Poslovni broj: 15 UsI-394/22-11

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Ivane Barać kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja M. V., OIB: …, iz

P., , zastupanog po opunomoćeniku Z. I., odvjetniku u

S., , protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike

Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, OIB: 72910430276, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 49, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Općine P., OIB: 40910925478, sa sjedištem u P., ,

zastupane po opunomoćenici B. P., diplomiranoj pravnici i zaposlenici, radi potpunog izvlaštenja, nakon javne i usmene rasprave zaključene 13. srpnja 2022. godine u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja i opunomoćenice zainteresirane osobe , a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 21. srpnja 2022. godine,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-943-04/20-01/333, URBROJ: 514-04-02-01- 01/08-21-03 od 23. prosinca 2021. i rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP-I-943-04/19-01/00122, URBROJ: 2181/1-13/569-20-13 od 15. listopada 2020.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj ovom sudu 14. veljače 2022. godine protiv rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-943-04/20-01/333, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-21-03 od 23. prosinca 2021., tužitelj u bitnom najprije citira izreku osporenog rješenja tuženika, nakon čega ističe kako je akt tuženika neosnovan, u kojem da se između ostalog obrazlaže da je interes RH za izgradnju i održavanje navedenog objekta utvrđen čl.105. Zakona o cestama te da je prihvaćen prijedlog Općine P. radi rekonstrukcije dionice ulice Poljičkih knezova i određeno potpuno izvlaštenje na zemljištu označenom kao dio č .z. 2104 k.o. D.

P., odnosno 2104/2 i 2104/3 k.o. D. P., kao i isplata naknade

tužitelju, pravo na posjed te prijenos prava vlasništva. Tužitelj naglašava kako on nije sudjelovao u postupku jer nije imao opunomoćenika, niti da su mu uredno dostavljana pismena i pozivi za ročišta jer da nije zaprimio niti jedan poziv za ročište, odnosno da mu niti jedan poziv nije uručen, kao i da se na niti jednoj dostavnici ne nalazi njegov potpis, pa da su prekršena pravila o osobnoj dostavi u ovom postupku pozivom na mjerodavne odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Nadalje, tužitelj da je u razgovoru s voditeljem postupka, što da se navodi u prvostupanjskom, a i u drugostupanjskom rješenju, isticao da mu se pošta i pozivi iz ovog spisa dostavljaju na adresu, gdje da živi zadnjih 10 godina, upravo iz razloga jer niti jedno

pismeno nije zaprimio, no iz nepoznatog razloga, prvostupanjsko tijelo da nije postupilo po tome traženju, te da tužitelj niti jedno pismeno iz spisa nije zaprimio, što da utvrđuje i drugostupanjsko tijelo. Naime, tužitelj da nije izdao punomoć za zastupanje odvjetniku u ovom postupku, stoga da mu je dostava trebala biti izvršena neposredno, dok prvostupanjsko tijelo da navodi u svom rješenju da je tužitelj podneskom od 24. travnja 2020. tražio da ga se izvijesti o tijeku postupka jer da nema saznanja o istome, a to tijelo da nije postupilo po predmetnom traženju i da nije tužitelju dostavilo materijale s ročišta. Nadalje, iz osporenih rješenja da proizlazi kako se izvlaštenje provodi radi rekonstrukcije Ulice poljičkih knezova, međutim iz raspravnog materijala da je razvidno kako se ne radi o rekonstrukciji, već o gradnji i formiranju jedne cijele ulice, jer nekretnine koje se izvlašćuje, nisu nikada predstavljale ulicu. Dakle, da je očito kako se izvlaštenje provodi radi gradnje nove ulice, odnosno radi provođenja sasvim novog prometnog rješenja, ujedno tužitelj da je tražio da se ovaj postupak prekine do pravomoćnog okončanja upravnog spora, koji se vodi po njegovoj tužbi pokrenutoj pred Upravnim sudom u Splitu, a radi poništenja lokacijske dozvole za predmetnu cestu, klasa: UP/I-350-05/15-01/000023 od 6. studenog 2015. produženog važenja od

29. studenog 2017. izdane od nadležnog upravnog tijela, čija zakonitost da se osporava u sporu koji se pred ovim sudom vodi pod brojem: UsIgr-193/19 koji spor da nije pravomoćno okončan, što znači da lokacijska dozvola nije izvršna, o čemu da je tužitelj obavijestio prvostupanjsko tijelo podneskom od 11. listopada 2019., u privitku kojeg da je priložio primjerak tužbe, pa da je trebalo zastati s postupkom izvlaštenja dok ne bude donesena pravomoćna odluka u upravnom sporu. Također, odluka o zakonitosti lokacijske dozvole da predstavlja prethodno pitanje radi donošenja odluke u postupku izvlaštenja, pa kako još nije donesena pravomoćna odluka da nije bilo zakonskih uvjeta za donošenje osporenih rješenja. Isto tako, pobijano rješenje da je nezakonito u onom dijelu u kojem je određena naknada, i to isplata naknade u novcu jer niti procjembeni elaborat iz travnja 2019. izrađen od strane sudskog vještaka za graditeljstvo I. B., ni procjembeni elaborat iz ožujka 2020. koji je izradio novi vještak, ing. Č., da nisu dali pravilno i zakonito utvrđenu visinu tržišne vrijednosti izvlaštene nekretnine, posebice iz razloga što nije prikazano najmanje 10 usporednih vrijednosti susjednih nekretnina usporedivih s predmetnom nekretninom. Stoga da je pobijano rješenje nezakonito iz razloga što je izostalo pravilno utvrđenje činjeničnog stanja u odnosu na zahtjev tužitelja prema odredbi čl. 10. st. 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine 74/14, 69/17 i 98/19) jer iz osporenog rješenja proizlazi, što da je i prvostupanjsko tijelo utvrdilo tijekom postupka, da je tužitelj tražio da se izvrši zamjena nekretnina, odnosno dijela nekretnina koje u vlasništvu ima korisnik izvlaštenja, s nekretninama koje su predmet izvlaštenja, dok da je odluka o tom zahtjevu izostala, odnosno da nije sadržana u osporavanom rješenju, s tim da na ove žalbene navode odgovor nije dalo ni drugostupanjsko tijelo u svom rješenju. Na opisani način (zamjenom nekretnina) da se mogla izvršiti potpuna kompenzacija i naknada štete za oduzete nekretnine, odnosno za umanjenje vrijednosti nekretnina koje su ostale izvan izvlaštenja, ali prvostupanjsko tijelo da nije obrazložilo zašto zahtjev žalitelja za zamjenu predmetnih nekretnina nije prihvaćen, u čemu da se očituje bitna povreda odredaba postupka. Slijedom izloženog, tužitelj je tužbenim zahtjevom predložio sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporena rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu da odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

