Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

21 000 Split

P-3924/2021-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Sonji Meštrović, u pravnoj stvari tužitelja P. Č. K., O.: …, iz S., kojeg

zastupa opunomoćenik V. L., odvjetnik u O. L. &

V., odvjetnicima u S., protiv tuženika G.O. d.d. Z., OIB: …, radi isplate, nakon glavne i javne

rasprave, održane 30. lipnja 2022., u prisutnosti punomoćnika tužitelja, na ročištu za objavu održanom 21. srpnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 429.000,00 HRK na ime neimovinske štete, te iznos od 7.000,00 HRK na ime tuđe njege i pomoći, sve iznose sa zakonskom zateznom kamatom, počam od 18. svibnja 2018. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope HNB na stanja kredita odobrenih na razdoblje

dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena. Više zatraženi iznos od 171.000,00 HRK zahtjev se odbija kao neosnovan.

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 59.290,20 HRK zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koje teku od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena.

Obrazloženje

1. Tužbom zaprimljenom kod ovog suda dana 13. prosinca 2017. prednica tužitelja sada pok. M. Č. K. je ustala protiv tuženika, a radi povrede

prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao i za tuđu pomoć i njegu, koje da se ogledaju u neugodnostima nastalima tijekom liječenja, a koju ozljedu je prednica tužitelja pretrpjela u prometnoj nezgodi koja se dogodila 18. travnja 2018. u S., a koju nezgodu je skrivio E. K. upravljajući autobusom marke M. reg. oznake i broja …, osiguranim kod tuženika po polici broj …, u kojoj

nezgodi je prednica tužitelja kao pješakinja zadobila tjelesne povrede, izričito krivnjom vozača toga vozila koje je osigurano kod tuženika.

1.1. Kao pravnu osnovu svog zahtjeva prednica tužitelja je navela kako je zadobila brojne i teške ozljede u prometnoj nezgodi koju je skrivio osiguranik tuženika uslijed kojih ozljeda da je došlo do povrede njene osobnosti te da je očito da težina ozljede i sve okolnosti slučaja opravdavaju priznati joj pravičnu novčanu naknadu, posebice imajući u vidu jačinu i trajanje povredom izazvanih tjelesnih bolova, duševnih bolova, naruženosti, straha, tegoba tijekom liječenja i sl., time da sveukupna naknada iznosi 90.000,00 HRK. Nadalje, tužiteljica na ime troškova tuđe pomoći i njege potražuje iznos od 7.000,00 HRK i na ime troškova liječenja iznos od 5.000,00 HRK. Naime, kako je tuženik prednici tužitelja isplatio nesporni iznos od 21.000,00 HRK, to da se ovom tužbom potražuje razlika do stvarne štete, koji iznos da se odnosi na povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i za tuđu njegu i pomoć, te troškove liječenja.

1.2. Tuženik se usprotivio osnovi i visini tužbenog zahtjeva kao neosnovanom ističući kako je tužiteljici isplatio naknadu štete po ovom događaju.

1.3. Konačni tužbeni zahtjev tužitelj je postavio podneskom od 4. veljače 2021. na način da je zatražio neimovinsku štetu u iznosu od 600.000,00 HRK a na ime imovinske štete iznos od 7.000,00 HRK, sve s kamatom od 18. svibnja 2018. u odnosu na koji tužbeni zahtjev je ovaj sud svojim rješenjem poslovni broj P- 3924/2021 od 30. lipnja 2022. dopustio preinaku tužbe.

2. U provedenom postupku sud je pružio strankama mogućnost izjašnjavanja te je izveo dokaz pregledom medicinske dokumentacije priložene uz tužbu (list 7-31 spisa), zahtjeva oštećene od 18. svibnja 2017. (list 38-40 spisa), potvrde za starije i nemoćne osobe L. (list 43 spisa), vještačenjem po vještacima neurokirurgu dr. M. J., kirurgu dr. N. I., ortopedu dr. D. T., neuropsihijatru

dr. Č. L., otorinolaringologu dr. N. K. P., pregledom spisa ovog

suda poslovni broj O-1036/2021 iza smrti pok. M. Č. K., dok je sud odbio prijedlog tuženika za novim medicinskim vještačenjem kao suvišnim i na prijedlog zamjenika punomoćnika tužitelja zaključio raspravljanje.

3. U tijeku postupka preminula je tužiteljica M. Č. K. pa je umjesto tužiteljice na temelju rješenja o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O- 1036/2021 od 2. veljače 2021. stupio njezin suprug P. Č. K..

