Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj: Gž-929/2022-3

Split, Gundulićeva 29a

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Borisa Mimice kao predsjednika vijeća, te Andree Boras Ivanišević kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Denis Pancirov Parcen, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja T. L. iz S., OIB: ..., zastupan po punomoćniku Jakši Cvitkoviću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika J. L. pok. A. iz S., radi utvrđenja i ispravka uknjižbe, odlučujući o žalbi nasljednice tuženika J. L., i to E. B. L. iz S., OIB: ..., zastupane po punomoćniku D. P., odvjetniku u S., protiv presude na temelju priznanja Općinskog suda u Supetru 18. siječnja 2007., pod posl. br. P-729/06, u sjednici vijeća održanoj 21. srpnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presude na temelju priznanja Općinskog suda u Supetru 18. siječnja 2007., pod poslovnim brojem P-729/06 te predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom na temelju priznanja Općinskog suda u Supetru poslovni broj P- 729/06. od dana 18. siječnja 2007. utvrđeno je da je tužitelj T. L. vlasnik za 3/56 dijela čest. zgr. 44/3 Z.U. 270, za 3/56 dijela čest. zgr. 41, 44/2, čest. zem. 808/2, čest. zem. 1374 Z.U. 698, za 1/2 dijela čest. zem. 802/2 Z.U. 369, za 1/4 dijela čest. zem. 787, 788, 796/1/2,797 i 798 Z.U. 504, za 1/3 dijela čest. zem. 400/2, 400/3 i 1028/3 Z.U. 610, za 1/21 čest. zem. 195/1, i 1197/2 Z.U. 609 sve k.o. D. H.,što je tuženik dužan priznati i tužitelju izdati tabularnu ispravu podobnu za upis njegovih vlasničkih prava , a što će u protivnom zamijeniti ova presuda.

2. Protiv navedene presude žali se nasljednice tuženika J. L., njegova supruga E. B. L. zbog svih žalbenih razloga.

3. Na žalbu nije dogovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Iz stanja spisa je razvidno da je, rješenjem ovog suda od 14. ožujka 2022. pod poslovnim brojem Gž-231/2022-2 potvrđeno prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru od 17. siječnja 2022. pod poslovnim brojem Pu P-1075/2015, kojim je odbijen je prijedlog za ponavljanje postupka nasljednice tuženika J. L., E. L. ( točka I. izreke), a u odluci pod točkom II. izreke ukinuta potvrda o pravomoćnosti presude na temelju priznanja ovog suda pod poslovnim brojem P- 729/06. od dana 18. siječnja 2007. te ujedno odlučeno u točki III. izreke kako će se nasljednicima ranije označenog tuženika J. L., E. B. dostaviti presuda P-729/06 od dana 18. siječnja 2007.

6. Žaliteljica žalbenim navodima između ostalog ukazuje kako iz rezultata provedenog dokaza grafološkim vještačenjem na okolnost osnovanosti prijedloga za ukidanje klauzule pravomoćnosti proizlazi kako u konkretnom slučaju tuženiku J. L. nije dostavljena ni tužba niti pobijana presuda, čime je isti onemogućen u raspravljanju, a što predstavlja bitnu povredu postupka iz članka 354. stavka 2. točka 6. ZPP-a.

7. Naime, prema odredbi članka 331. stavka 1. ZPP-a ako tuženik do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev, sud će bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev (presuda na temelju priznanja).

8. Prije svega, valja ukazati da je priznanje tužbenog zahtjeva uvijek jednostrana parnična radnja tuženika, kojom radnjom tuženik pred sudom izričito izjavljuje da je tužiteljev zahtjev za pružanje zaštite određenog sadržaja osnovan. Priznanje tužbenog zahtjeva predstavlja materijalnu procesnu dispoziciju, obzirom da se raspolaganje tuženika odnosi na sam predmet spora. Tužbeni zahtjev, čiju je osnovanost tuženik priznao, time determinira i sadržaj presude koju, nakon priznanja, donosi sud.