3.Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u bitnom je navela kako se u cijelosti priklanja navodima tuženika iz osporavanog rješenja te potom ističe kako ne odgovaraju istini navodi tužitelja da nije sudjelovao u postupku izvlaštenja jer da nije imao opunomoćenika niti da su mu pismena uredno dostavljana. Naime, na usmenim raspravama održanim u postupku izvlaštenja i to od dana 30. listopada 2019. i 11. ožujka 2020. odvjetnik R. V. da je pristupao i predstavljao se kao privremeni punomoćnik M. V., štoviše, opunomoćenik R. V. u tom svojstvu da

je dao i izjavu u ime tužitelja kako nije suglasan s procjenom vještaka Ž. Č. u postupku osiguranja dokaza te je zatražio novo vještačenje. Nadalje, tužitelj da navodi kako mu pismena nisu uredno dostavljena te da zadnjih 10 godina živi na adresi premda je i dalje očito prijavljen na adresi prebivališta .,

P., no takav navod tužitelja da je neistinit jer je u postupku koji se vodio pred Upravni odjelom za graditeljstvo i prostorno uređenje povodom lokacijske dozvole za rekonstrukciju djela Ulice Poljičkih knezova u P. tužitelju, kao suvlasniku čestice koja je bila obuhvaćena rekonstrukcijom, drugostupanjsko rješenje dostavljeno na adresu, S., koju je tužitelj sam naveo u podnesku, odnosno žalbi.

Kasnije da je tužitelj tražio od Upravnog odjela da mu se drugostupanjsko rješenje dostavi na adresu jer ga navodno nikada nije zaprimio na adresi

. Potom, zainteresirana osoba navodi kako je R.V., koji je sudjelovao u postupku izvlaštenja i kao suvlasnik nekretnine i kao privremeni punomoćnik tužitelja, ujedno i sin tužitelja pa da je očekivano, ali i životno logično da je mogao i trebao obavijestiti tužitelja što se događa u postupku, odnosno da upravno tijelo koje je vodilo postupak obavijesti o pravoj adresi tužitelja, kako bi mu kao zastupnik, ali i srodnik omogućio da u postupku zastupa svoja prava. Upravni odjel za imovinsko-pravne poslove pred kojim se vodio postupak izvlaštenja više puta da je pozivao odvjetnika R. V. da dostavi punomoć za zastupanje, no on da se na

to oglušio znajući da ukoliko dostavi punomoć, će se njemu kao opunomoćeniku ubuduće dostavljati pismena, pa da se M. V. neće moći pozivati na to da nije uredno zaprimao ista. Stoga da je očito kako je manipulacija s adresama modus operandi tužitelja da bi postigao svoj cilj koji nema uporište u zakonu, ujedno da je neosnovano i traženje tužitelja da se prekine ovaj postupak do pravomoćnog okončanja upravnog spora koji se vodi radi poništenja lokacijske dozvole budući da je taj postupak već pravomoćno okončan rješenjem Visokog upravnog suda Republike Hrvatske posl. br. Usž-1990/20-3 od 10. rujna 2021. kojim je odbijena žalba tužitelja i potvrđeno rješenje Upravnog suda u Splitu posl. br. 19 UsIgr-193/19-8 od 22. listopada 2019., a kojim rješenjem je tužba odbačena kao nepravodobna. Također, u upravnom sporu koji se vodio pod posl. br. 19 UsIgr-193/19 kod ovog suda, tužitelja M.

V. da je zastupao odvjetnik R. V., koji je u tužbi (podnesena 30. travnja 2019.) kao adresu tužitelja naveo, P.(dakle, ne u P. za koju tužitelj za potrebe ovog upravnog spora navodi da je adresa na

kojoj prebiva zadnjih 10 godina, niti u S., koja dostavna adresa je bila povod tužbi pod posl. brojem 19 Uslgr-193/19). Slijedom navedenog, zainteresirana osoba predložila je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

4.U sporu su održane rasprave 26. svibnja 2022 i 13. srpnja 2022. godine čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koje su pristupili opunomoćenik, odnosno zamjenica opunomoćenika tužitelja i opunomoćenica zainteresirane osobe, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik pa su rasprave održane u njegovoj odsutnosti.

5.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno s prilogom, odgovor na tužbu tuženika, odgovor na tužbu zainteresirane osobe zajedno s prilozima koji su priloženi u spis kao prilog zapisnika od 26. svibnja 2022., podnesak zainteresirane osobe od 28. lipnja 2022. zajedno s prilogom, popis troškova tužitelja priložen u spis od strane zamjenice opunomoćenika tužitelja na raspravi održanoj 13. srpnja 2022. godine te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

6.Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja i to da se u ovom sporu provede grafološko vještačenje na okolnosti koje su precizirane na održanim raspravama kao nepotreban i suvišan, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženog dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu tuženika dostavljenom uz odgovor na tužbu i spisu upravnog spora, sve to imajući u vidu predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

7.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

8.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

10.Naime, rješenjem prvostupanjskog tijela Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP-I-943-04/19-01/00122, URBROJ: 2181/1-13/569-20-13 od 15. listopada 2020., točkom 1. utvrđen je interes Republike Hrvatske za predmetno potpuno izvlaštenje - rekonstrukciju dionice ulice Poljičkih knezova u P. (nerazvrstana cesta) na temelju članka 105. Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), točkom 2. prihvaćen je prijedlog Općine P. za potpuno izvlaštenje nekretnine dijela k.č.br. 2104 pod novom oznakom k.č.br. 2104/2 površine 20 m2 i dio k.č.br. 2014 pod novom oznakom k.č.br. 2104/3 površine 10 m2, obje upisane u zk. ul. 669 k.o. D.

