Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-928/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andree Boras Ivanišević kao predsjednice vijeća, Denis Pancirov Parcen kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Borisa Mimice kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. H. d.d., Z. (OIB: ...) zastupanog po punomoćniku D. P., odvjetniku u Odvjetničkom društvu P. i P. iz S., te po punomoćniku M. B., odvjetniku u O. društvu B., D. i P. iz Z. protiv tuženika ad/1 E. M., P., Republika Češka i ad/2 M. M., P., Republika Češka, kao nasljednice J. M., obje zastupane po punomoćniku Z. G., odvjetniku iz Z., radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženih ne presudu protiv presude Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-244/2021-10 od 25. studenog 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 21. srpnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-244/2021-10 od 25. studenog 2021.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom pobijanom presudom suđeno je:

"I/ Utvrđuje se kako je tužitelj S. H. d.d., Z. (OIB: ...) vlasnik dijela nekretnine k.č. 1141/2, k.o. B. koji je u priloženom Geodetskom situacijskom nacrtu kojeg je sastavio G. H. d.o.o., a kojeg je izradio K. I., mag. ing. et geoinf. u M. u veljači 2021. godine, označen da se nalazi u obuhvatu granica određenih lomnim točkama 1,2,3,4,5,14,15,16,8,9,10,1, a koji realni dio k.č. 1141/2 je dodatno označen žutom, plavom i zelenom bojom u naprijed navedenom Geodetskom situacijskom nacrtu koji je sastavni dio ove presude, pa je tužitelj ovlašten na temelju ove presude za k.o. B. zatražiti i postići uknjižbu prva vlasništva navedene nekretnine na svoje ime, nakon što u zemljišnoj knjizi bude formirana odgovarajuća nova zemljišnoknjižna čestica koja će po obliku i površini odgovarati u ovoj presudi označenom realnom dijelu k.č. 1141/2, k.o. B., a što su sve tuženici dužni trpjeti.

II/ Nalaže se tuženicima naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 25.025,00 kn (dvadesetpet tisuća i dvadeset pet kuna) a sve u roku od 15 dana."

2. Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu pobijaju tuženice zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke suda o troškovima postupka, predlaže da se žalba usvoji, preinači prvostupanjska presuda i odbije tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu troškova postupka tuženiku, uvećano za troškove žalbe, a podredno da se ista ukine i vrati predmet na ponovno odlučivanje.

3. U odgovoru na žalbu tuženika, tužitelj poriče navode žalbe i predlaže istu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet postupka je zahtjev tužitelja d.d. B. kao pravnog slijednika H. poduzeća B. da se utvrdi da je vlasnik čest. zem. 1141/2 Z.U. 1165 k.o. B. za cijelo uz ovlast da ishodi uknjižbu prava vlasništva na toj nekretninu na svoje ime u zemljišnoj knjizi.

6. Ispitujući pobijanu presudu povodom žalbe tuženika glede ukazane apsolutno bitne povrede odredaba Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 126/21 i 80/22, dalje u tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude kao i u postupku koji je prethodio, nije počinio ni jednu od bitnih povreda, budući da presuda sadrži jasne i valjane obrazložene razloge o odlučnim činjenicama, te se ista može ispitati.

7. Istovremeno ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio ni jednu od bitnih povreda normiranih odredbom članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.

8. Prvostupanjski sud je potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje. Tako je utvrdio:

- da je nekretnina uknjižena na ime tuženih kao pravnih slijednika njihova oca J. M. pok. F. za cijelo u površini od 3343 m2,

- da je rješenjem Narodnog odbora Općine M., Uprave prihoda, Referade za imovinskopravne poslove broj M-15-286/1-1959 od 28. prosinca 1959. godine nekretnina kao građevinsko zemljište u užem građevinskom rejonu nacionalizirana na temelju čl. 58. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (Službeni list FNRJ 52/58 i čl. 32. i 34. Uredbe o postupku za provođenje nacionalizacije najamnih zgrada i građevinskog zemljišta Sl. FNRJ broj 4/59) te čl. 211. Zakona o upravnom postupku kojim je utvrđeno da su danom 26. prosinca 1958. godine kao danom stupanja na snagu citiranog zakona nacionalizirana i postala društveno vlasništvo sva izgrađena i neizgrađena građevinska zemljišta između ostalog i sporna nekretnina vlasnosti J. M., F. iz D.,