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

4.1. Među parničnim strankama nije sporan način nastanka prometne nezgode te da je:

- prednica tužitelja u prometnoj nezgodi, za koju je isključivo odgovoran osiguranik tuženika, zadobila ozljede koje su za posljedicu ostavile trajnu invalidnost

- da je tuženik tijekom postupka isplatio prednici tužitelja iznos od 21.000,00 HRK - da je Općinski sud u Splitu, u kaznenom postupku protiv okrivljenika E. K. zbog kaznenog djela iz članka 227. st. 2. Kaznenog zakona („NN“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 - u daljnjem tekstu: KZ/11), 26. travnja 2017., presudio na temelju članka 541. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („NN“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14), prihvatio zahtjev ODO u S., te se izdao kazneni nalog protiv E.

K. (O.: …), što je 22. ožujka 2017., oko 07,30 sati, u S.,

upravljajući autobusom marke M. tip L. C. N. ", registarske oznake i broja …, sjevernom kolničkom trakom iz

smjera istoka prema zapadu, postupio protivno odredbama članka 38. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, tako što je propustio obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku, te propustio prilagoditi brzinu kretanja vozila tako da se može pravodobno zaustaviti ispred pješačkog prijelaza, svjestan da na takav način može izazvati opasnost za druge sudionike u prometu, olako držeći da do takve posljedice neće doći, što se ipak dogodilo, budući da zbog tako poduzete vožnje, u trenutku kada je na raskrižju skretao, nije

propustio pješaka M. Č.-K., koja je prelazila kolnik na obilježenom pješačkom prijelazu, iz smjera zapada prema istoku u trenutku kada

je za njen pravac kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo za slobodan prolazak pješaka, uslijed čega ju je udario prednjim dijelom autobusa i oborio na kolnik, pri čemu je M. Č.-K. zadobila razderno-gnječnu ranu čeone regije, prijelom sljepoočne kosti desno, lamelarno krvarenje ispod tvrde mozgovne ovojnice desno, traumatsko krvarenje ispod paučinaste ovojnice mozga, serijski prijelom II-IX rebra lijevo, krvni podljev u plućnoj maramici lijevo, koje povrede su teške naravi, dakle, iz nehaja kao sudionik u prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročena teška tjelesna ozljeda jedne osobe, čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu – djelo opisano u članku 227. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. st. 2. KZ/11, pa je okrivljenik E. K., po članku 227. st. 2. u svezi s člankom 40. st. 4. KZ/11, osuđen na novčanu kaznu od 30 (trideset) dnevnih iznosa što ukupno iznosi 4.500,00 kuna (četiritisućepetstokuna) koji iznos je okrivljenik E. K., sukladno odredbi članka 42. st. 6. KZ/11, dužan platiti po pravomoćnosti presude u roku od 6 (šest) mjeseci. Odluka je pravomoćna 17. svibnja 2017.

4.2. Sve naprijed utvrđeno prihvaća i ovaj sud u smislu odredbe članka 221. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („NN“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP).

4.3. Kao sporno u ovoj fazi postupka valjalo je utvrditi je li tuženik isplatom iznosa od 21.000,00 HRK prednici tužitelja isplatio adekvatan iznos s obzirom na zadobivene ozljede.

4.4. S obzirom na nesporne činjenice o nastanku štetnog događaja među strankama, a koji nastanak nije bio sporan, u nastavku je valjalo izložiti o visini štete ocjenom nalaza i mišljenja sudskih vještaka.

