REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 61 Pž-5426/2021-6

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Kujundžić Novak, predsjednika vijeća, Mirne Maržić, suca izvjestitelja i Draženke Deladio, člana vijeća, u stečajnom postupku nad dužnikom W GROUP d.o.o. u stečaju, Varaždin, Ivana Severa br. 2A, OIB 16031293073, odlučujući o žalbi stečajnog vjerovnika ADRIA RIJEKA d.o.o., OIB 07638053150, Rijeka, Užarska 28, kojeg zastupa punomoćnik Alen Ivković, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Alen Ivković i Sunčica Novak, Rijeka, protiv rješenja Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-425/2018-92 od 4. listopada 2021., u sjednici vijeća održanoj 20. srpnja 2022.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba stečajnog vjerovnika Adria Rijeka d.o.o., Rijeka, Užarska 28, ukida rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-425/2018-92 od 4. listopada 2021. u točki I. izreke i u tom dijelu predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Trgovački sud u Varaždinu je, u točki I. izreke rješenja poslovni broj St-425/2018-92 od 4. listopada 2021., uputio vjerovnika Adria Rijeka d.o.o., OIB 07638053150, Rijeka, Užarska 28 (kao pravnog slijednika - društva preuzimatelja ranijeg vjerovnika Hypo Group d.o.o. iz Rijeke, Užarska 28) na pokretanje parnice protiv vjerovnika Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Porezna uprave, OIB 18683136487 (dalje: vjerovnik RH), radi utvrđivanja osporene tražbine I višeg isplatnog reda u iznosu od 7.216.788,52 kn, te tražbine II višeg isplatnog reda u iznosu od 3.860.616,59 kn, dok je, u točki II. izreke navedenog rješenja, uputio stečajnog dužnika kao osporavatelja na parnicu protiv vjerovnika Republike Hrvatske, radi utvrđivanja osporene tražbine tog vjerovnika I višeg isplatnog reda u iznosu od 4.810,28 kn.

2. Stečajni vjerovnik Adria Rijeka d.o.o., OIB 07638053150, Rijeka, Užarska 28 je izjavio žalbu protiv točke I. izreke navedenog rješenja zbog svih zakonom predviđenih razloga s prijedlogom da se u tom dijelu ono ukine.

3. Žalba je osnovana.

4. Rješenje je u pobijanom dijelu (točka I. izreke) ispitano na temelju odredaba članka 365. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14; dalje: ZPP) u vezi s odredbama članka 381. ZPP-a i članka 10. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 71/15 i 104/17; dalje: SZ), u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i pravilnu primjenu materijalnog prava.

5. Rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj St-425/2018-113 od 18. svibnja 2022., protiv kojeg nije izjavljena žalba pa je postalo pravomoćno, je, u skladu s uputom ovoga suda iz dopisa poslovni broj Pž-5426/2021-4 od 10. siječnja 2022., utvrđena osporenom tražbina vjerovnika Republike Hrvatske u iznosu od 7.221.598,80 kn kao tražbina I višeg isplatnog reda, te u iznosu od 3.860.616,59 kn kao tražbina II višeg isplatnog reda.

6. U odnosu na osporenu tražbinu vjerovnika Republiku Hrvatsku u iznosu od 7.221.598,80 kn kao tražbinu I višeg isplatnog reda i u iznosu od 3.860.616,59 kn kao tražbinu II višeg isplatnog reda, iz spisa u bitnome proizlazi kako je tu tražbinu priznao stečajni upravitelj, ali je osporio stečajni vjerovnik Hypo Group d.o.o. (čiji je pravni slijednik žalitelj), dok izjavljeno osporavanje nije otklonjeno na ispitnom ročištu. Međutim, u odnosu na odlučnu činjenicu postojanja ovršne isprave, u obrazloženju pobijanog rješenja nisu navedeni jasni razlozi zbog čega je pobijano rješenja zahvaćeno bitnom povredom odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Naime, unatoč tome što je osporena tražbina prijavljena po velikom broju različitih osnova, odnosno da se tražbina odnosi na porez na dodanu vrijednost, porez na cestovna motorna vozila, dohodak nadzor, porez na tvrtku odnosno naziv, porez na dohodak od nesamostalnog rada, doprinos za mirovinsko osiguranje II-stup temeljem radnog odnosa, doprinos za mirovinsko osiguranje II-stup za staž sa povećanim trajanjem, prisilnu naplatu državnih sudskih pristojbi, troškove postupka prisilne naplate koju provodi Porezna uprava, članarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori, MO nadzor, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti temeljem radnog odnosa, MO generacijska povremeno trajanje, ZO nadzor, doprinos za zdravstveno osiguranje temeljem radnog odnosa, doprinos za zdravstveno osiguranje zaštita zdravlja temeljem radnog odnosa, doprinos za zapošljavanje i posebne doprinose za zapošljavanje osoba s invaliditetom i kamate prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja samo paušalno navodi kako za prijavljenu tražbinu stečajni vjerovnik ima ovršnu ispravu. Međutim, unatoč uputi ovoga suda iz rješenja poslovni broj Pž-5749/2019-4 od 13. studenoga 2019., prvostupanjski sud je i u ponovnom postupku propustio, u odnosu svaki dio osporene tražbine, uzevši u obzir osnovu po kojoj je tražbina prijavljena, kao i činjenicu radi li se o glavnoj ili sporednoj tražbini po osnovi kamata i/ili troškova, utvrditi postoji li za svaki pojedini dio prijavljene tražbine ovršna isprava ili ne i o kojoj točno vrsti ovršne ili vjerodostojne isprave se radi, te utvrditi točan iznos glavne i/ili sporedne tražbine koji je prijavljen na temelju takve isprave, odnosno je li takvom ispravom obuhvaćena i glavna tražbina i sporedna tražbina po osnovi kamata i/ili troškova. Budući da je prvostupanjski sud navedeno propustio učiniti, za sada se ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da za prijavljenu tražbinu postoji ovršna isprava jer je za sada ostalo nejasno i neutvrđeno koje su to točno ovršne isprave, kao što to osnovano ističe žalitelj. Posljedično, prvostupanjski sud je propustio i u obrazloženju pobijanog rješenja navesti razloge o prethodno navedenim odlučnim činjenicama koje se odnose na postojanje ovršne isprave zbog čega je ono zahvaćeno bitnom povredom odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.