P., uknjiženog prava vlasništva V. M. pok. F.u 43/96 dijela i

V. R. sina M.u 53/96 dijela, točkom 3. obvezan je korisnik izvlaštenja

Općina P. suvlasnicima M. V. i R. V. isplatiti naknadu za

izvlašteno zemljište u ukupnom iznosu 53.700,00 kn u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja, s tim da zakonske zatezne kamate teku od 30. dana od dana donošenja rješenja do isplate, točkom 4. određeno je da Općina P. stječe pravo na posjed izvlaštenih nekretnina danom pravomoćnosti rješenja, ako je do tada isplatila naknadu, u protivnom danom isplate naknade, točkom 5. određena je zemljišnoknjižna provedba rješenja na način da se izvlaštene nekretnine upišu kao vlasništvo Općine P. te u katastru kao posjednik, uz istovremeno brisanje dosadašnjih vlasnika i posjednika, točkom 6. određen je upis zabilježbe zabrane raspolaganja izvlaštenom nekretninom u zemljišnoj knjizi, točkom 7. određeno je da troškove postupka snosi korisnik izvlaštenja, izuzev troška žalbe vlasnika koja nije usvojena, a koje snosi vlasnik nekretnine, dok je točkom 8. odbijen zahtjev M.

V. za prekidom upravnog postupka, to u bitnom iz razloga što je prvostupanjsko tijelo smatralo da su u konkretnom slučaju ispunjene sve pretpostavke za potpunim izvlaštenjem predmetnih nekretnina radi izgradnje infrastrukturne građevine prometnog sustava, odnosno rekonstrukcije dionice ulice Poljičkih knezova u P.

u smislu mjerodavnih odredbi Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, te je predmetno rješenje doneseno pozivom na odredbu čl. 37. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“, br. 74/14, 69/17 i 98/19).

11.Potom, osporenim rješenjem tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II- 943-04/20-01/333, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-21-03 od 23. prosinca 2021., postupajući između ostalih i po žalbi tužitelja iz ovog spora njegova žalba je odbijena te je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo i prvostupanjsko tijelu u svom rješenju, odnosno što je i tuženik smatrao da su u konkretnom slučaju ispunjene sve pretpostavke za potpunim izvlaštenjem predmetnih nekretnina radi izgradnje infrastrukturne građevine prometnog sustava, odnosno rekonstrukcije dionice ulice Poljičkih knezova u P.

u smislu mjerodavnih odredbi Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, slijedom čega je tuženik to rješenje ocijenio pravilnim i zakonitim.

12.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li u konkretnom slučaju u provedenom upravnom postupku izvlaštenja došlo do procesnih povreda na štetu tužitelja u smislu njegovog sudjelovanja u postupku koje bi bile od utjecaja na zakonitost osporenih rješenja, kao i je li naknada za predmetne izvlaštene nekretnine pravilno i zakonito utvrđena, odnosno je li u tom pogledu činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno i potom na isto pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela u cijelosti.

13.Odredbom čl. 9. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“, br. 74/14, 69/17 i 98/19) propisano je da nekretnina se može izvlastiti nakon što je na način propisan ovim Zakonom utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju građevine ili izvođenje radova.

Stavkom 2. da izgradnja građevine ili izvođenje radova iz stavka 1. ovog članka mora biti u skladu s pravomoćnom lokacijskom dozvolom.

Odredbom čl. 46. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“, br. 74/14, 69/17 i 98/19) propisano je da naknada za potpuno izvlaštenu nekretninu određuje se u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju ili u vrijeme sklapanja nagodbe prema ovom Zakonu, uzimanjem u obzir uporabnog svojstva nekretnine koju je imala prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja.

Stavkom 2. da iznimno, naknada za potpuno izvlaštenu nekretninu određuje se davanjem u vlasništvo druge odgovarajuće nekretnine čija vrijednost odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje, u istoj općini ili gradu, kojom se prijašnjem vlasniku nekretnine koja se izvlašćuje omogućavaju isti životni uvjeti i uvjeti korištenja kakve je imao koristeći tu nekretninu, kada korisnik izvlaštenja s takvom nekretninom raspolaže.

Odredbom čl. 47. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“, br. 74/14, 69/17 i 98/19) propisano je da tržišna vrijednost nekretnine je vrijednost nekretnine koja se izražava sukladno članku 25. stavku 2. ovog Zakona.

Odredbom čl. 25. st. 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“, br. 74/14, 69/17 i 98/19) propisano je da vrijednost nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje izražava se u novcu na temelju procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili stalnog sudskog procjenitelja, izrađenog primjenom zakona kojim je uređena procjena vrijednosti nekretnina, kao tržišna vrijednost nekretnine u vrijeme izrade tog elaborata.

