Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-582/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R VA T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji tog suda Dragici Samardžić, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke kojeg je sastavila viša sudska savjetnica-specijalist Maja Kristić, u pravnoj stvari tužiteljice M. B. L., OIB: ..., iz I., zastupana po punomoćniku S. Đ. M., odvjetnici iz I., protiv tuženika J. O., OIB: ..., iz Z., zastupan po punomoćniku L. S. odvjetniku iz Z., radi isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Povrv- 2315/17-44 od 23. srpnja 2021., 18. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Povrv-2315/17- 44 od 23. srpnja 2021. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom ukinut je u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi donesenom po javnoj bilježnici T. S. u Z. pod poslovnim brojem Ovrv- 1935/16 od dana 12. siječnja 2017. godine (točka I. izreke). Naloženo je tužiteljici nadoknaditi tuženiku troškove postupka u iznosu od 8.750,00 kuna, u roku od 15 dana (točka II. izreke), a odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadom troškova (točka III. izreke).
2. Protiv citirane presude žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14, 70/19, u daljnjem tekstu: ZPP-a) s prijedlogom da se ista preinači, podredno ukine.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Žalitelj smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer je presuda nerazumljiva i razlozi koji su u njoj navedeni su nejasni. Ispitujući pobijanu odluku u odnosu na ovaj žalbeni razlog, ocjena je ovog suda da prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu, za svoju odluku je dao jasne i razumljive razloge, a nije počinio niti druge bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti primjenom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
6. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice, kao nasljednice pok. odvjetnika M. B., za isplatom s osnove zastupanja tuženika u postupku pred Općinskim sudom u Imotskom broj P-698/09 za koje troškove je prednik tužiteljice tuženiku ispostavio račun br. 2/14 od 8. prosinca 2014. na iznos od 11.250,00 kuna .
7. Tuženik se usprotivio tužbenom zahtjevu s navodima da za zastupanje u predmetu Općinskim sudom u Imotskom broj P-698/09 nije angažirao odvjetnika M. B. niti mu potpisao punomoć, a ističe da predmetni račun nikada nije zaprimio. Predložio je izvesti dokaz vještačenjem potpisa na punomoći izdanoj predniku tužiteljice u predmetu P-698/09.
8. Kako bi utvrdio je li tuženik potpisnik navedene punomoći prvostupanjski je sud izveo dokaz grafološkim vještačenjem. Iz nalaza i mišljenja vještakinje Ž. T. (iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanje i vještačenja I. V. MUP RH), dipl. ing., od 19. kolovoza 2020. godine, proizlazi da nema temelja za identifikaciju J. O. (tuženika) kao skriptora na predmetnoj punomoći, datiranoj u Imotskom, 19.09.2009., list 4 priloženog spisa Općinskog suda u Imotskom, br. P-698/09.
9. Na temelju takvog stanja u spisu prvostupanjski je sud ukinuo citirani platni nalog i odbio tužbeni zahtjev s obrazloženjem da tužiteljica nije dokazala činjenicu da bi između tuženika i njezinog prednika bio zaključen ugovor u zastupanju (nalogu) u postupku P-698/09, a na kojoj odlučnoj činjenici temelji svoje potraživanje. Zbog toga sud nije uzeo u obzir ostale argumente tužiteljice koja tvrdi suprotno.
10. U žalbi tužiteljica navodi da prvostupanjski sud nije savjesno i brižljivo cijenio dokaze jer je vještvo, a na kojem je utemeljio svoju odluku, nejasno, nepotpuno i proturječno. Nadalje, da je počinio bitnu povredu postupka kada je, na ročištu od 13. studenog 2019., prihvatio tuženikov dokazni prijedlog za provođenjem vještačenja, a nakon zaključenja prethodnog postupka. Dalje tumači da se, unatoč tomu što je tuženik bio prekludiran na stavljanje dokaznih prijedloga, upravo na tom dokazu temelji cijela presuda. Navodi i da je sud pogrešno primijenio materijalno pravo jer je ugovor o nalogu neformalni ugovor, a u uvidom u predmet P-698/09 nedvojbeno je valjalo utvrditi kako je prednik tužiteljice pravilno i zakonito zastupao tuženika što je tuženik na posredan način i priznao jer je na 2 ročišta došao osobno s punomoćnikom, a istome se nije usprotivio ili mu otkazao zastupanje.