7. U odnosu na svaki dio tražbine vjerovnika Republike Hrvatske, koja je prijavljena po velikom broju različitih osnova, s time da je dio prijavljen po osnovi glavnice (glavne tražbine), a dio po osnovi sporedne tražbine (kamate i troškovi), je potrebno utvrditi je li ona prijavljena (u cijelosti ili samo djelomično) na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave te točno utvrditi koja je to isprava jer o navedenom ovisi pravilnost i zakonitost upućivanja u parnicu u skladu s odredbama članka 266. SZ-a, kao što je to ovaj sud već naveo u rješenju poslovni broj Pž-5749/2019-4 od 13. studenoga 2019. S tim u svezi osnovano ističe žalitelj da je ostalo nejasno o kojim se to ovršnim ispravama radi. Između ostalih, ostalo je nejasno i koja je to ovršna isprava za tražbinu po osnovi članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori, tražbinu po osnovi kamata,…

8. Žalbeni navodi kako obrazac JOPPD ne predstavlja ovršnu ispravu nisu osnovani. Naime, odredbom članka 140. stavka 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20) propisano je da se ovrha provodi na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave. U stavku 2. izričito je propisano da su ovršne isprave iz stavka 1. rješenje o utvrđivanju poreza, ali i obračunska prijava koju porezni obveznik podnosi u propisanim rokovima radi obračuna i iskazivanja obveze uplate poreza, prema odredbama zakona kojima se uređuje pojedina vrsta poreza (obrasci ID, JOPPD, prijava PDV-a i drugi). Obrazac JOPPD je sukladno navedenim odredbama Općeg poreznog zakonika ovršna isprava (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1995/2015-2 od 30. travnja 2019 i Rev-1898/2015-2 od 4. prosinca 2018., te Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-238/2021-2 od 10. studenoga 2021. i Pž-5340/2020-2 od 17. prosinca 2020.).

9. Pobijano rješenje je zahvaćeno bitnom povredom odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a i iz razloga što izreka proturječi razlozima. Naime, unatoč tome što u obrazloženju pobijanog rješenja utvrđuje kako za prijavljenu tražbinu postoji ovršna isprava te se poziva na odredbu članka 266. stavka 4. SZ-a, izrekom pobijanog rješenja prvostupanjski sud upućuje osporavatelja na parnicu protiv vjerovnika Republiku Hrvatsku radi utvrđivanja osporene tražbine, što je pogrešno. To iz razloga što je, prema odredbi članka 266. stavka 4. SZ-a, u slučaju kada za osporenu tražbinu postoji ovršna isprava, sud na parnicu dužan uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svoga osporavanja.

10. Osim toga, odredbama članka 266. stavka 2. SZ-a, koje su mjerodavne kada za osporenu tražbinu ne postoji ovršna isprava, je propisano da ako je koji od stečajnih vjerovnika osporio tražbinu koju je priznao stečajni upravitelj, sud će stečajnoga vjerovnika uputiti na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine. Osporavatelj u takvoj parnici nastupa u ime i za račun stečajnoga dužnika. Vezano uz primjenu odredaba članka 266. stavka 2. SZ-a, napominje se da je u slučaju kada je koji od stečajnih vjerovnika osporio tražbinu koju je priznao stečajni upravitelj, a za koju tražbinu ne postoji ovršna isprava, sud dužan uputiti stečajnoga vjerovnika čija je tražbina osporena na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine protiv stečajnog dužnika, a ne protiv vjerovnika osporavatelja. Naime, u skladu s odredbama članka 266. stavka 2. SZ-a, u takvoj parnici pasivnu procesnu legitimaciju ima stečajni dužnik, a ne osporavatelj, koji u toj parnici nastupa u ime i za račun stečajnog dužnika.

11. Podredno se ističe da je prilikom upućivanja na parnicu sud dužan upozoriti osobu koju upućuje na parnicu na pravne posljedice propuštanja pokretanja parnice u određenom roku propisane odredbama članka 267. SZ-a, što je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju propustio učiniti.

12. Uzevši u obzir navedeno valjalo je, na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a u vezi s odredbom članka 10. SZ-a, uvažiti žalbu, ukinuti rješenje u pobijanom dijelu i u tom dijelu predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

13. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitne povrede odredaba postupka na koje je ukazano ovim rješenjem, te će, uzevši u obzir navedeno, u odnosu na svaki dio prijavljene tražbine stečajnog vjerovnika Republike Hrvatske utvrditi na koju osnovu se odnosi i je li prijavljen na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, te će u odnosu na svaki dio točno navesti vrstu ovršne ili vjerodostojne isprave na temelju koje je tražbina prijavljena. Ovisno o utvrđenom, prvostupanjski sud će pravilnom primjenom odredaba članaka 266. i 267. SZ-a, donijeti novu, pravilnu i zakonitu odluku o upućivanju na parnicu u kojoj će navesti jasne razloge, među ostalim i razloge o odlučnim činjenicama na koje je ukazano ovim rješenjem.

Zagreb, 20. srpnja 2022.

Predsjednik vijeća

Tatjana Kujundžić Novak