REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 66 Pž-1455/2021-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Draženke Deladio, predsjednice vijeća, Tatjane Kujundžić Novak, suca izvjestitelja i Mirne Maržić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ana Klarić Rajnović, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika J&T banka d.d. Varaždin, OIB 38182927268, [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Tanja Kragulj Mežnarić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Uskoković & partneri d.o.o. Varaždin, radi pobijanja odluke glavne skupštine, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj P-215/2020-16 od 2. veljače 2021., u sjednici vijeća održanoj 20. srpnja 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana tužiteljeva žalba i potvrđuje presude Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj P-215/2020-16 od 2. veljače 2021. u točki I. izreke i u dijelu točke II. izreke u kojoj je naloženo tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.500,00 kn u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se kao nedopuštena tužiteljeva žaba protiv dijela točke II. izreke presude Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj P-215/2020-16 od 2. veljače 2021. u kojoj je odbijen kao neosnovan tuženikov zahtjev za trošak u iznosu od 1.450,00 kn.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Trgovačkog suda u Varaždinu u točki I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev na utvrđenje da je ništetna odluka Glavne skupštine društva J&T banka d.d., [adresa], OIB 38182927268 donesena 29. lipnja 2020. pod točkom 9. dnevnog reda, koja glasi:

„I. Na dan donošenja ove odluke temeljni kapital društva J&T banka d.d. (MBS:050000185, Trgovački sud u Varaždinu), sa sjedištem u [adresa], OIB: 38182927268 (u nastavku: Društvo), iznosi 307.085.400,00 kuna (tristosedam milijuna osamdesetpet tisuća četiristo kuna) i podijeljen je na 30.708.540 (trideset milijuna sedamstoosam tisuća petstočetrdeset) redovnih dionica na ime, bez nominalnog iznosa, i to 1.787.111 (milijun sedamstoosamdesetsedam tisuća stojedanaest) redovnih dionica oznake BPBA-R-A i 28.921.429 (dvadesetosam milijuna devetstodvadesetjedna tisuća četristoodvadesetdevet) redovnih dionica oznake BPBA-R-B. 590.338 (petstodevedesettisuća tristotridesetosam) dionica oznake BPBA-R-A predstavljaju vlastite dionice iz kojih prava miruju, tako da je ukupni broj dionica s pravom glasa 30.118.202 (trideset milijuna stoosamnaest tisuća dvjestodvije). Sve dionice Društva su redovne dionice, sve glase na ime te su izdane u nematerijaliziranom obliku, od čega 1.787.111 (milijun sedamstoosamdesetsedam tisuća stojedanaest) redovnih dionica oznake BPBA-R-A (ISIN oznaka: HRBPBARA0000) i 28.921.429 (dvadesetosam milijuna devetstodvadesetjedna tisuća četiristodvadesetdevet) redovnih dionica oznake BPBA-R-B (ISIN oznaka: HRBPBARB0009) i postoje u obliku elektroničkog zapisa na računima nematerijaliziranih vrijednosnih papira u računalnom sustavu središnjeg depozitorija koji vodi Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. (u nastavku: SKDD). U odnosu na Društvo, kao dioničar vrijedi vlasnik računa vrijednosnog papira otvorenog kod SKDD-a na čijem računu se nalaze dionice izdavatelja J&T banka d.d. II. Utvrđuje se da dioničar J&T banka a.s. sa sjedištem u [adresa], OIB: 02314285742 (u nastavku: Glavni dioničar) na dan donošenja ove odluke direktno drži 25.350.000 (dvadesetpet milijuna tristopedeset tisuća) dionica koje se odnose na 82,55% (osamdesetdva cijela pedesetpet posto) ukupnog temeljnog kapitala Društva, odnosno daju pravo na 84,17'% (osamdeseti četiri cijela sedamnaest posto) od ukupnog broja glasova u Glavnoj skupštini Društva. Nadalje, Glavni dioničar posredno, putem društva Alternative upravljanje d.o.o., čiji je 100% (sto posto) vlasnik, drži dodatnih 3.571.429 (tri milijuna petstosedamdesetjedna tisuća četiristodvadesetdevet) dionica, koje se odnose na 11,63% (jedanaest cijela šezdesttri posto) ukupnog temeljnog kapitala Društva, odnosno daju pravo na 11,86% (iedanaest cijela osamdesetšest posto) od ukupnog broja glasova u Glavnoj skupštini Društva. Na navedeni način Glavni dioničar sukladno članku 474. st.2. i st. 4. Zakona o trgovačkim društvima raspolaže s ukupno s 96,03% (devedesetšest cijela nula tri posto) od ukupnog broja glasova u Glavnoj Skupštini Društva.