14.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio između ostalih i žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, ovo stoga što i ovaj sud nalazi kako su u konkretnom slučaju bile ispunjene sve pretpostavke za potpunim izvlaštenjem predmetnih nekretnina radi izgradnje infrastrukturne građevine prometnog sustava, odnosno rekonstrukcije dionice ulice Poljičkih knezova u P. u smislu mjerodavnih naprijed citiranih odredbi Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, pa ovaj sud cijeni kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje u cijelosti pravilnima i zakonitima, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

15.Sud nalazi potrebnim prije svega kazati kako iz spisa upravnog tijela proizlazi da je Općina P. 2. kolovoza 2019. podnijela prijedlog za potpuno izvlaštenje nekretnina u svrhu rekonstrukcije prometnice ulice Poljičkih knezova u P.-

nerazvrstane ceste, između ostalih i za dio predmetne k.č.br. 2104 pod novom oznakom kč.br. 21042 površine 20 m2 i pod novom oznakom k.č.br. 2104/3 površine 10 m2, obje upisane u zk. ul. 669 k.o. D. P., uknjiženog prava vlasništva

V. M. pok. F. u 43/96 dijela i V. R. sina M.u 53/96 dijela,

te su uz prijedlog za izvlaštenje priloženi svi dokazi iz članka 30. stavak 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade i to ponuda vlasnicima nekretnina (između ostalih i M. V.i R. V.) kao dokaz da je korisnik izvlaštenja prethodno s vlasnicima nekretnina pokušao sporazumno riješiti pitanje stjecanja prava vlasništva, procjembeni elaborat stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina I. B. iz

S. D. od 4. travnja 2019. izrađen na temelju članka 25. stavak 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade i stalnog sudskog vještaka za poljoprivredu dr. sc. L. B. iz ožujka 2019. (procjembeni elaborati iz postupka osiguranja dokaza),

KLASA: UP/I-943-04/18-01/132, izvadak iz zemljišne knjige i posjedovnih listova, preslik parcelacijskog elaborata u k.o. P. ovjerenog od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, KLASA: 932-06/16-02/748, URBROJ: 541- 26-01/1-16-3 od 18. listopada 2016., pravomoćnu lokacijsku dozvolu Splitsko- dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, KLASA:

UP/I-350-05/15-01/000023, URBROJ: 2181/1-00-00/07-15-0004 od 6. studenoga 2016., pravomoćno rješenje Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje o produženju važenja lokacijske dozvole, KLASA:

UP/I-350-05/17-01/000043, URBROJ: 2181/1-11-00-00/07-17-0002 od 29. studenoga 2017., potvrdu OTP banke d.d. Split od 21. kolovoza 2019. da je Općina P.

deponirala iznos od 344.080,97 kn za izvlaštenje zemljišta troškove postupka kao dokaz o osiguranim sredstvima.

16.Kod izloženog stanja stvari, i ovaj sud je stajališta da su isprave priložene uz prijedlog za izvlaštenje, kao i isprave dostavljene tijekom postupka one isprave na temelju kojih je prvostupanjsko tijelo nakon provedenog postupka moglo usvojiti prijedlog za izvlaštenje i donijeti rješenje o izvlaštenju u odnosu i na tužitelja M.

V. i za dio predmetne k.č.br. 2104 pod novom oznakom k.č.br. 2104/2 površine 20 m2 i pod novom oznakom k.č.br. 2104/3 površine 10 m2, obje upisane u zk. ul. 669 k.o. D. P., uknjiženog prava vlasništva V. M. pok. F. u 43/96

dijela i V. R. sina M. u 53/96 dijela.

17.Naime, predmetne nekretnine izvlašćuje se za rekonstrukciju ulice Poljičkih knezova u P. koja je prema klasifikaciji cesta nerazvrstana cesta, dok prema članku 98. stavak 1. Zakona o cestama nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona i to posebice: - pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, a odredbom čl. 101. st. 1. propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, st. 2. da se nerazvrstana cesta ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava osim prava služnosti i prava gradanja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa održavanje nerazvrstane ceste, st. 3. da se dio nerazvrstane ceste namijenjen pješacima (nogostup i slično) može dati u zakup sukladno posebnim propisima, ako se time ne ometa odvijanje prometa, sigurnost kretanja pješaka i održavanje nerazvrstane ceste, te st. 4. da nekretnina koja je izvlaštenjem, pravnim poslom ili na drugi način postala vlasništvo jedinice lokalne samouprave, a lokacijskom dozvolom je predvedena za građenje nerazvrstane ceste, ne može se otuđiti.

18.Stoga, u konkretnom slučaju predmet izvlaštenja je zemljište u vlasništvu tužitelja koje prema prijedlogu za izvlaštenje, a koji se temelji na pravomoćnoj lokacijskoj dozvoli treba izvlastiti za izgradnju nerazvrstane ceste - rekonstrukcije ulice Poljičkih knezova u P., tj. za objekt komunalne infrastrukture u vlasništvu jedinice lokalne samouprave Općine P., koja je korisnik izvlaštenja.

19.U odnosu na tužbene prigovore u kojima tužitelj ističe da su u provedenom postupku počinjene procesne povrede jer da on nije bio uredno pozvan na održane rasprave, kao i da mu nije omogućeno očitovanje o svim relevantnim činjenicama i okolnostima bitnim za rješavanje konkretne uporabne stvari, za kazati je kako sud ovakve prigovore ne nalazi osnovanima. Naime, iz spisa proizlazi da je prvostupanjsko tijelo već u postupku osiguranja dokaza imalo poteškoća u dostavi pismena na ime tužitelja M. V. te je od korisnika izvlaštenja zatražilo dostavu podataka od

MUP-a o prijavljenom prebivalištu dotičnog, nakon čega je korisnik izvlaštenja od PU Splitsko-dalmatinske, Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove ishodilo potvrdu o prebivalištu M. V. broj: … TK od 10. travnja

2019., u kojoj je navedeno da M. V., rođ. ... ima prebivalište

u P., S. D., , pa je korisnik izvlaštenja na navedenu

adresu, koja je ujedno službeno prijavljeno prebivalište M. V. istome dostavio ponudu za sporazumno rješavanje pitanja stjecanja vlasništva (dopis Općine P., KLASA: 943-01/18-01/11, URBROJ: 2181/02-02-1-19-18 od 27. lipnja 2019.), a na priloženoj dostavnici vidljivo je da je isto pismeno zaprimljeno 2. srpnja 2019. i vlastoručno potpisano od primatelja M. V., na kojoj dostavnici nije navedeno da je pismeno uručeno odraslom članu domaćinstva pa se ima smatrati da je pismeno neposredno uručeno primatelju, s tim da se dostavnica smatra javnom ispravom pa se kao takva uzima kao vjerodostojna.