- da je rješenjem Skupštine Općine M. broj 01-492/1963 od 28. listopada 1963. godine utvrđeno da se istim H. poduzeću B. u B. dodjeljuje na korištenje u svrhu izgradnje hotelnih objekata u B. građevinsko neizgrađeno zemljište označeno kao čest. zem. 1141/2 površine 3343 m2 k.o. B. uknjiženo od bivšeg vlasništva M. M. ud. F., a kojim rješenjem je naloženo H. poduzeću B. na ime naknade platiti iznos od 850.840,00 dinara,

- da je H. poduzeće B. iz B. po rješenju Skupštine Općine M. broj 01-4921/63 od 28. listopada 1968. godine uplatilo iznos od 6.045.360,00 dinara dana 30. siječnja 1964. godine, iznos od 2.352,050 24. srpnja 1965. godine i iznos od 11.11.373,547 dana 8. listopada 1965. godine u svrhu isplate naknade bivšim vlasnicima,

- da je Odsjek za urbanizam i stambeno-komunalne poslove izdao građevinsku dozvolu pod poslovnim brojem Up-I-1680/1-75 H. poduzeću M. rivijera OOUR H. B. kao investitoru i dozvolio gradnju plažnog objekta pri H. M. i uređenje okoliša u otvorenom načinu izgradnje na neuređenom građevinskom zemljištu označenom kao kat. čest. 1141/2 k.o. B. u D. B.,

- da je građevinskom dozvolom koju je izdao Ured za prostorno uređenje za stambeno-komunalne poslove i urbanizam Klasa: Up/1-361-03/01-01/111, Ur. broj: 2,181-04/05-01-06 od 11. prosinca 2001. godine utvrđeno je da je istom investitoru H. B odobrena dogradnja i nadogradnja H. M. na čest. zem. 1144/5 k.o. B., a koja čestica je formirana između ostalog i od čest. zem. 1141/2 u površini od 1910 m (vidljivo iz prijavnog lista),

- da je Rješenjem Fonda Klasa:943-01/96-01/518 Ur. broj: 563-04-403/96-2 od 7. svibnja 1996. godine predmetna čestica zemlje djelomično procijenjena u vrijednost društvenog kapitala s time da se ta čestica dva puta navodi u spomenutom rješenja sveukupne površine 25.460,00 m2,

- da su na naprijed navedenim česticama izgrađeni, dakle u čitavom kompleksu, H. M., plažni objekt M., a dio H. M., depadansa, marina i trafostanica,

- da je čestica izgrađena na dijelu gdje se nalazi južno krilo H. M. sa popločanim dvorištem, plažni objekt M., odnosno da na istom se nalazi infrastruktura hotela,

- da nije sporno da je čitava čestica u posjedu tužiteljice,

- da je depadansa izgrađena 1964., a plažni objekt 1973. godine,

- da predmetna nekretnina predstavlja neodvojivi dio funkcionalne tehnološke cjeline kompleksa hotela tužitelja i da ista ne bi mogla biti izdvojena iz te cjeline, a da se pri tome ne naruši funkcionalnost i djelatna svrha hotela.

9. Pravilno j e prvostupanjski sud utvrdio da je prednjica tužitelja Općina M. temeljem odredbe članka 37. stavka 1. Zakona o prometu zemljišta i zgrada (Službeni list SFRJ 43/65, 57/65, 17/67 i 11/74 i "Narodne novine" broj 52/71, 52/73) i članka 9. Zakona o građevinskom zemljištu ("Narodne novine", broj 48/88 – pročišćeni tekst, 16/90, 53/90 dalje - ZGZ) bila ovlaštena upravljati i raspolagati građevinskim zemljištem na svojem području donošenjem akata kojima je predniku tužiteljice izdavala građevinske uvjete i uvjete uređenja prostora.

10. Naime, prema odredbi čl. 360. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZVDSP) pravo upravljanja, odnosno korištenja raspolaganja na stvarima u društvenom vlasništvu postalo je pretvorbom nositelja toga prava-pravo vlasništva one osobe koja je pretvorbom postala sveopći pravni slijednik dotadašnjeg nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar podobna biti predmetom prava vlasništva, osim ako posebnim zakonom nije određeno drugačije, a prema odredbi stavka 2. istog zakonskog članka pravo upravljanja odnosno korištenja raspolaganjem na stvari u društvenom vlasništvu osobe koja se do stupanja na snagu toga zakona nije pretvorila u subjekt prava vlasništva, postaje stupanjem na snagu toga zakona pravo vlasništva dotadašnjeg nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva, osim ako posebnim zakonom nije određeno drugačije.