III. Utvrđuje se da manjinski dioničari Društva, isključujući vlastite dionice, imaju ukupno 1.196.773 (milijun stodevedesetšest tisuća sedamstosedamdesčetiri) dionica Društva, koje se odnose na 3,89%, (tri cijela osamdesetdevet posto) temeljnog kapitala Društva i daju pravo na 3,97% (tri cijela devedesetsedam posto) od ukupnog broja glasova u Glavnoj skupštini Društva (u nastavku: Manjinski dioničari).

IV. U skladu s odredbama članka 300.f. - 300.j. Zakona o trgovačkim društvima i na temelju ove Odluke, 1.196.773 (milijun stodevedesetšest tisuća sedamstosedamdesttri) dionica Manjinskih dioničara, bez nominalne vrijednosti, oznake BPBA-R-A, koje se odnose na 3,89%, (tri cijela osamdesetdevet posto) temeljnog kapitala Društva i koje daju pravo na 3,97% (tri cijela devedesetsedam posto) od ukupnog broja glasova u Glavnoj skupštini Društva, prenose se na Glavnog dioničara na dan upisa ove odluke u sudski registar Trgovačkog suda u Varaždinu.

V. Društvo će nakon upisa ove odluke u sudski registar bez odgode o ovoj odluci obavijestiti Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. radi provedbe korporativne akcije proknjižbe svih dionica s računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira Manjinskih dioničara na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira Glavnog dioničara, u skladu s rješenjem nadležnog trgovačkog suda i s ovom Odlukom.

VI. Glavni dioničar će za prenesene dionice Manjinskim dioničarima isplatiti otpremninu u novcu u iznosu od 3,31 kunu (tri kune i trideset jednu lipu) za jednu redovnu dionicu Društva na kojoj ne postoje upisani tereti. Za dionice Banke na kojima postoje upisani tereti, otpremnina koja se uplaćuje Manjinskom dioničaru umanjit će se za stvarni iznos tereta na dan prijenosa dionica, a prema podacima vjerovnika Manjinskog dioničara. Iznos za koji je otpremnina umanjena isplatit će se vjerovniku Manjinskog dioničara u čiju je korist u registru koji vodi SKDD upisan teret na dionici. U slučaju da vjerovnik Manjinskog dioničara ne dostavi Banci podatak o dugu Manjinskog dioničara, odnosno stvarnom iznosu tereta na dionici do dana prijenosa dionica, iznos otpremnine namijenjen takvim Manjinskim dioničarima prema popisu koji će SKDD-u dostaviti Uprava Društva, deponirat će se kod javnog bilježnika Ane Kalšan Mališ iz [adresa], s učinkom ispunjenja obveze plaćanja otpremnine.

VII. Otpremnina će se bez odgode nakon upisa ove odluke u sudski registar isplatiti svakom Manjinskom dioničaru na čijem se računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira kod SKDD-a dionice upisane na dan prijenosa, na njihove račune koji su poznati SKDD-u ili Društvu.

Otpremnina će se isplatiti zajedno s pripadajućim kamatama u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke uvećane za pet postotnih poena, koje teku od upisa ove Odluke u sudski registar do dana isplate otpremnine.

VIII. U slučaju da Društvo ili Središnje klirinško depozitarno društvo ne raspolažu s

podacima o bankovnim računima Manjinskih dioničara niti Manjinski dioničari na pisani poziv Društva odnosno SKDD-a ne dostave podatke o svom bankovnom računu u roku od osam dana od primitka takvog poziva, ili ako bude drugih prepreka u isplati, otpremnina će se deponirati kod SKDD-a s učinkom ispunjenja obveze plaćanja otpremnine. SKDD će Manjinskim dioničarima otpremiti izvješća o mogućnostima i načinu podizanja obračunatih sredstava.

