Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Ex vojarna Sv.Križ Dračevac

Split

P-2300/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja I. R., OIB: … iz S., zastupan po

punomoćniku P. T., odvjetniku u S., protiv tuženika E. G. O.: … iz B., R. A., zastupan po

punomoćniku N. S., odvjetniku u S., radi utvrđenja prava služnosti, na održanoj glavnoj i javnoj raspravi zaključenoj dana 26. svibnja 2022. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 21. srpnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da postoji pravo stvarne služnosti puta staze i kolnika prolaskom pješice, biciklom i motornim vozilima preko dijela nekretnine označene kao čest.zem. 2625/1127 (kat.čest.zem. 2168/5, K.O. G.), ZU 2001, K.O. G., koji realni dio naprijed označene nekretnine je označen slovima A-B-C-D na skici dijela čest.zem. 2625/98, K.O. G. izrađen po R. d.o.o. pod brojem Sp-43/2017 iz svibnja 2017. god., a koji realni dio danas predstavlja dio čest.zem. 2625/1127, ZU 2001, K.O. G. koja nekretnina je u vlasništvu tužitelja kao poslužnog dobra, a u korist nekretnina označenih kao čest. zem. 2625/1095 (kat.čest.zem. 2168/4, K.O. G.), ZU 2001, K.O. G., te čest.zem. 2625/98 (kat.čest.zem. 2168/1, K.O. G.) ZU 2001, K.O. G., kao povlasnih nekretnina u vlasništvu, odnosno suvlasništvu tužitelja, pa je stoga tužitelj ovlašten izvršiti uknjižbu opisanog prava stvarne služnosti na teret čest. zem. 2625/1127, ZU 2001, K.O. G. kao poslužnog dobra, a u korist nekretnina označenih kao čest. zem. 2625/1095 i čest.zem. 2625/98, obje ZU 2001, K.O. G. kao povlasnog dobra." kao neosnovan.

II. Dužan je tužitelj naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 7.812,50 kuna u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je dugogodišnji posjednik prava stvarne služnosti na nekretnini oznake čest.zem 2625/98 k.o G., a da je istome tuženik Izjavom od 14.lipnja 2017. dozvolio prolaz pješice, biciklom i motornim vozilima na teret dijela čest.zem 2625/1098 kao poslužne nekretnine, a u korist čest.zem 2625/1095 ZU 2001 k.o G. te čest.zem 2625/98 ZU 2001 k.o G. kao povlasnih nekretnina, slijedom čega da je isti stekao pravo služnosti kako je pobliže opisano u izreci.

2. Nadalje, da je poslužna nekretnina odnosno predmetni put danas dio novoformirane čest.zem 2625/1127 k.o G. u vlasništvu tuženika.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava istu u cijelosti navodeći da poslužna nekretnina nije nastala cijepanjem čest.zem 2625/1098, da tuženik nije samovlasnik poslužne nekretine već samo jedan od suvlasnika, a da je u Izjavi navedena čest.zem 2625/1098 vlasništvo treće osobe.

4. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem izvatka iz zemljišne knjige, Tabularne izjave od 14.lipnja 2017., ugovora o kupoprodaji nekretnine od 11.kolovoza 2015., presude na temelju priznanja poslovni broj POb-373/2020, saslušanjem tužitelja i tuženika u svojstvu parničnih stranaka te je temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) sud nalazi da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. U konkretnom slučaju, tužitelj tvrdi da ima pravo služnosti prolaza pješke, biciklom i motornim vozilom preko nekretnine oznake čest.zem 2625/1127 ( kat oznaka 2168/5), u naravi put, kao poslužnog dobra, a u korist nekretnine oznake čest.zem 2625/1095 ( kat oznake 2168/4) te čest.zem 2625/98 ( kat oznake 2168/1) sve k.o G., suvlasništvo tužitelja, kao povlasnog dobra i to preko 20 godina.