20.Nadalje, u postupku izvlaštenja koji je uslijedio nakon postupka osiguranja dokaza prvostupanjsko tijelo je donijelo zaključak od 2. rujna 2019. o zakazivanju usmene rasprave za 26. rujna 2019., te je isti dostavilo M. V.na prijavljeno prebivalište u P., , te je ovaj zaključak prema priloženoj

dostavnici zaprimljen 9. rujna 2019. i na istoj se nalazi potpis primatelja: V., dok iz dostavnice za R. V. proizlazi da je navedeni zaključak on zaprimio 5. rujna 2019. Iz zapisnika s usmene rasprave od 26. rujna 2019, proizlazi da se M. V. i R. V. nisu odazvali na usmenu raspravu, iako je dostava poziva po ocjeni prvostupanjskog tijela bila uredna, nakon čega je prvostupanjsko tijelo zapisnik s usmene rasprave od 26. rujna 2019. dostavilo M. V. na adresu prijavljenog prebivališta, koji je prema potpisu na priloženoj dostavnici 7. listopada 2019, zaprimila S. V., odrasli član domaćinstva tužitelja, dok je prema priloženoj i potpisanoj dostavnici R. V. zapisnik zaprimio 3. listopada 2019.

21.Potom, zaključkom prvostupanjskog tijela od 26. rujna 2019, određena je usmena rasprava za 29. listopada 2019., koja je uz suglasnost svih stranaka odgođena za 30. listopada 2019., a iz zapisnika s usmene rasprave od 30. listopada 2019.

proizlazi da je dostava poziva za M. V.uredna te da je za njega pristupio privremeni punomoćnik R. V., odvjetnik iz S., a R. V. pristupio je i

kao pozvana stranka, suvlasnik predmetnih nekretnina. Navedeni privremeni punomoćnik svog oca, ujedno i suvlasnik predmetnih nekretnina izjavio je da se on i njegova stranka, otac M. V. ne slažu s procjenama vještaka iz postupka osiguranja dokaza te da traže provođenje novog vještačenja po drugom vještaku građevinske struke, pa je prvostupanjsko tijelo raspravnim zaključkom usvojilo prijedlog za provođenje novog vještačenja, da će se o imenovanju vještaka odlučiti posebnim aktom, da će se nova usmena rasprava odrediti po zaprimanju novog procjembenog elaborata te je odvjetniku R. V. naloženo dostaviti punomoć za zastupanje M. V.u roku od 8 dana. Isto tako, zaključkom prvostupanjskog tijela od 8. siječnja 2020. određeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku Ž.Č. , procjenitelju iz tvrtke S. d.o.o. S., koji je dostavljen strankama u

postupku, tj. i M. V.na adresu prijavljenog prebivališta, a prema priloženoj dostavnici zaprimljen je 12. siječnja 2020. i na istoj se nalazi potpis primatelja: V..

22.Nakon zaprimanja procjembenog elaborata sudskog vještaka Ž. Č., prvostupanjsko tijelo je zaključkom od 26. veljače 2020. zakazalo usmenu raspravu za 11. ožujka 2020., a taj zaključak je prema priloženim dostavnicama dostavljen svim strankama u postupku i vještaku, s tim da je na ime M.V. dostavljen na adresu prijavljenog prebivališta te je zaprimljen 4. ožujka 2020. i na istome je potpis primatelja: V., a isti zaključak je dostavljen i na adresu privremenog punomoćnika, odvjetnika R. V. koji je ujedno i stranka u postupku, a na posebnoj dostavnici nalazi se potpis od strane odvjetnika R. V. koji ga je zaprimio 5. ožujka 2020. Iz zapisnika s usmene rasprave od 11. ožujka 2020. proizlazi da M. V. nije pristupio, iako je dostava poziva bila uredna na njegovu prijavljenu adresu prebivališta, ali je pristupio njegov sin, odvjetnik R.V., opet kao privremeni punomoćnik, bez priložene punomoći, iako je na dostavu uredne punomoći bio upozoren raspravnim zaključkom od 30. listopada 2019. te ujedno kao stranaka u postupku, suvlasnik predmetnih nekretnina. Privremeni punomoćnik i suvlasnik je tada izjavio da nije suglasan s dostavljenom procjenom vještaka Ž. Č. te da traži treće vještačenje

u ovom predmetu. Također, izjavio je da je iz telefonskog kontakta s ocem saznao da nije zaprimio zaključke iz predmetnog postupka te priložene procjene, da stranka živi na adresi stan …, te da mu od strane člana obitelji nisu uručena predmetna pismena, a da na to ročište nije mogao pristupiti zbog kratkoće vremena i lošijeg zdravstvenog stanja budući se radi o starijoj osobi. Prvostupanjsko tijelo je nakon protivljenja Općine P. za provođenje trećeg vještačenja raspravnim zaključkom odbilo prijedlog za provođenje trećeg vještačenja, naložilo korisniku izvlaštenja dostaviti podatke MUP-a o prijavljenom prebivalištu M. V., da će

se po zaprimanju podataka o adresi M. V. istome dostaviti zapisnik s usmene rasprave uz rok za očitovanje od 8 dana te je ponovno naloženo odvjetniku R.

V.. dostaviti punomoć za zastupanje njegovog oca M. V. u roku od 8

dana, te su ovaj zapisnik stranke vlastoručno potpisale i izjavile da nemaju primjedbe na njegov sadržaj.