IX. Izvješće ovlaštenog sudskog vještaka kojeg je imenovao Trgovački sud u Varaždinu, DTTC Consulting i revizija d.o.o., [adresa] ovlašteni revizor, o primjerenosti utvrđene otpremnine sukladno članku 300.h stavak 2. Zakona o trgovačkim društvima prilaže se u izvorniku Zapisniku s ove Glavne skupštine i čini njegov sastavni dio.

X. Za isplatu otpremnine bankarskim jamstvom br. 35/04-2020 jamči Slatinska banka d.d., a spomenuto jamstvo prilaže se u izvorniku zapisniku s ove Glavne skupštine i čini njegov sastavni dio.

XI. Ova odluka stupa na snagu danom upisa u sudski registar.“

U točki II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kn, u roku od 15 dana, dok je za iznos od 1.450,00 kn zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka odbijen.

2. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da razlozi na koje se tužitelj poziva ne bi bili razlozi za ništetnost predmetne skupštinske odluke, niti je skupštinska odluka bila donesena protivno zakonu ili statutu, niti je dioničar glasovanjem na glavnoj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara, odnosno da postoje zakonom propisani razlozi za ništetnost iz čl. 355. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 68/13, 110/15 i 40/19; dalje: ZTD), slijedom čega je sud tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan (točka I. izreke). O troškovima postupka odlučio je pozivom na odredbe čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP).

3. Presudu žalbom u cijelosti pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a prvenstveno zbog pogrešne primijene materijalnog prava. Navodi kako je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Tvrdi da je u tužbi i kasnije tijekom postupka, a što ponavlja u svojoj žalbi obrazložio kako predmetnu Odluku skupštine pobija iz dva razloga; zbog nedostataka bankarske garancije koja ne zadovoljava uvjete propisane čl. 300.g st. 3. ZTD-a, te zbog formalnih nedostataka punomoći, temeljem koje je na predmetnoj skupštini bio zastupan glavni dioničar koji je sudjelovao u donošenju odluke. Predlaže da ovaj sud preinači pobijanu presudu i prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti.

4. U odgovoru na žalbu tuženik osporava žalbene navode. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.

5. Tužiteljeva žalba djelomično nije osnovana i djelomično nije dopuštena.

6. Pobijana presuda ispitana je na temelju odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a u granicama žalbenih razloga, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. Suprotno navodima žalbe prvostupanjski sud je dao razloge o svim odlučnim činjenicama, koji razlozi su jasni i neproturječni, te ne postoji proturječnost između razloga i sadržaja spisa, pa je stoga presudu moguće ispitati, a zbog čega nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a.

8. Predmet spora je utvrđenje ništetnosti odluke glavne skupštine društva tuženika od 29. lipnja 2020. o prijenosu dionica manjinskih dioničara na glavnog dioničara (odluka pod rednim brojem IX.)

9. Pravo prijenosa dionica manjinskih dioničara (squeeze out) je pravo većinskoga dioničara zahtijevati od manjinskih dioničara prijenos njihovih dionica, čime prestaje članstvo manjinskih dioničara u društvu. Institut squeeze out uređen je odredbama Zakona o trgovačkim društvima i odredbama Zakona o preuzimanju dioničkih društava („Narodne novine“ broj: 9/07, 36/09, 108/12 i 99/13).

10. Odredbama čl. 300.f - 300.k ZTD-a propisana je mogućnost da većinski dioničar isključi manjinske dioničare na način da Glavna skupština može na zahtjev dioničara koji ima dionice koje se odnose na najmanje 95% temeljnog kapitala društva (glavnog dioničara) donijeti odluku na temelju koje mu se prenose dionice manjinskih dioničara uz plaćanje tim dioničarima primjerene otpremnine u novcu.