6. Sukladno odredbi iz čl.186.st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09 dalje ZV) stvarna služnost je pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

7. Sukladno odredbi čl. 218.st.3 ZV pravo služnosti je osnovano kad se ispune sve pretpostavke određene zakonom. Nadalje, sukladno odredbi čl.228.st.1 ZV neposredno na temelju zakona pravo služnosti osnovat će se kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti;inače samo kad tako odredi poseban zakon, a odredbom iz čl. 229. st.1 ZV propisano je da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio, nadalje prema st 2. ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

8. Dakle, prema citiranoj odredbi služnost se može osnovati na temelju zakona ako je posjed prava stvarne služnosti istinit i pošten, te traje 20 godina.

9. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za čest.zem 2625/1127 ZU 2001 k.o G. utvrđeno je da ista nosi oznaku „dvorište, stambena zgrada“ ukupne površine 1231 m2 te da je ista upisanog suvlasništva L. E. sin Z. ( ovdje tuženika) za 365/16484 dijela, L. L. sin Ž. za 740/16484 dijela, M.

A. pok. A. za 366/16484 dijela, I. K. pok. B. za

366/16484 dijela, M. F. pok. F. za 367/16484 dijela, M. N.

pok. F. za 367/16484 dijela, P. N. pok. M. za 732/16484 dijela,

P. M. A. za 366/16484 dijela, J. R. M. za

366/16484 dijela,T. B. pok. M. za 368/16484 dijela, R. D.

L. za 368/16484 dijela, R. J., Ž. za 366/16484 dijela, Č. M. Đ. za 366/16484 dijela, Đ. M. P. za 366/1484 dijela,

J. S. D. za 365/16484 dijela, C. N. pok. S. za

752/16484 dijela, F. d.o.o. za 2948/16484 dijela, G. E. za 896/16484

dijela, G. E. za 897/16484 dijela, T. J. za 366/8242 dijela, R.

I. za 366/8242 dijela, R. I. 366/8242 dijela, B. R. za 1462/16484

dijela, R. I. za 200/16484 dijela, P. J. za 200/16484 dijela, C.

N. za 353/16484 dijela, R. I. za 366/16484 dijela.

10. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za čest.zem 2625/98 ZU 2001 k.o G. utvrđeno je da ista nosi oznaku „šuma „ evidentiranog suvlasništva L. E.

sin Z. ( ovdje tuženika) za 365/16484 dijela i dr.

11. Čitanjem Tabularne izjave od 14.lipnja 2017. utvrđeno je da istom E. L. kao vlasnik poslužne nekretnine označene kao čest.zem 2625/1098 (kat čest zem 2168/5) k.o G. što na Skici dijela čest.zem 2625/98 (kat.čest 2168/1) k.o G. mjerilo 1:1000 od svibnja 2017. predstavlja lik označen slovima A,B,C,D,A i zelenim kosim crtama, površine 113 m2 dio zk.čest. zem 2625/1098 nastala po rješenju o formiranju građevinske čestice Klasa: UP/I -350-05/16-05/000047 koja je sastavni dio ove Izjave, na kojem se uspostavlja pravo služnosti prolaza kao pripadak povlasne nekretnine označene kao čest.zem 2625/1095 ( kat čest 2168/4) k.o G. i čest.zem 2625/98 ( kat.čest.zem 2168/1 ) k.o G.. Nadalje, da E.

L. kao vlasnik poslužne nekretnine 2625/1098 (kat.čest.zem 2168/5) k.o

G. ovlašćuje svagdašnje vlasnike povlasnih nekretnina označenih kao zk.čest.zem 2625/1095 ( kat.čest.zem 2168/4) k.o G. i zk.čest.zem 2625/98 ( kat.čest.zem 2168/1) k.o G. sve upisano u ZU 2001 da na temelju ove tabularne izjave i bez njegova daljnjeg sudjelovanja ishode upis prava služnosti na nekretninama iz točke I kao teret na poslužnoj nekretnini. Nadalje, da je Skica sačinjena od R. d.o.o. S. sastavni dio predmetne Izjave.

12. Čitanjem kupoprodajnog ugovora od 11.kolovoza 2015. utvrđeno je da je isti sklopljen između C. V. N. i C. N. kao prodavatelja s jedne te E.