23.Prvostupanjsko tijelo je zatim zapisnik s usmene rasprave od 11. ožujka 2020. dostavilo M. V. na adresu prijavljenog prebivališta, a iz dostavnice koja je priložena uz zapisnik od 29. travnja 2020, proizlazi da je na istoj potpis primatelja: V. uz nečitko ime, a sukladno zaključku s usmene rasprave od 11. ožujka 2020.

Općina P. je prvostupanjskom tijelu uz dopis od 11. ožujka 2020. koji je zaprimljen 13. ožujka 2020. dostavila potvrdu PU Splitsko-dalmatinske, Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, broj: 511-12-19-6044/19 TK od 10. travnja 2019. o prebivalištu M. V., u kojoj je navedeno da M. V., rod. … ima prebivalište u P., S. D., a R.

V. u S.,. Također, privremeni opunomoćenik

odvjetnik R.V. nije dostavio punomoć za zastupanje svoga oca M. V. u roku od 8 dana kako mu je bilo naloženo raspravnim zaključkom od 11. ožujka 2020., ali se prvostupanjskom tijelu podneskom od 24. travnja 2020, obratio M.V. u kojem je u bitnom naveo da do sada nije zaprimio nikakve materijale s ročišta, niti zna dokle se došlo s postupkom, da s obzirom na trenutne prilike (pandemija Covid-19) očigledno se moraju pričekati zdravija vremena za rješenje problema uređenja puta u ulici Poljičkih Knezova, ključni element dogovora je zamjena predmetne nekretnine s nekretninom oznake k.č.br. 66/1, također u S., da je rješenje ovog problema u javnom i privatnom interesu jer općini treba put, a vlasnicima treba proširenje parkinga na k.č.br. 2266/1 da bi mogli funkcionirati u turizmu i ponuditi gostima kvalitetan parkirališni prostor, moli dostavu dosadašnjih zapisnika i preslik nalaza i mišljenja vještaka, budući da ih nema, dok se Općina P. u vezi navoda iz tog podneska

za davanje naknade u zamjenskom zemljištu očitovala dopisom od 14. listopada 2020.

u kojem je navedeno da će naknadu za potpuno izvlaštenu nekretninu ispatiti u novcu.

Konačno, prvostupanjsko tijelo je nakon zaključenja usmene rasprave od 11. ožujka 2020. i zaprimljene potvrde o prebivalištu M. V., očitovanja Općine

P. da će naknadu za potpuno izvlaštenu nekretninu ispatiti u novcu, te proteka roka za dostavu punomoći za više od 6 mjeseci, dana 15. listopada 2020. donijelo rješenje kojim je prihvaćen prijedlog za izvlaštenje te je naknada za izvlaštene nekretnine određena u iznosu od 53.700,00 kn sukladno procjembenom elaboratu vještaka Ž. Č..

24.Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, a glede tužbenih prigovora koji se odnose na procesne povrede koje tužitelj problematizira u tužbi, i ovaj sud je stajališta kako su takvi prigovori u cijelosti neutemeljeni, s obzirom da iz prethodno kronološki opisanog slijeda postupanja tijela prvog stupnja proizlazi potpuno suprotno. Naime, iz stanja spisa jasno proizlazi kako je tužitelj prije samog pokretanja postupka izvlaštenja na adresi svog prijavljenog prebivališta u MUP-u, P., , zaprimio ponudu korisnika izvlaštenja za sporazuman otkup zemljišta koju nije

prihvatio, nakon čega je u postupku izvlaštenja na adresi prijavljenog prebivališta zaprimio sve pozive za usmene rasprave, zapisnike s usmenih rasprava, zaključke o određivanju vještačenja i procjene vještaka, na koji način mu je nesumnjivo sukladno članku 30. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku omogućeno sudjelovanje u postupku i izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i dokazima od značaja za predmetni postupak, čemu u prilog govore i podaci iz zapisnika s usmenih rasprava od

30. listopada 2019. i 11. ožujka 2020, na kojima je M. V. po svom privremenom opunomoćeniku, sinu i odvjetniku R. V. iz S., osporio dostavljene procjembene elaborate, a iste procjembene elaborate iz postupka osiguranja dokaza,

osporio je i R. V. kao stranka u postupku i predložio provođenje novog vještačenja, nakon čega je udovoljeno njegovom prijedlogu i određeno novo vještačenje po drugom vještaku, a zatim je na usmenoj raspravi 11. ožujka 2020. osporio i procjenu drugog vještaka te tražio novo, treće vještačenje, koji zahtjev je prvostupanjsko tijelo odbilo.

25.Ujedno, za kazati je kako su tužitelju sva pismena dostavljana upravo na adresu njegovog prijavljenog prebivališta, s čim u vezi je za istaknuti kako ukoliko je tužitelj doista promijenio adresu svog prebivališta, tada je upravo on bio u obvezu takvu okolnost najprije prijaviti MUP-u, a potom i prvostupanjskom tijelu, na koji način on prema podacima spisa nije postupio, uslijed čega sud ne nalazi da bi slanjem pismena tužitelja na adresu njegovog prijavljenog prebivališta došlo do bilo kakvih procesnih povreda koje bi bile od utjecaja na zakonitost osporenih rješenja. Pored toga, i ovaj sud primjećuje kako ponašanje tužitelja u provedenom upravnom postupku, kao i njegovog sina R. V., inače odvjetnika, zapravo predstavlja zlouporabu procesnih ovlaštenja, to pak stoga što odvjetnik R. V., unatoč prvom izričitom i ponovnom izričitom traženju prvostupanjskog tijela nije dostavio traženu punomoć za zastupanje njegovog oca, iako je prema članku 32. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku, opunomoćenik dužan podnijeti dokaz o ovlasti za zastupanje stranke (pismenu punomoć), što definitivno upućuje na zaključak kako su oni postupali u dogovoru, te da su nastojali dovesti u zabludu tijelo prvog stupnja u vezi sa prijavljenim prebivalištem, primanjem pismena, s ovlaštenjem opunomoćenika, i uopće u svezi sudjelovanja M. V. kao stranke u postupku, kako bi se postupak izvlaštenja, koji je inače hitne naravi, bezrazložno odugovlačio i što bi u konačnici trebalo rezultirati povredama postupka radi kojih bi rješenje o izvlaštenju bilo nezakonito, što je potpuno pravno neprihvatljivo.