4.5. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak neurokirurg dr. M. J. je naveo da je tužiteljica doživjela povredu osobnog prava na tjelesno i duševno zdravlje, povredu prava na ugled i čast, te vlastiti izgled. Ispoljila se povreda prava osobnosti u trpljenju bolova, imala je znatne neugodnosti radi ozljeđivanja, privremeno u punom obimu (100%), bile su joj reducirane životne aktivnosti, potom privremeno (75%), nadalje, još izvjesno vrijeme te joj je konačno trajno oštećeno tjelesno i duševno zdravlje. Uvjetno je prisutna naruženost pri hodu i stajanju, dakle samo u tim uvjetima, to je blaga naruženost, inače nema naruženosti. Imala je imovinsku štetu radi potrebe pomoći i njege kod kuće i ima trajnu potrebu pomoći i njege od strane druge osobe. Trpjela je strah te joj je povrijeđeno pravo na duševno zdravlje a povreda duševnog integriteta da je u nadležnosti ocjene vještaka psihijatra. Bolove u jakom intenzitetu u vidu glavobolje na račun prijeloma lubanje i unutar lubanjskog krvarenja imala je tri dana, bolove u srednjem intenzitetu imala je 10 dana, i nadalje, u blažem intenzitetu šest (6) tjedana. I ubuduće u život imat će bolove u blažem stupnju, povremeno, ali te bolove treba uračunati u procijenjeno oštećenje tjelesnog zdravlja- umanjenja životnih aktivnosti. Privremeno u punom obimu (100%) bile su joj umanjene životne aktivnosti kroz tri mjeseca, potom još tri mjeseca u znatnom obimu (75%). Trajno joj je oštećeno tjelesno zdravlje pa poradi toga i umanjenje životne aktivnosti s neurološkog gledišta na račun stanja poslije prijeloma lubanje, unutar lubanjskog krvarenja, s difuzno dizritmički promijenjenim EEG nalazom s desne strane (na strani subduralnog hematoma gdje je izvjesno vrijeme moždana kora bila komprimirana, pritisnuta, donekle natučena), zaostalom blagom ataksijom (nesigurnost pri stajanju i hodu, ataktičan hod u blažem stupnju), dakle, s neurološkog aspekta da cijeni trajno umanjenje oštećenja tjelesnog zdravlja i umanjenja životne aktivnosti za 25%. Banalne, svakodnevne životne aktivnosti može obavljati uz ulaganje napora, ali uz zamaranje i potrebu čestih, kratkih odmora. Učinkovitost u izvedbi pri tom je skromna i nesigurna. Jednim dijelom ograničena sposobnost je na račun posljedica nakon ozljeđivanja u prometnoj nesreći, a jednim manjim dijelom i na račun životne dobi i bolesnih stanja-zdravstvenog od ranije. Prije predmetne nesreće oštećenica da je sudjelovala u obavljanju kućanskih poslova radnji, pripremi hrane, samoodržavanju higijene itd., dakle, u posljednje dvije godine sve to da je izostalo. Prihvaća se pri tom reduciranje životnih aktivnosti za procijenjenih 25% s neurološke strane baš na račun posljedice poslije pretrpljene kraniocerebralne ozljede na dan 22. ožujka 2017. Potrebu pomoći i njege kod kuće od strane druge osobe, nakon otpusta iz bolnice, kroz 30 dana trebala je 3 sata u danu, potom kroz daljnjih 75 dana po dva (2) sata u danu, a nakon toga trajno do danas i ubuduće u životu (1) jedan sat u danu, svakodnevno u tjednu, dakle 30 sati mjesečno. Tuđa pomoć i njega bila joj je potrebna nadalje za osobne potrebe same tužiteljice te u vidu pripomoći pri održavanju osobne higijene, nadalje, na račun nabave živežnih namirnica, pripremi hrane, pranju rublja i odjeće, posteljine i glačanja. Ujedno pomoć je i za odlazak po lijekove za tužiteljicu, povremeno i za pratnju tužiteljice pri korištenju zdravstvene zaštite. Za procjenu posljedice nakon serijske frakture rebara s lijeve strane i blažeg natučenja pluća da je nadležan iskazati vještak specijalist prsne kirurgije. Naime, ranije u zdravstvenom karton da se ne bilježi niti bolest područja desnog ramena. Kako su dominantne ozljede bile prsnog koša te mozga, a koperabilnost tužiteljice smanjena prvih dana i tjedana, da postoji mogućnost previda ozljede područja lijevog ramena. Pitanje stanja nagluhosti, mogućeg pogoršanja nakon ozljeđivanja 2017. uzimajući u obzir prijelom sljepoočne kosti desno, u nadležnosti da je vještaka za uho, grlo i nos. Procjena pretrpljenog straha i povrede prava osobnosti na duševno zdravlje, povredu prava na ugled i čast, i vlastiti izgled, da je u nadležnosti vještaka psihijatra.

4.6. Dopunski saslušan dr. M. J. u svom iskazu je naveo, a u odnosu na prigovore tuženika, da se bolovi ne zbrajaju ako boli procjenjuju dva vještaka već se uzima ona procjena bolnine koja je povoljnija za tužiteljicu u ovom slučaju. U odnosu na određenu reduciranu životnu aktivnost kod tužiteljice, u sudsko medicinskoj praksi se određuje tzv. reduciranje životnih aktivnosti koje je privremeno, a kod tužiteljice da je taj obim aktivnost bio reduciran kroz 3 mjeseca i u znatnom iznosu još kroz tri mjeseca od 75%. U pogledu procjene od 25% s neurokirurške strane da se postotak od 25% odnosi na stanje poslije prijeloma lubanje u sljepoočnom dijelu i na stanje poslije krvarenja u području ispod tvrde moždane ovojnice te krvarenja ispod moždane opne i krvarenje unutar moždanih komora. Nadalje, kod tužiteljice da je prisutna ataksija, dakle, hod na široj osnovi s teturanjem i nesigurnost pa ona i u stojećem položaju se koleba u položaju po R..