L. kao kupca s druge strane dijela nekretnine oznake čest.zem 2625/98 ZU 2001 k.o G. koji u naravi ima 113 m2 i ima oznaku „A“ na Skici sačinjenoj od R. d.o.o. od kolovoza 2015. te je ista sastavni dio predmetnog ugovora, a za cijenu od 3.000,00 kuna.

13. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se na terenu radi o osam parcela i tri sagrađene kuće, te da su suvlasnici upisani samo "na papiru". Nadalje, da je kupio svoju nekretninu 2009. od B. M.. Nadalje, da je prolazio preko predmetne nekretnine sa ženom i djecom do mora. Nadalje, da je problem nastao kada se pojavio tuženik 2010. te sagradio objekt 2011. te do danas podigao zid na predmetnom putu. Nadalje, da je predmetni put oduvijek postojao koji bi zimi zarastao, a ljeti bi se raščistio. Nadalje, da je taj put tuženik zatvorio jer ga je kupio od C. N. 2015. tako da tužitelj ni ostali više nemaju pristup do mora predmetnim putem koji se koristio kao pristupni put moru 40-50 godina.

14. Iz iskaza tuženika proizlazi da je kupio predmetnu parcelu 2007. koja nosi u katastru oznaku 2168/5. Nadalje, da je kupio parcelu ( prema skici u spisu) od C. N. i C . N. kao vlasnika spornog puta. Nadalje, da je nakon formiranja 1 2

građevinske parcele podigao zid oko iste. Nadalje, da put koji ide duž susjednih parcela završava kod njegove parcele, nadalje, da do svoje čestice dolazi asfaltiranim putem autom. Nadalje, navodi da je predmetnu Izjavu potpisao jer je istome tužitelj prijetio.

15. Budući tužitelj traži ovom tužbom da se utvrdi postojanje prava služnosti u korist svoje nekretnine kao povlasne, a poziva se na dosjelost, to isti treba dokazati da su se ispunile sve pretpostavke za dosjelost, a vlasnik povlasne nekretnine će ga steći čim protekne vrijeme dosjelosti, bez obzira upisao tu služnost u zemljišne knjige ili ne.

U ovom predmetu tužitelj tvrdi da je stekao pravo služnosti dosjelošću odnosno izvršavanjem sadržaja prava stvarne služnosti kroz vrijeme od 30 godina. Stoga je ovaj spor valjalo raspraviti u smislu odredbe čl. 388 ZV st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09) prema kojoj se stjecanje, promjena pravnih učinaka i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona procjenjuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja,promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, i to čl. 54 Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ 53/91; dalje ZOVO) prema kojem se za stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću nije tražio savjestan i zakonit posjed već samo faktično ostvarivanje služnosti kroz propisano vrijeme od 20 godina kojem se vlasnik poslužnog dobra nije protivio.

16. Budući se tužitelj poziva na dosjelost posjedovanjem prava stvarne služnosti od 30 godina to je ovaj spor valjalo raspraviti i prema odredbama čl. 229 ZV prema kojem je pretpostavka za dosjelost služnosti da je posjed prava stvarne služnosti pošten, što znači da posjednik nije znao niti je imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo izvršavati tu služnost, a pretpostavka je i da se vlasnik poslužne nekretnine tome nije protivio, nadalje, da je posjed istinit što znači da služnost nije izvršavana silom, ni potajno ni na zamolbu do opoziva (vi,clam,precario) ili zlouporabom povjerenja, te je potrebno izvršavati sadržaj prava stvarne služnosti kroz vrijeme od 20 godina.

17. Nadalje, ako je već do stupanja na snagu ZV počeo teći rok za stjecanje prava služnosti dosjelošću, isti nakon toga nastavlja teći u skladu s prijašnjim propisima, u konkretnom slučaju, to je ZOVO, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok predviđen u ZV.

18. U konkretnom slučaju, tužitelj drži da se radi o izvornom stjecanju prava služnosti prolaza pješice, biciklom kao i motornim vozilom preko nekretnine koju sada drži tuženik, a nekada puta označenog na Skici od svibnja 2017. (koja prileži tabularnoj izjavi) kao tijelo A,B,C,D, kao jedinog mogućeg pristupa sa javnog puta do mora.

19. Nije sporno da je predmetna nekretnina oznake čest.zem 2625/98 put koji je tuženik pregradio zajedno s ostatkom svoje parcele.