26.No, unatoč opisanom procesnom postupanju tužitelja i njegovog sina odvjetnika R. V., po shvaćanju ovog suda prvostupanjsko tijelo je zakonito i pravilno provelo postupak u kojem je tužitelju omogućeno aktivno sudjelovanje u postupku dostavom svih pismena na službeno prijavljenu adresu prebivališta, omogućeno mu je da osobno i putem opunomoćenika sudjeluje na usmenim raspravama, kao i osporavanje dostavljenih procjena vještaka te mu je prije donošenja rješenja omogućeno izjašnjavanje o svim bitnim činjenicama, okolnostima i dokazima u postupku na kojima se temelji rješenje te ni na koji način nije povrijeđeno pravo stranke da ravnopravno sudjeluje u postupku s korisnikom izvlaštenja. S druge pak strane tužitelj do donošenja prvostupanjskog rješenja nije u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik opozvao pojedine ili sve radnje opunomoćenika u postupku, koja mogućnost je propisana člankom 36. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku pa prvostupanjsko tijelo nije ni imalo razloga sumnjati u tužiteljevu neformalno danu punomoć svom sinu koji je ujedno odvjetnik, te stoga nije ni imalo razloga uskratiti sudjelovanje opunomoćeniku u postupku, koji je i sam bio stranka u postupku i koji je kao odvjetnik ovlašten za pružanje pravne pomoći jer se uskrata zastupanja sukladno članku 36. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku određuje rješenjem osobi koja se bavi nadripisarstvom, što ovdje nije slučaj budući da odvjetnik nedvojbeno nije nadripisar, zbog čega je prvostupanjsko tijelo u smislu odredbe članka 36. stavak 3. Zakona o općem upravnom postupku pravilno ocijenilo da radnje koje je u postupku poduzeo opunomoćenik stranke, imaju pravni učinak kao da ih je poduzela i sama stranka.

27.Glede tužbenih prigovora koji se odnose na vrstu zahvata u prostoru, odnosno na tvrdnju da se u konkretnom slučaju ne radi o rekonstrukciji nerazvrstane ceste, već o izgradnji nove u punom profilu, prije svega je za navesti kako je interes Republike Hrvatske za predmetno potpuno izvlaštenje - rekonstrukciju dionice ulice Poljičkih knezova u P., koja je po klasifikaciji nerazvrstana cesta, utvrđen na temelju članka 105. Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) kojim je propisano da je izgradnja, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstanih cesta u interesu Republike Hrvatske, uslijed čega prigovori koji se odnose na vrstu, odnosno naziv zahvata i to da se ne radi o rekonstrukciji, već o gradnji i formiranju cijele ulice, tj. da se radi o sasvim novom prometnom rješenju nije osnovan, to iz razloga što je svaki od navedenih zahvata nesumnjivo u interesu Republike Hrvatske.

28.Također, neutemeljen je i prigovor da je postupak izvlaštenja trebalo prekinuti do okončanja upravnog spora koji je pod brojem: UsIgr-193/19 pokrenut pred Upravnim sudom u Splitu, radi poništenja lokacijske dozvole za predmetnu cestu, s obzirom da su uz prijedlog za izvlaštenje priloženi pravomoćna lokacijska dozvola i pravomoćno rješenje o produljenju važenja lokacijske dozvole, s tim da se u postupku izvlaštenja ne odlučuje o zakonitosti izdane lokacijske dozvole pa pitanje važenja lokacijske dozvole nije prethodno pitanje u postupku izvlaštenja, niti je razlog za prekid postupka izvlaštenja, dok eventualna pravomoćna odluka suda o poništenju lokacijske dozvole predstavlja razlog za obnovu postupka izvlaštenja, pa ukoliko bi tužitelj uspio u tom upravnom sporu, na temelju pravomoćne presude o poništenju lokacijske dozvole imao bi na dispoziciji predložiti obnovu postupka sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku o obnovi upravnog postupka, međutim prema podacima e-spisa, razvidno je kako je taj spor već pravomoćno okončan donošenjem rješenjem

Visokog upravnog suda Republike Hrvatske posl. br. Usž-1990/20-3 od 10. rujna 2021. kojim je odbijena žalba tužitelja i potvrđeno rješenje Upravnog suda u Splitu posl. br. 19 UsIgr-193/19-8 od 22. listopada 2019., a kojim rješenjem je tužba tužitelja odbačena kao nepravodobna, pa su ovakvi prigovori tužitelja u cijelosti bespredmetni.

29.Nadalje, prema članku 50. stavak 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina pri procjeni naknade za izvlaštenu nekretninu potrebno je utvrditi: 1. uporabno svojstvo nekretnine radi procjene naknade za gubitak prava na nekretnini prema utvrđenom uporabnom svojstvu nekretnine (u daljnjem tekstu: naknada za gubitak prava). 2. životne uvjete korištenja kakve je vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje imao koristeći se uporabnim svojstvima nekretnine radi procjene: - povećanja naknade za posljedične gubitke koji nastaju zbog izvlaštenja (u daljnjem tekstu: posljedični gubitci), - smanjenja naknade za posljedične dobitke koji nastaju zbog izvlaštenja (u daljnjem tekstu: posljedični dobitci). Stavkom 2. je propisano da dvostruko uzimanje u obzir istih uporabnih svojstava nije dopušteno, a stavkom 4. je propisano da se iznos naknade za potpuno izvlaštenu nekretninu dobiva kao zbroj naknade za gubitak prava i posljedičnih gubitaka, od čega se oduzimaju posljedični dobitci i ne može biti manji od vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.

