nije do sada bila prekršajno kažnjavana, što je vidljivo iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa.
6. Osim novčane kazne okrivljenoj je izrečen i trošak postupka, koji je odmjeren u skladu s trajanjem i složenošću postupka, a isti ga je dužna platiti jer ga je svojim prekršajem prouzročila.
U Varaždinu, 22. srpnja 2022.
Zapisničar
Sutkinja
Karlo Begović, v.r.
Vesna Poljan, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 8 (osam) dana po primitku presude. Žalba se predaje ovom sudu pismenim putem u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj će odlučivati Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Zagrebu.
Dostavna naredba:
1. Tužitelj Inspektorat,
2. Okrivljena P. O., S.,
3. Branitelj: O. ured V., P. , Z.