Ataksija je neurološki simptom. Nipošto nije zanemarivo da netko ne može samostalno hodati sa sigurnošću već ili uz pomoć štapa, hodalice ili pomoć druge osobe. Što se tiče potrebe tuđe pomoći i njege da ostaje pri toj procjeni odnosno trajno da je potreba tuđe pomoći i njege 1 sat dnevno. Također, da je liječenje kod prednice tužitelja trajalo godinu dana od ozljeđivanja. Liječenje prednice tužitelja (sada pok. M. Č. K.) da je završeno nakon godine dana od nezgode,

pa da istekom tog vremena više trebalo očekivati niti pogoršanje a niti poboljšanje njezinog zdravstvenog stanja, jedino da se moglo očekivati pogoršanje zdravstvenog stanja radi biološkog procesa starenja.

4.7. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak dr. N. I. je naveo da je tužiteljica u štetnom događaju kao pješakinja zadobila teže tjelesne ozljede. S torako- kirurške strane da je zadobila serijske prijelome od 20. do 11. rebra lijeve strane, s posljedičnim izlaženjem tekućine i krvi u lijevo prsište. Liječena je u Jedinici intenzivnog liječenja mehaničkom potporom ventilacije, konzervativno, te kasnije i fizikalnom terapijom. Liječena je bolnički u trajanju od 34 dana, a kasnije je liječena ambulantno uz stalne kontrole nadležnih specijalista. Zbog gore navedenih teških ozljeda prsnih organa s posljedičnom spirometrijom dokazanih srednjih restriktivnih smetnja ventilacije, trajno umanjenje životnih aktivnosti da iznosi 15%, od kojih se 10% može pribrojiti neurokirurškom vještvu. Zbirno umanjenje životnih aktivnosti da iznosi 35%. Tužiteljica da će trajno morati izbjegavati fizičke napore i imati će povećanu mogućnost nastanka različitih infekcija lijevog prsišta, što će osobito biti izraženo tijekom promjene atmosferskih prilika. Morati će tužiteljica ulagati dodatne napore kod dužeg hodanja, kod penjanja i spuštanja niz stepenice kod potrebe čučanja i podizanja iz tog položaja, te kod nošenja tereta. Bolovi jakog intenziteta trajali su 2 dana, srednjeg intenziteta 3 tjedna, a slabog intenziteta 6 tjedana. Bolovi manjeg intenziteta u trajanju od 2 sata dnevno mogući su trajno kroz cijeli život kao posljedica višestrukih prijeloma rebara i nagnječenja pluća, osobito izraženih kod promjene atmosferskih prilika, pojačanih napora i sličnog. Gore navedeni bolovi se mogu pribrojiti vještvu neurokirurga, obzirom da su bolovi najznačajnija posljedica prijeloma rebara i nastalih komplikacija. Tuđa njega i pomoć (nemedicinska, kod obavljanja osobne higijene, pokretanja u kući, prehrane i sl.) je već ocijenjena sa strane vještaka neurokirurga, te da se u cijelosti slaže s procjenom. Naruženost gore opisane ozljede ne ostavlja možebitne naruženosti s torakalne strane. Psihološke posljedice navedenih trauma da treba procijeniti vještak psihijatar.

4.8. Dopunski saslušani vještak dr. N. I. naveo je da u cijelosti ostaje pri ranijem danom vještvu, a u odnosu na tuđu njegu i pomoć da također ostaje pri svom nalazu odnosno da se slaže s nalazom neurokirurga.