Člankom 51. stavak 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina propisano je da se naknada za gubitak prava na nekretnini utvrđuje u visini tržišne vrijednosti predmeta izvlaštenja. Mjerodavna je tržišna vrijednost u trenutku u kojem tijelo za izvlaštenje odlučuje o zahtjevu za izvlaštenje (dan vrednovanja) prema utvrđenom uporabnom svojstvu nekretnine.

Člankom 5. stavak 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina propisano je da je procjembeni elaborat dokument kojim se procjena vrijednosti nekretnina jasno i transparentno prezentira u pisanom obliku, a obuhvaća nalaz i mišljenje stalnoga sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili procjenu stalnoga sudskog procjenitelja. Prema stavku 2. ako se procjembeni elaborat izrađuje za procjenu vrijednosti naknade za potpuno izvlaštenu nekretninu ili za djelomično izvlaštenu nekretninu, za procjenu naknade za ustanovljenje zakupa i za procjenu naknade za ustanovljenje služnosti, za svaku će se nekretninu koja je predmet tog pravnog posla izraditi zasebni procjembeni elaborat. Procjena vrijednosti nekretnine izrađuje se na temelju vrijednosnih odnosa na tržištu nekretnina na dan vrednovanja stanja nekretnine na dan kakvoće.

Člankom 57. stavak 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina propisano je da se za procjenu vrijednosti nekretnina i izvođenje nužnih podataka koriste kupoprodajne cijene i drugi podatci kao što su najamnine, zakupnine, troškovi gospodarenja, i skup obilježja nekretnine, koji nisu pod utjecajem neuobičajenih ili osobnih okolnosti. Stavkom 2. propisano je da je prilikom izrade procjene vrijednosti nekretnina osim navedenih podataka u stavku 1. ovoga članka, procjenitelj je dužan navesti i datum kada je sklopljen kupoprodajni ugovor, broj katastarske čestice, naziv katastarske općine, površinu katastarske čestice, te podatke koji se odnose na kakvoću i obilježja nekretnine.

30.Uzimajući u obzir naprijed citirane odredbe Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, neosnovani su i tužbeni prigovori tužitelja koji se odnose na to da procjembenim elaboratom novog vještaka Z. Č. iz ožujka 2020. nije pravilno i zakonito utvrđena visina tržišne vrijednosti izvlaštene nekretnine iz razloga što nije prikazano najmanje deset usporednih susjednih nekretnina, to pak iz razloga jer se u procjembenom elaboratu sukladno članku 9. i 35. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina kod utvrđivanja vrijednosti zemljišta primjenom poredbene metode mora koristiti najmanje tri kupoprodajne cijene poredbenih nekretnina iz svake pojedine kategorije zemljišta, koji uvjet prihvaćeni procjembeni elaborat nedvojbeno ispunjava. Takva činjenica proizlazi iz prihvaćenog procjembenog elaborata građevinskog vještaka Ž. Č., prema kojem je procjena tržišne vrijednosti predmetnog zemljišta izvršena usporednom metodom (navedeno 5 usporednih nekretnina u k.o. D. P., sve građevinsko zemljište, s tim da je iz procjene isključena poredbena nekretnina broj 3 jer prelazi odstupanja od prosjeka za 0,45, što je više od dva-sigma). Stoga, kao usporedne nekretnine poslužile su 4 nekretnine,

čime je zadovoljen zakonski uvjet od najmanje tri usporedne nekretnine iste kategorije, dok je procjembeni elaborat izrađen na temelju Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 78/15) i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 105/15) prema kojim propisima tržišna vrijednost nekretnine se određuje prema uporabnom svojstvu nekretnine neposredno prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja (dan kakvoće), odnosno prema ranijem uporabnom svojstvu koje je zemljište imalo prije izvlaštenja (načelo tzv. prethodnog učinka).

31.Zaključno, neosnovano tužitelj ističe i da bi osporena rješenja bila nezakonita jer da ne bi bilo odlučeno o njegovom zahtjevu u smislu odredbe čl. 10. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, to pak stoga što tužitelj do donošenja prvostupanjskog rješenja nije postavio zahtjev za izvlaštenje preostalog dijela, tj. nije naznačio ni konkretizirao o kojem se preostalom dijelu radi da bi se o tome uopće moglo odlučiti (primjerice broj z.k. čestice, površinu i zk. ul.). Ujedno, potpuno neutemeljeno tužitelj navodi kako je on tijekom upravnog postupka tražio zamjenu nekretnina sa nekretninom u vlasništvu korisnika izvlaštenja i da odluka o tom zahtjevu nije donesena, odnosno da nije sadržana u prvostupanjskom rješenju, s čim u vezi je za navesti kako je u smislu odredbe čl. 46. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade primaran oblik naknada u novcu, a st. 2. ovog članka iznimno je propisano davanje naknade u zamjenskoj nekretnini, ako s takvom nekretninom korisnik izvlaštenja raspolaže, pa s obzirom da se korisnik izvlaštenja prije donošenja prvostupanjskog rješenja izričito izjasnio da ne raspolaže zamjenskom nekretninom, rješenjem tijela prvog stupnja naknada je pravilno određena u novcu, uslijed čega su i ovakvi prigovori bespredmetni.

32.Slijedom navedenog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti onim prvostupanjskog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.

33.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito prvostupanjsko rješenje, kod kojeg stanja stvari je i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv tog rješenja, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

34.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanih rješenja na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 31. stavak 2. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 57. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

35.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 21. srpnja 2022. godine

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske (čl. 66. u svezi čl. 70. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja Z. I., odvjetniku u S., Put, uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Upravi za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 49, uz zapisnik od 13. srpnja 2022., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- zainteresiranoj osobi Općini P., sa sjedištem u P., 3, uz zapisnik o objavi,

- u spis.

Rj./- Naplatiti sudsku pristojbu (VPS neprocjenjiva).

- Spis u kalendar 30 dana.