10.1. Prema odredbi čl. 390. a ZVDSP-a trgovačko društvo kao pravni slijednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenog poduzeća, vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile:

- društveno vlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog vlasništva i

- koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva i

- čija je vrijednost procijenjena u kapital društva i koje su po nadležnom tijelu iskazane u kapitalu društva.

11. Tužitelj je u ovoj pravnoj stvari dokazao da je pravni prednik imao pravo korištenja na spornim nekretninama, koje iako nisu bile upisane u zemljišne knjige nesporno su podruštvovljene i koje je unio u društveni kapital u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“, broj 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95 i 21/96), pa se njegovom pretvorbom pravo korištenja na predmetnim nekretninama (iako vanknjižno) pretvorilo se u pravo vlasništva.

12. Uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka mjernika P. V. od dana 06. rujna 2011. godine utvrđeno je da je vještak na skici dao prikaz stvarnog stanja terena kojeg je tužitelj na dan očevida pokazao, a koji je u navedenom nalazu naveo pojedine dijelove predmetne nekretnine prema korištenju na terenu, koje je označio slovima i za svaki dio je izvršio izračun površina, pa je tako utvrđeno da dio čest. zem. 1141/2 k.o. B. označen slovima A,B,C,DE,F,A, površine 393 m2 u naravi dio južnog krila H. M. sa popločanom dvorištem; dio čest. zem. 1141/2 k.o. B. označen slovima C,B,K,J,I,H;G,F,E,D,C, površine 842 m2 u naravi kultivirani dio dvorišta s četiri masline, četiri ulične rasvjete, dva hidranta i dvije fekalne šahte, kao i mreža za navodnjavanje; dio čest. zem. 1141/2 k.o. B. označen slovima M,O,H,I,J,U,T,s,R,P,M, površine 183 m2 u naravi popločani vatrogasni pristupni put; dio čest. zem. 1141/2 k.o. B. označen slovima F,G,O,N,L,F, površine 43 m2 u naravi pristupne stepenice od plaže do popločanog pristupnog vatrogasnog puta; dio čest. zem. 1141/2 k.o. B. označen slovima L,N,O,M,L površine 58 m2 u naravi uređeno dvorište; dio čest. zem. 1141/2 k.o. B. označen slovima R,S,Y,X,R površine 76 m2 u naravi pristupne stepenice od plaže do popločanog pristupnog vatrogasnog puta; dio čest. zem. 1141/2 k.o. B. označen slovima P,R,X,Z,W,P površine 563 m2 u naravi je uređena šuma koja služi za odmor gostiju; dio čest. zem. 1141/2 k.o. B. označen slovima S,T,U,V,Y,S površine 1.072 m2 u naravi je muški i ženski WC, dio plažnog objekta, pristupne stepenice od šetnice do betonskih stolova za stolni tenis, kao i četiri fekalne šahte; dio čest. zem. 1141/2 k.o. B. označen slovima X,Y,V,Z,X površine 113 m2 u naravi je dio zelenila i staze koja povezuje pristupne stepenice i šetnicu, a ukupna površina gore navedenih dijelova iznosi ukupno 3.343 m2, a ta površina je navedena i u posjedovnom listu i u zemljišnoknjižnom ulošku.

13. Prema tome, iz priložene dokumentacije proizlazi da je nekretnina u cijeloj svojoj površini od 3334 m2 temeljem rješenja Narodnog odbora Općine M. 1959. nacionalizirana i prenesena u društveno vlasništvo, a kasnijim rješenjem Skupštine Općine M. od 28. listopada 1963. H. poduzeća B. čiji je tužitelj pravni slijednik dala na korištenje u svrhu izgradnje hotelskih objekata izgrađeno građevinsko zemljište označeno kao čest. zem. 1141/2 u površni od 3334 m2, k.o. B. sa građevinskom dozvolom od 2. veljače 1976., dozvolu za izgradnju plažnog objekta pri H. M. i uređenju okoliša u otvorenom načinu izgradnje na neuređenom građevinskom zemljištu, prema tome utuženi dio predmetne nekretnine u potpunosti je priveden svrsi zbog koje je bila i dana na korištenje predniku tužitelja u cijeloj svojoj površini.