4.9. U svom nalazu i mišljenju vještakinja ortoped dr. D. T. je navela da je pregledala medicinsku dokumentaciju u spisu, slušala nalaze i mišljenja ranijih vještaka i pregledale pisane nalaze i mišljenja vještaka dr. M. J. i dr. N. I., pa s obzirom na to da su se o primarnim ozljedama izjasnili liječnici neurokirurg i kirurg torakalni, a što se tiče ozljeda s ortopedske strane da je prijelome od drugog do jedanaestog rebra u svom vještvu pribrojio torakalni kirurg, pa da nema ništa dodati, međutim, kroz nalaze da se može vidjeti da je tužiteljici bilo ozlijeđeno i desno rame jer je tijekom odlazaka na kontrolu utvrđeno da joj ograničena pokretljivost i bolnost u području desnog ramena. Radi toga da je upućena na fizikalnu terapiju te da joj je napravljen ultrazvuk ramena i utvrđena masivna ruptura rotatorne amanžete. Da je upućena ortopedu koji da je opisao ograničenu pokretljivost u području desnog ramena i to da je obavljeno 9. lipnja 2017. te utvrđena pasivna ograničena abdukcija i rotacija značajno. Preporučeno je napraviti MG rezonancu desnog ramena. Iz medicinske dokumentacije da ne proizlazi da je učinjena pretraga pa da na račun te ozlijede može dati jedan manji postupak kako bi povezala ozlijede i bolnost ramena sa štetnim događajem te tako i posljedicu koja je uzrokovala ograničenu pokretljivost. Radi toga s ortopedske strane umanjenje životnih aktivnosti da je od 5%, te bi broju koja je procijenjena od strane prethodnih vještaka pridodala 3% jer se jedan dio posljedica preklapa s posljedicama desnog ramena. U osobnom zdravstvenom kartonu da nema slične ozlijede prije štetnog događaja. Što se tiče bolova one bi se uklopile u procijenjene jer su s ortopedske strane bili manji a isto tako što se tiče tuđe njege i pomoći bi se uklopile. Naruženja s ortopedske strane nema.

4.10. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak otorinolaringolog dr. N. P. je naveo da se vještačenje odnosi na vrstu i težinu ozljede, te bol i smanjenje životnih aktivnosti kao i potrebu za tuđom pomoći i njegom, koju je tužiteljica zadobila 2017., a sve to iz svoje domene kao specijaliste otorinolaringologa. Naime, nakon detaljno pregledane medicinske i sudske dokumentacija koja je bila dostupna da može reći da su dijagnoze bitne za ovo vještačenje koje su postavili liječnici specijalisti da su: politrauma- ozljeda više organa, udarno gnječna rana u tjemeno zatiljnoj regiji, prijelom sljepoočne kosti desno, krvni izljev ugrušani, ispod tvrde mozgovne ovojnice, traumatsko krvarenje ispod paučinaste moždane opne, prijelom rebara "serijski", krv u području između pluća i rebara, nagnječenje pluća. Miješana nagluhost desno, lijevo senzoneuralna, obje teške, kao posljedica loma desne sljepoočne kosti. Tužiteljica je praktički gluha usprkos korištenja slušnih aparata. Obostrana nagluhost ovakvog stupnja uz popratne šumove i stalnu blažu nestabilnost kompenziranu centralno daje trajno umanjenje životne aktivnosti od 25%, što se tiče patologije iz područja otorinolaringologije. Što se pak tiče bolove i tuđe pomoći i njege da se u cijelosti slaže s vještačenjem neurokirurga i torakalnog kirurga.

4.11. Vještak N. K. P. dodatno po prigovoru tuženika navodi da u svezi prigovora tuženika da u ovih 20-tak godina od kad je vještak još nije napisao vještvo gdje je gubitak sluha, ravnoteže i zaostali šum u uhu uzrok smanjenja aktivnosti rezultat njegove proizvoljne procjene. Naime, nalazi na kojima temelji ovakva vještva da su ispitivanja sluha i ravnoteže u audiovestibuloškoj ambulanti ORL K. K. S.. Ove nalaze da očitavaju njegove kolege iz K.-a S.

subspecijalisti audiolozi. Nakon što pregleda njihove nalaze da on onda procjenjuje je li potrebno pozvati pacijenta na dodatni pregled. To da je njegova procjena kao profesora otorinolaringologije s 30 godina radnog iskustva, pa da je tako bilo i u konkretnom slučaju. Što se pak tiče pregleda zdravstvenog kartona na što tuženik također prigovara, da može ponoviti samo rečenicu iz svog ranije danog vještva, "nakon detaljno pregledane medicinske i sudske dokumentacije koja mi je dostupna da vještači sljedeće".

4.12. Dodatno saslušani vještak dr. N. P. je naveo kako u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja s tim da ponovno napominje kako je izvršio procjenu na temelju medicinske dokumentacije u spisu i kako ponovnim pregledom te dokumentacije i zdravstvenog kartona tužiteljice ostaje kod svoje ranije ocjene smanjenja životnih aktivnosti. Kako se radi o ozljedama po različitim organima, da tako ostaje kod svoje procjene, te da nema mjesta nikakvom usuglašavanju umanjenja s kolegama liječnicima koji su dali nalaze i mišljenja tijekom postupka.