20. Nije sporno da su na predmetnom putu uknjiženi mnogi suvlasnici, a za većinu nije ni interesantan jer tužitelj navodi da su suvlasnici samo na papiru.

21. Nije sporno da je tuženik predmetnim putem došao do svoje parcele (uz more ) s tim da isti navodi da se tim putem teško moglo proći.

22. Nadalje, tužitelj drži da je nesmetano prolazio putem kojim se oduvijek prolazilo do mora, a tuženik se brani navodeći da isto nije bilo upisano u zemljišne knjige pa se navodi da sukladno odredbi čl. 243 ZV služnost koja nije upisana u zemljišne knjige prestaje kad poslužnu stvar stekne osoba koja nije znala niti morala znati za tu služnost. Međutim, pred načelom povjerenja u zemljišne knjige prednost ima načelo da nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego što ih sam ima. ( Županijski sud u Varaždinu, Gž-1287/05).

23. U odnosu na prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije koji tuženik ističe budući tužitelj nije jedini vlasnik povlasne nekretnine navodi se da je na podnošenje predmetne tužbe ovlašten vlasnik povlasnog dobra, te ukoliko je povlasna nekretnina u suvlasništvu legitimiran je i svaki suvlasnik, pa da je u tom smislu tužitelj kao suvlasnik iste, a kao povlasnog dobra aktivno legitimiran.

24. Međutim, nije sporno da su tužitelj i tuženik upisani kao suvlasnici na spornom putu odnosno na čest.zem 2625/98, zatim na čest.zem 2625/1127 te čest.zem 2625/1095 pa se navodi da je služnost stvarno pravo na nečijoj svari, što znači na stvari koja je u vlasništvu neke osobe, različite od ovlaštenika služnosti sukladno odredbi čl. 174 ZV.

25. Predmetna nekretnina je, dakle u suvlasništvu stranaka, a u naravi je put kojim je danas moguće, prema navodima stranaka, prolaziti i vozilima.

26. Imajući na umu da je čest.zem 2625/1127, odnosno 2625/1095 te 2625/98 sve upisane u ZU 2001 k.o G. u suvlasništvu stranaka za navesti je da su stvarne služnosti nedjeljive što znači da nitko ne može osnovati služnost na svom alikvotnom dijelu kao poslužnom dobru jer ista može postojati samo na cijeloj stvari ma na kolikom se "realnom" dijelu stvari izvršavala. Isto tako nitko ne može osnovati služnost u korist svog idealnog dijela.

27. Osim toga, tužitelj nije mogao steći pravo služnosti niti temeljem sporne Izjave odnosno očitovanja tuženika kojim dozvoljava uknjižbu stvarnog prava služnosti u zemljišne knjige jer se sukladno čl. 220. ZV pravo služnosti na nekretnini osniva se uknjižbom toga prava u zemljišnoj knjizi kao tereta na poslužnoj nekretnini odnosno upis ima konstitutivni karakter za stjecanje prava stvarne služnosti pravnim poslom (Tako i VS RH Rev-359/00)

28. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

29. Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i čl.155. ZPP-a, a odnosi se na troškove zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku sukladno vrijednosti predmeta spora (10.000,00 kuna) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ 148/09) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14) slijedom čega je priznat trošak sastava odgovora na tužbu 100 bodova, pristupa na ročište od 17.veljače 2021. 25 bodova, sastav podneska od 16.veljače 2021. 100 bodova, pristup na ročište od 8.lipnja 2021. 100 bodova, sastav podneska od 8.7.2021. 100 bodova, ročište od 4.studenog 2021. 100 bodova, pristup na ročište od 26.svibnja 2022. 100 bodova, odnosno ukupno 625 bodova, što sukladno Tbr. 50 iznosi 6.250,00 kuna, uvećano za PDV od 25% (1.562,50 kuna) iznosi 7.812,50 kuna.

Split, 21. srpnja 2022.

Sutkinja

Maja Anušić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud u Splitu pismenim podneskom u četiri istovjetna primjerka.

DNA:

– pun. tužitelja

– pun. tuženika

– spis