14. Iz potvrde Centra ... (dalje: C.) o usklađenosti geodetskog elaborata izdanog od strane C.-a dana 1. prosinca 2020. broj Klasa: 943-01/20-03/55 potvrđuje se da je geodetski elaborat broj 2020-54 izrađen po G. H. d.o.o. u studenom 2020. za nekretnine na lokaciji H. M. k.o. B. na k.č. 1141/6 i k.č. 868/6 formirani od procijenjenog zemljišta i procijenjenih objekata, te na k.č. 1141/9 formiranoj od procijenjenog zemljišta i objekata procijenjenih u dijelu površine postojećem prije dogradnje i nadogradnje izvršene nakon pretvorbe usklađen s drugom točkom dispozitiva rješenja Fonda Klasa: 943-01/96-01/518 od 7. svibnja 1996. kojim se utvrđuju nekretnine procijenjene u postupku pretvorbe društvenog poduzeća HTP B. 15. Odredbom čl. 1. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu („Narodne novine“, broj 50/20) propisano je da se tim zakonom uređuje pojam, vrste, obuhvat i način identifikacije građevinskog zemljišta koje je bilo u društvenom vlasništvu ili koje je i danas uknjiženo kao društveno vlasništvo, na kojem je društveno poduzeće imalo knjižno ili izvanknjižno pravo korištenja, upravlja ja i raspolaganja, a koje nije u dijelu ili u cijelosti procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća u trgovačko društvo i koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije.

16. Odredbom čl. 4. st. 2. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu propisano je da kada je u postupku pretvorbe odnosno privatizacije u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća procijenjena vrijednost građevine i dio katastarske čestice na kojoj je izgrađena građevina, a u postupku pretvorbe nije formirana posebna katastarska čestica procijenjenog zemljišta, da je trgovačko društvo vlasnik građevine, zemljišta tlocrtne površine ispod građevine pri čemu se položaj procijenjenog zemljišta utvrđuje tako da s građevinom i zemljištem tlocrtne površine ispod građevine čini tehnološku i funkcionalnu cjelinu.

17. Nadalje, odredbom čl. 7. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu propisan je postupak utvrđivanja prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja kao i uknjižba prava vlasništva. Navedenim člankom je propisano kako je prije podnošenja zahtjeva iz čl. 6 st. 5. istog Zakona trgovačko društvo putem osobe ovlaštene za obavljanje stručnih geodetskih poslova po posebnom zakonu izrađuje geodetski elaborat kojim se osniva katastarska čestica na kojoj se nalazi građevina i katastarska čestica turističkog zemljišta koji su procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala i uneseni u temeljni kapital trgovačkog društva. Takav geodetski elaborat da se izrađuje u skladu s uvjerenjem odnosno rješenjem C.-a ili uvjerenjem odnosno rješenjem njegovih pravnih prednika kojim se utvrđuju nekretnine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine broj br. 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96 i 118/99) odnosno koje su unesene u temeljeni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji („Narodne novine“, broj 21/96, 71/97,16/98,73/00 i 92/10). Odredbom čl. 7 st. 3. navedenog Zakona propisano je da usklađenost geodetskog elaborata s predmetnim uvjerenjem, prije njegove predaje na pregled i potvrđivanje tijelu nadležnom za katastar, potvrđuje tijelo nadležno za poslove pretvorbe i privatizacije javnom ispravom o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju.

18. Imajući u vidu prethodno navedeno, ovaj sud je kao i prvostupanjski sud mišljenja da priloženi geodetski elaborat kojeg je tijekom postupka dostavio tužitelj je izrađen u skladu s odredbama čl. 7. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, a sve na temelju uvjerenja prednika C.-a (Fonda) donesenog u postupku koji se vodio pred istim tijelom i u kojem je bilo utvrđivano kako su predmetne nekretnine bile procijenjene u pretvorbi društvenog poduzeća H. B., a što je i sam Centar ... (C.) potvrdio dostavljenom potvrdom (list 490 spisa).

19. Polazeći od citirane odredbe čl. 7. st. 2. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu proizlazilo bi da je uvjerenje koje se navodi u citiranoj odredbi, istovjetno rješenju Fonda od 07. svibnja 1996. godine kojim Fond kao prednik Centra ... (C.) utvrđuje nekretnine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća prednika tužitelja.