4.13. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak neuropsihijatar dr. Č. L. je naveo da je pregledao sudski spis i vještačenja ranije danih vještaka pa naveo da je uvidom u sudski spis razvidno da je tužiteljica M. Č. K. stradala u prometnoj nezgodi 22. ožujak 2017. kao pješak pri čemu je zadobila politraume koje je opisao vještak neurokirurg. Radi posljedica ozljeđivanja i opće ugroženosti da je taj dan zaprimljena na J. K. S. gdje je liječena do 27. ožujka 2017. Dana 27. ožujka da je premještena na odjel neurokirurgije gdje je liječena do 13. travnja 2017. Nakon otpusta da je nastavljeno liječenje po kirurgu, fizijatru i neurologu. Radi smetnji na psihičkom stanju, a koje da su posljedica ozljeđivanja, tužiteljica da se javila psihijatru dana 29. lipnja 2017. U svom statusu psihijatar da opisuje depresivno raspoloženje bezvoljnost i osjećaj promijenjenosti uz značajno smanjenje kvalitete življenja. Kao dijagnoze navodi depresivni posttraumatski sindrom poremećaj prilagodbe i stanje poslije poli traume. Tužiteljica je bila kod neuropsihologa s K. K. S. dana 24. srpnja 2017. koja u svom zaključku u nalazu navodi da se sugerira dobar oporavak nakon K. ozljede. Iz podataka tj. otpusnog pisma iz JIL-a ne vidi se je li u trenutku nezgode gubila svijest pa da se može kazati da je u tom trenutku doživjela "primarni strah" jakog intenziteta u trajanju 2-3 minute. Nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju, mogla je trpjeti sve vrijeme boravka u JIL-u, od 5 dana. Taj strah da je prva tri dana podržavan i trpljenjem boli jakog intenziteta. Strah u srednjem intenzitetu tužiteljica da je mogla trpjeti iduća 2 tjedna a strah blagog intenziteta do javljanja psihijatru 29. lipnja 2017. Zbog zaostalih oštećenja tužiteljica da će cijeli život morati ulagati dodatne napore u svakodnevnom funkcioniranju a što obzirom na njezinu dob i nije tako lako pa da se može kazati da je došlo do trajne povrede duševnog integriteta lakog do srednjeg stupnja što da procjenjuje s 30-35%. Ta procjena da se uklapa u već dane procjene drugih vještaka.

4.14. Na tako dane nalaze i mišljenja tuženik je prigovarao da vještaci nisu dali zajedničku ocjenu umanjenja opće životne i radne aktivnosti te prigovarao nalazu i mišljenju sudskog vještaka otorinolaringologa navodeći kako procjena vještaka ne proizlazi iz medicinske dokumentacije jer nedostaje objektivni nalaz.

4.15. Tako dani prigovori tuženika po ocjeni ovog suda su paušalni, neargumentirani i usmjereni na odugovlačenje postupka. Naime, u svojim prigovorima tuženik ne navodi konkretne primjedbe na konkretne navode te ustraje u istim navodima i nakon dodatnih pojašnjenja vještaka koji su jasno i argumentirano dali procjenu umanjenja životnih aktivnosti prednice tužitelja i objasnili da je tako dana procjena utemeljena na priloženoj medicinskoj dokumentaciji. Stoga, ovaj sud je tuženikove prigovore ocijenio kao neosnovane i paušalne kojima nije doveo u sumnju dane nalaze i mišljenja sudskih vještaka, te je odbio izvođenje dokaza medicinskog vještačenja ponovim vještacima kao suvišan.

5. Po stavu ovog suda u postupku davanja nalaza i mišljenja sudski vještaci, kako iz naprijed izloženog proizlazi, taksativno su i kronološki naveli važne događaje, detalje i kronologiju liječenja prednice tužitelja, stručno i argumentirano su se osvrnuli na bitne činjenice, pružajući sudu osnovu za praćenje provedenog tijeka liječenja, pri čemu su suvremenim medicinskim znanjima i metodama dali objektivna mjerila za kvantitativno određenje svih vrsta neimovinske i imovinske štete, na temelju kojih je sud mogao s dovoljno objektivnih podataka obrazložiti i dati svoju ocjenu pretrpljene štete, radi čega se njihovo mišljenje u cijelosti prihvaća.

5.1. Odredbom članka 19. Zakona o obveznim odnosima („NN“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, time da se pod pravima osobnosti razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

5.2. Prednici tužitelja je radi predmetne nezgode nastala šteta u vidu povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (neimovinska šteta), te i imovinska šteta.