11. Odredbe čl. 299. ZPP-a glase: 1.) Stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke. 2.) Stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka. 3.) Nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile tijekom glavne rasprave protivno stavku 2. ovoga članka sud neće uzeti u obzir.
12. Nije u pravu tužiteljica kada ističe da je tuženik tek nakon zaključenja prethodnog postupka stavio dokazni prijedlog za provođenjem grafološkog vještačenja. Naime, ovaj postupak pokrenut je prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave – računa, na koji je ovršenik uložio prigovor. Uvidom u spis lako je utvrditi da je tuženik prijedlog za vještačenjem njegovog potpisa stavio već u podnesku od 29. kolovoza 2017. kojim se očitovao na podnesak ovrhovoditelja, dakle još u fazi ovrhe, prije nego je postupak postao parnični, prije zaključenja prethodnog postupka na ročištu od 11. travnja 2019. Iako prvostupanjski sud nije na pripremnom ročištu donio rješenje koje će dokaze izvesti, a koje neće, pa je predloženi dokaz grafološkog vještačenja prihvatio na kasnijem ročištu glavne rasprave, ta okolnost nema značaj bitne povrede odredaba parničnog postupka. To stoga što sud, sve da je i donio takvo rješenje, njime nije vezan.
13. Međutim, prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda osnovan je žalbeni navod da je prvostupanjski sud donoseći pobijanu presudu pogrešno primijenio materijalno pravo. Naime, prvostupanjski je sud zauzeo pogrešno pravno shvaćanje da je "punomoć kao isprava - sukladno Zakonu o obveznim odnosima - zapravo ugovor o nalogu bez kojeg onaj koji je vršio zastupanje ne može sa uspjehom crpiti pravo na ikakvo potraživanje".
14. Upravo suprotno, punomoć je ovlast za zastupanje nalogodavca, a za ugovor o nalogu nije propisan poseban oblike te se dakle može sklopiti bilo usmeno, bilo pismeno. Odvjetnik kao opunomoćnik zastupa stranku u sudskom postupku na temelju punomoći, s time da je riječ o ugovoru o nalogu, za koji se ne zahtijeva da bude u pisanom obliku. Kako iz sadržaja priloženog spisa P-698/09 proizlazi da je tuženika u tom postupku zastupao prednik tužiteljice jer je tuženik osobno, uz punomoćnika M. B., prisustvovao određenim ročištima i nije se usprotivio njegovom zastupanju, to se može zaključiti da je među njima postojao sklopljen usmeni ugovor o nalogu. Nije odlučno za predmetni postupak tko je bio skriptor sporne punomoći jer je tuženik svojim držanjem sve do trenutka sklapanja sudske nagodbe pristao, odnosno osnažio, sve radnje poduzete od strane odvjetnika M. B. kao svog punomoćnika.
15. Zbog pogrešnog pravnog stajališta, izostala su utvrđenja te dostatni i obrazloženi razlozi o činjenicama odlučnim za rješavanje ovog spora pa je ostvarena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a. Budući nema mjesta za primjenu ovlaštenja iz odredbe čl. 373. st. 3. ZPP-a, sukladno odredbi čl. 370. ZPP-a, valjalo je prihvatiti žalbu tužiteljice i presuditi kao u izreci.
16. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud, uvažavajući naprijed navedeno pravno stajalište ovog drugostupanjskog suda, donijeti novu na zakonu zasnovanu odluku.
U Splitu 18. srpnja 2022.
Sutkinja:
Dragica Samardžić, v. r.