11. Iz Zapisnika o održanoj glavnoj skupštini društva tuženika od 29. lipnja 2020. (str. 10.-17. spisa) i popis prisutnih dioničara (prilog zapisniku - str. 29. spisa) proizlazi :

- da je temeljni kapital društva tuženika od 307.085.400,00 kn podijeljen na 30.708.540 redovnih dionica od kojih 590.338 dionica predstavljaju vlastite dionice, tako da je ukupni broj dionica s pravom glasa 30.118.202,

- da su na skupštini bili prisutni dioničari koji drže ukupno 28.985.911 dionica što čini 96,2405% u ukupnom temeljnom kapitalu društva (izuzev vlastitih dionica),

- da je dioničar J&T banka a.s. sa sjedištem u [adresa] na dan donošenja predmetne skupštinske odluke imao ukupno 28.921.429 dionica koje se odnose na 96,026% temeljnog kapitala društva (od čega 25.350.000 dionica glavni dioničar drži direktno, a 3.571.429 dionica glavni dioničar ima u smislu čl. 474. st. 4. ZTD-a posredno putem društva Alternative upravljanje d.o.o. čiji je 100% vlasnik),

- da je predmetna skupštinska odluka o istiskivanju manjinskih dioničara donijeta s glasovima koji predstavljaju 96,053% temeljnog kapitala,

- da je protiv navedene odluke glasovao jedino tužitelj kao manjinski dioničar te je njegov prigovor u pisanom obliku unijet u zapisnik.

12. Manjinski dioničari na temelju čl. 362. i 363. ZTD-a imaju pravo pobijati odluke glavne skupštine dioničkog društva. U konkretnom slučaju odluku glavne skupštine pobija manjinski dioničar koji je sudjelovao u radu glavne skupštine, stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine i svoje protivljenje odluci izjavio u zapisnik. Razlozi pobijanja regulirani su odredbama čl. 360. ZTD-a.

13. Odredbom čl. 360. ZTD-a propisano je da se odluka skupštine može pobijati tužbom, ako je donesena protivno zakonu ili statutu (st. 1.). Odluku se može pobijati i zbog toga što je dioničar glasovanjem na glavnoj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara a pobijanom odlukom se to postiže. To ne vrijedi onda ako se tom odlukom drugim dioničarima primjereno nadoknađuje šteta koja im se njome nanosi (st. 2.). Odluka glavne skupštine može se pobijati zbog toga što su dane netočne, nepotpune obavijesti ili je davanje obavijesti bilo uskraćeno, ako bi dioničar koji objektivno prosuđuje smatrao davanje obavijesti bitnom pretpostavkom za očuvanje prava sudjelovanja na glavnoj skupštini i drugih članskih prava.

14. Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine ne može se temeljiti na tome da su dane netočne, nepotpune ili nedovoljne obavijesti o utvrđivanju visine ili primjerenosti naknade (čemu je tužitelj također prigovoreno na glavnoj skupštini), otpremnine, dodatnih plaćanja ili drugih oblika naknade, ako je zakonom propisano da se prigovori u vezi s time ostvaruju u izvanparničnom postupku (čl. 360. st. 4. ZTD-a).

15. Dakle, iz Zapisnika o održanoj glavnoj skupštini društva tuženika od 29. lipnja 2020. proizlazi da su na skupštini društva tuženika sudjelovali dioničari koji drže ukupno 28.985.911 dionica što čini 96,2405% u ukupnom temeljnom kapitalu društva, da je pobijana odluka o istiskivanju manjinskih dioničara donijeta s glasovima koji predstavljaju 96,053% temeljnog kapitala, da je odluka upisana u zapisnik, a odluka koja je donesena nema karakteristike sadržaja da bi bila ništetna.

16. Međutim, glavni razlog zbog kojeg tužitelj pobija odluku skupštine je da bankarska garancija Slatinske banke d.d. ima nedostataka zbog kojih ne ispunjava zakonsku svrhu i da za odluku glavne skupštine nije glasovala potrebna većina s obzirom na to da je glavnog dioničara J&T banka a.s. Prag na skupštini zastupala GD bez valjane punomoći, a što su ujedno i njegovi žalbeni navodi.