5.3. Odredbom članka 1100. ZOO-a propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

5.4. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

5.5. Neimovinska šteta sastoji se u povredi prava osobnosti, temelj prava na naknadu štete je povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa je imajući u vidu nalaz i mišljenje sudskih vještaka ortopeda i neuropsihijatra, koje ovaj sud u cijelosti prihvaća kao stručne, objektivne, utemeljene na medicinskoj dokumentaciji i iskustvu, uzevši u obzir i tužiteljičinu dob (rođena 1944. godine), uvažavajući sve opisane neugodnosti tijekom liječenja koje su bile popraćene bolovima, potrebom odlaska na preglede, mirovanjem i pretrpljenim strahom, te utemeljenjem na ovlaštenju iz odredbe članka 223. ZPP-a, tužiteljici za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje valjalo utvrditi iznos od 450.000,00 HRK.

5.6. Tuženi je tužiteljici isplatio iznos od 21.000,00 HRK te u svom odgovoru na tužbu navodi da je isplaćeni iznos na ime naknade imovinske i neimovinske štete bez da je specificirao iznose po vidovima štete. Stoga, ovaj sud utvrđuje da je tuženik isplatio tužiteljici na ime neimovinske štete iznos od 7.500,00 HRK kao i daljnji iznos od 13.500,00 HRK jer tuženik nije naveo koji iznos bi predstavljao iznos naknade imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege odnosno koliko je tuženik na ime dostavljene medicinske dokumentacije cijenio potrebu za tuđom pomoći i njegom, a s obzirom na ukupno procijenjenu štetu koja je nastupila prednici tužitelja. Dakle, prednici tužitelja je iz ovog vida tuženik isplatio 21.000,00 HRK, pa bi bio u obvezi isplatiti tužiteljici i daljnji iznos od 429.000,00 HRK na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, no, kako prednica tužitelja ovom tužbom potražuje iznos od 600.000,00 HRK na ime neimovinske štete, to je tužiteljici valjalo priznati iznos s ovog vida štete od 429.000,00 HRK, a za više zatraženi iznos odbiti tužbeno potraživanje kao neosnovano.

6. Imovinska šteta sastoji se u troškovima tuđe njege i pomoći.

6.1. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak dr. M. J., neurokirurg, je naveo da je potrebu pomoći i njege kod kuće od strane druge osobe, nakon otpusta iz bolnice, tužiteljica trebala kroz 30 dana po 3 sata u danu, potom kroz daljnjih 75 dana po dva (2) sata u danu, a nakon toga trajno do danas i ubuduće u životu (1) jedan sat u danu, svakodnevno u tjednu, dakle 30 sati mjesečno. Tuđa pomoć i njega bila joj je potrebna nadalje za osobne potrebe same tužiteljice te u vidu pripomoći pri održavanju osobne higijene, nadalje, na račun nabave živežnih namirnica, pripremi hrane, pranju rublja i odjeće, posteljine i glačanja. Ujedno pomoć je i za odlazak po lijekove za tužiteljicu, povremeno i za pratnju tužiteljice pri korištenju zdravstvene zaštite. Dodatno saslušani vještak je naveo da što se tiče potrebe tuđe pomoći i njege da ostaje pri toj procjeni odnosno trajno da je potreba tuđe pomoći i njege jedan sat dnevno. Tako procijenjenoj potrebi za tuđom njegom i pomoći (nemedicinska, kod obavljanja osobne higijene, pokretanja u kući, prehrane i sl.) suglasili su se sudski vještaci dr. D. T., dr. N. I. i dr. K. P..

6.2. Dakle, ovaj sud utvrđuje da je prednici tužitelja uistinu trebala pomoći i njege kod kuće od strane druge osobe, nakon otpusta iz bolnice, kroz 30 dana po 3 sata u danu, potom kroz daljnjih 75 dana po dva (2) sata u danu, a nakon toga trajno do smrti (1) jedan sat u danu, svakodnevno u tjednu, dakle 30 sati mjesečno.

6.3. Pregledom potvrde D. za starije i nemoćne osobe L. iz S. od

27. siječnja 2003. razvidno je da je cijena jednog sata tuđe njege i pomoći 35,00 kn. 6.4. Dakle, ovaj sud utvrđuje da je visina štete za tuđu pomoć i njegu odnosno cijenu jednog sata tuđe njege i pomoći prema podacima D. za starije i nemoćne osobe L. iz S. prema kojoj je neto cijena bez doprinosa i PDV-a jednog sata tuđe njege i pomoći nemedicinskog tipa tijekom spornog razdoblje bila 35,00 HRK.