20. Iz priloženog rješenja Fonda (H.) kojim se utvrđuju nekretnine koje su procijenjene je pod točkom 2) lokacija: H. M. navedeno je da je procijenjena i predmetna k.č. 1141/2 k.o. B. i za dio, pri čemu navedenim rješenjem nije točno navedeno niti utvrđeno koji dio, u kojem obliku i u kojoj površini je od predmetne k.č. 1151/2 procijenjen. Kako iz navedenog rješenja Fonda od 07. svibnja 1996. godine ne proizlazi u kojem obliku i u kojoj površini je od predmetne k.č. 1141/2 procijenjeno zemljište, to stoga upravo dostavljena potvrda C.-a o usklađenosti dostavljenog geodetskog elaborata kojeg je izradio G. H. d.o.o. iz M. potvrđuje koji dio predmetne nekretnine bi bio procijenjen u postupku pretvorbe.

21. Kako bi se utvrdio oblik i površina nekretnine koja je procijenjena, a upravo je Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu propisan postupak koji se treba provesti pred C.-om, tako je upravo C. svojom potvrdom iz čl. 7. st. 3. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu potvrdio usklađenost geodetskog elaborata u kojem su evidentno prikazani oblik i površina zemljišta koje je procijenjeno u postupku pretvorbe.

22. U tom smislu je upravo odredbom Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu u čl. 7. propisano da se Centru ... (C.) treba predati geodetski elaborat u kojem će biti prikazan oblik i površina zemljišta koje je procijenjeno u postupku pretvorbe kako to proizlazi iz rješenja prednika C.-a s time da usklađenost sadržanog u tom geodetskom elaboratu rješenjem o iskazu nekretnina - u ovoj pravnoj stvari rješenja H.-a od 7. svibnja 1996. -potvrđuje C. kao slijednik Fonda.

23. Naime, Centar ... (C.) kao tijelo nadležno za poslove pretvorbe i privatizacije, u skladu s člankom 7. st. 3. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu potvrđuje usklađenost geodetskog elaborata s uvjerenjem Fonda, te se navedena potvrda može smatrati javnom ispravom o činjenicama za koje vodi službenu evidenciju, a sve to sukladno čl. 230 Zakona o parničnom postupku kojim je propisano kako je isprava koju u propisanom obliku je izdalo državno tijelo u granicama svoje ovlasti dokazuje istinitost onoga što se njome potvrđuje.

24. Tuženice nisu sporile da se nisu protivile gradnji na njihovom zemljištu jer je to bilo u funkciji za potrebe hotelskog poduzeća, ali da im naknada nikada nije isplaćena i da Općina M. nikada nije isplatila cijenu za oduzeto zemljište, nije relevantno za donošenje odluke u konkretnoj pravnoj stvari jer naknada za oduzeto zemljište nije u svezi sa stjecanjem vlasništva nekretnine.

25. Nadalje, pravilno tužitelj u odgovoru na žalbu ističe da nisu osnovani navodi žalbe da je razlika u površini na čest. zem. 1141/2 52 m2, nego 46 m2, međutim, da iz geodetskog situacijskog nacrta koji je sastavni dio izreke pod točkom I. presude proizlazi da je u tom situacijskom nacrtu označeno tih 46 m2 lomnim točkama 7-8-16- 15-14-7 te da nisu ušli u obuhvat privatizacije, odnosno nisu ušli u obuhvat onog dijela premetne nekretnine 1141/2 koji je procijenjen u društveni kapital u postupku pretvorbe, odnosno navedeno je da taj dio 46 m2 prelazi u susjednu česticu 1141/1 . Ovo sve s posljedicom da taj dio od 46 m2 nje obuhvaćen u postupku pretvorbe i nije procijenjen u društveni kapital u smislu pretpostavke članka 390.a ZV-a, s daljnjim učinkom da zbog neispunjenja te pretpostavke tužitelj nije stekao vlasništvo, na tom dijelu, pa je u tom smislu, utvrđeno da u tom realnom dijelu od 46 m2 tužitelj temeljem Zakona u smislu članka 390.a i u s vezi sa člankom 129. ZV-a nije stekao vlasništvo te tih 46 m2 nije ni obuhvaćeno tužbenim zahtjevom, a niti predmetnom presudom da bi bilo vlasništvo tužitelja.

25. Žalbenim navodima tuženika nije dovedeno u pitanje pravilnost utvrđenja suda prvog stupnja.

26. I odluka o troškovima postupka pravilno je utvrđena u skladu sa vrijednosti predmeta spora te temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 91/04, 37/05, 59/07, 148/09, 142/12, 103/14 i 118/14).

27. Zbog iznesenog, žalbe tuženica odbijene su kao neosnovane, a prvostupanjska presuda potvrđena, temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a.

U Splitu, 21. srpnja 2022.

Predsjednica vijeća:

Andrea Boras Ivanišević, v. r.