9. Priznanje tužbenog zahtjeva, da bi bilo relevantno, mora biti izjavljeno od strane tuženika, odnosno njegovog punomoćnika ili osobe ovlaštene za njegovo zastupanje, i mora biti izričito i nedvojbeno. Kod donošenja presude na temelju priznanja sud je dužan ispitati samo postojanje općih i posebnih procesnih pretpostavki za donošenje presude na temelju priznanja, dakle, utvrditi da li je priznanje dano od osobe koja je ovlaštena na poduzimanje parnične radnje priznanja tužbenog zahtjeva, da li je priznanje izričito i da li izvršena dispozicija nije u suprotnosti sa prisilnim propisima ili sa javnim moralom.

10. Kada govorimo o izričitom priznanju tužbenog zahtjeva ono podrazumijeva točno određeni sadržaj tužbenog zahtjeva, kao pretpostavku za donošenje odluke na temelju tuženikove radnje.

11. Kako je priznanje tužbenog zahtjeva u postupku pred sudom jednostrana parnična radnja tuženika, to, po ocjeni ovog suda, ne smije biti dvojbe o sadržaju priznanja tužbenog zahtjeva.

12. U konkretnom slučaju tuženik je podneskom od 17. siječnja 2007. priznao činjenične navode tužbe i tužbeni zahtjev tužitelja T. L. radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama položenim u k.o. D. H.

13. Međutim, po ocjeni ovog suda, sama činjenica da tuženiku prema priležećoj dostavnici od 11. Siječnja 2007. (poleđina lista 4 spisa) nije dostavljena predmetna tužba tužitelja, to se ne može zaključiti što je predmet tuženikova priznanja prema dostavljenom podnesku od 17. siječnja 2007. upravo predmetna tužba. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka grafološke struke prof. Igora Jelovca od 10. prosinca 2019., prema kojem su potpis na dostavnici presude od 31. siječnja 2007. i dostavnici tužbe na odgovor od 17. siječnja 2007. pisale iste osobe, odnosno potpis na istima nije tuženikov, osim što predstavlja razlog za bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 6. ZPP-a dovodi u pitanje što je u konkretnom slučaju bilo predmetom tuženikova priznanja, da bi sud donio presudu na temelju priznanja (čl. 331. st. 1. ZPP-a).

14. Dakle, iz navedene izjave ne proizlazi da je tuženik izričito priznao točno određeni tužbeni zahtjev tužitelja u ovom postupku, a što je bilo potrebno da bi sud donio presudu na temelju priznanja (čl. 331. st. 1. ZPP-a). S druge strane tužitelj tijekom postupka nije dokazao suprotno , pa u navedenom u konkretnom slučaju nije bilo zakonskih uvjeta za donošenje presude na temelju priznanja u smislu odredbe članka 331. stavak 1. ZPP-a, na što s pravom ukazuje žalitelj u žalbenim navodima.

15. Imajući u vidu navedeno, prvostupanjski sud je donio presudu na temelju priznanja protivno odredbama članka 331. stavak 1. ZPP-a i tako počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka, koja proizlazi iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 5. ZPP-a, a na što tuženik osnovano ukazuje u podnesenoj žalbi.

16. Stoga je, ovaj sud, pobijanu presudu na temelju priznanja ukinuo i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, na temelju odredbe iz čl. 369. st.

1. ZPP-a. Pri tome je za ukazati kako unatoč tomu što u konkretnom slučaju nisu bile ostvarene pretpostavke za donošenje presude na temelju priznanja, kod neprijeporne činjenice da je predmetna izjava potpisana upravo od strane tuženika, imajući u vidu i sadržaj dostavljene izjave M. L., sud će u nastavku postupka prilikom odlučivanja o zahtjevu tužitelja cijeniti i sadržaj predmetnih pismena u kontekstu ostalih predloženih dokaza te ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužitelja.

U Splitu 21. srpnja 2022.

Predsjednik vijeća:

Boris Mimica, v. r.