6.5. Na temelju prednjeg, a s obzirom da tužitelj ovom tužbom potražuje naknadu za 200 sati tuđe pomoći i njege, ovaj sud zaključuje da bi prednici tužitelja bi s obzirom na opseg potrebe za tuđom njegom i pomoći pripadao iznos od 7.000,00 HRK.

6.6. Kako je prednik tužiteljice uredio tužbeni zahtjev na iznos od 7.000,00 HRK to je nedvojbeno da je tužbeni zahtjev valjalo usvojiti u cijelosti s osnove naknade štete na ime tuđe pomoći i njege.

7. U konkretnom slučaju kod tužiteljice je liječenje završilo godinu dana nakon ozljeđivanja pa je nedvojbeno tuženik u obvezi isplatiti prednici tužitelja na glavnicu i kamatu od dana zakašnjenja, odnosno od dana 22. ožujka 2018., a sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a, kojom je propisano da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva, osim ako je šteta nastala nakon toga.

7.1. Zatezne kamate neće teći od dana podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe ako nije u cijelosti poznat opseg štete, a u konkretnom slučaju opseg štete je prema nalazu i mišljenju bio poznat nakon proteka godine dana od dana nezgode, dakle, 22. ožujka 2018., kada je bio i poznat opseg štete jer je liječenje bilo završeno, pa u skladu s ranije citiranom odredbom na gornji vid štete pripada kamata od dana 22. ožujka 2018. Međutim, kako je tužitelj postavio zahtjev za naknadom kamate od 18. svibnja 2018., to je valjalo usvojiti u cijelosti zahtjev tužitelja za zatraženu kamatu. Stoga, valjalo je odlučiti kao u izreci pod točkom I.

8. Odluka o trošku temelji se na odredbama iz članaka 154. stavka 2., 155. i 164. ZPP-a i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("NN" broj 142/12). Tužitelj je po stavu ovog suda, imajući u vidu osnovu i visinu zahtjeva neimovinske i imovinske štete, uspio u postupku 93%, a tuženik 7%. Kad se oduzme postotak uspjeha tuženika od postotka uspjeha tužitelja dobije se iznos od 86%.

8.1. Sud je tužitelju kao opravdani trošak priznao trošak sastava tužbe, trošak sastava zahtjeva u mirnom postupku, trošak pristupa na ročišta od 20. studenog 2018., 5. ožujka 2019., 29. svibnja 2019. i sastav jednog podneska od 13. lipnja 2018. u iznosu od po 2.500,00 HRK i trošak jednog pristupa na ročište koje je odgođeno prije početka raspravljanja u iznosu od 500,00 HRK (VPS 102.000,00 HRK). Potom sastav podneska od 4. lipnja 2019., 20. siječanj 2020. i 24. ožujka 2020., pristupa na četiri ročišta od 25. rujna 2019., 5. ožujka 2020., 29. listopada 2020. i 8. prosinca 2020. sve po 1.000,00 HRK. Također, ovaj sud je priznao i trošak pristupa na ročište od 9. prosinca 2019. u iznosu od 250,00 HRK (VPS 90.000,00 HRK). Konačno, tužitelju je priznat trošak pristupa na tri ročišta 7. prosinca 2021., 1. veljače 2022. i 30. lipnja 2022. od po 6.070,00 HRK (VPS 607.000,00 HRK). Kad se zbroje priznate radnje dobije se iznos od 40.960,00 HRK, uvećano za trošak PDV-a, a što sveukupno predstavlja iznos od 51.200,00 HRK. Na tako priznati trošak valjalo je priznati trošak sudske pristojbe tužbe u iznosu od 1.370,00 HRK i trošak pristojbe presude u iznosu od 5.000,00 HRK, pa bi ukupni trošak iznosio 57.570,00 HRK. Od ukupnog iznosa troškova postupka tužitelju je priznat postotak od 86% tog iznosa, što čini iznos od 49.510,20 HRK, kojemu se s naslova troškova vještačenja dodaje iznos od 9.780,00 HRK, pa ukupno priznati trošak iznosi 59.290,20 HRK, koji trošak je ovaj sud obistinio pod točkom II. izreke presude. Više zatraženi trošak ovaj sud nije priznao budući tako popisani trošak nije sukladan navedenim propisima i tužitelj nema osnove za takvo potraživanje.

9. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

Split, 21. srpnja 2022.

S U T K I N J A

Sonja Meštrović v.r.

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- tuženiku