17. U pogledu punomoći kojom je dioničar J&T banka a.s. sa sjedištem u [adresa], OIB 02314285742 ovlastio GD iz [adresa] da podnosi prijedloge i glasa u njegovo ime na glavnoj skupštini 29. lipnja 2020., sukladno javnom oglasu objavljenom u „Narodnim novinama“ broj 57/20 (str. 30. spisa) pravilno je sud zaključio kako tužitelj nije naveo da bi punomoć bila protivna zakonu ili statutu društva tuženika, odnosno da je protivna odredbi čl. 291. st. 6. ZTD-a (kojom je regulirano pravo dioničara ostvariti svoje pravo glasa na skupštini preko punomoćnika, jer je izdana u pisanom obliku i predana je uredno društvu). U odnosu na žalbeni navod da je sporna punomoć sastavljena na engleskom jeziku, a da je skupština vođena na hrvatskom jeziku, pa da zbog toga ovlaštenje za zastupanje većinskog dioničara nije valjano dokazano, pravilno je sud zaključio da je ovlaštenje za zastupanje glavnog dioničara na skupštini utvrđeno od strane javnog bilježnika koji je vodio zapisnik, da iz zapisnika proizlazi da nitko nije osporio pravo glasa GD iz [adresa] koju je opunomoćio dioničar J&T banka a.s. niti je bilo sporno da je punomoć potpisana od strane osobe ovlaštene za zastupanje glavnog dioničara.

18. Nadalje, u čl. 300.g st. 3. ZTD-a je propisano da je prije nego što uprava društva sazove glavnu skupštinu glavni dioničar dužan je predati izjavu banke kojom ona solidarno jamči da će glavni dioničar manjinskim dioničarima isplatiti otpremninu uvećanu za pripadajuće kamate bez odgađanja po upisu odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar.

19. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio uvidom u bankarsku garanciju broj 35/04-2020 od 30. travnja 2020. (str. 36.-38. spisa) da je glavni dioničar ispunio zakonsku obvezu iz čl. 300.g st. 3. ZTD-a, jer iz bankarske garancije suprotno navodima žalitelja ne proizlazi da bi bilo ograničeno pravo manjinskih dioničara niti da bi odredbe garancije bile u suprotnosti s institutom solidarnog jamstva kojeg propisuje citirani čl. 300.g st. 3. ZTD-a, s obzirom na to da Bankarska garancija predstavlja pravno jači vid osiguranja plaćanja od solidarnog jamstva. Bankarska garancija je samostalna obveza neovisna o osnovnom poslu u vezi s kojim je izdana (čl. 1039. st. 2. ZOO-a). U točki 1. predmetne garancije izričito se navodi da se „ovom garancijom banka neopozivo i bezuvjetno obvezuje da će na prvi poziv manjinskih dioničara i bez prigovora platiti“, čime je manjinskim dioničarima pružena dodatna sigurnost da će im biti isplaćena otpremnina u iznosu određenom odlukom Glavne skupštine.

20. Što se tiče žalbenih navoda vezano za rok valjanosti garancije. Bankarska garancija uvijek mora biti izdana na određeni rok važenja i to na rok, koji bi i bio dostatan za ispunjenje, jer se otpremnina dioničarima mora isplatiti odmah po upisu odluke u sudski registar. Međutim, ako okolnosti zahtijevaju drugačije kao u konkretnom slučaju, tada se rok važenja garancije produljuje, što proizlazi iz Aneksa broj 1. Ugovora o izdavanju garancije od 22. studenog 2020. (str. 131.-133. spisa) kojim je produžen rok važenja garancije do 31. prosinca 2021. Po proteku roka važenja bankarske garancije, glavni dioničar će morati osigurati daljnji produžetak roka važenja garancije do trenutku kada budu ispunjeni zakonski uvjeti za upis skupštinske odluke u sudski registar.

21. Dakle, razlozi na koje se tužitelj poziva ne bi bili razlozi za ništetnost predmetne skupštinske odluke, niti je skupštinska odluka bila donesena protivno zakonu ili statutu, niti je dioničar glasovanjem na glavnoj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara, a niti je utvrđeno da postoji koji drugi od zakonom propisanih razloga za ništetnost iz čl. 355. ZTD-a, slijedom čega je sud pravilno tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan (točka I. izreke).

22. Pravilno je sud dosudio tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kn, na temelju odredbe čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. ZPP-a uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 148/09, 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15; dalje: Tarifa).

23. Slijedom iznijetog valjalo je odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi presudu u točki I. i dijelu točke II. izreke na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a.

24. Imajući u vidu da je tužitelj u odnosu na dio točke II. izreke pobijane presude, kojom je odbijen tuženikov zahtjev za trošak u iznosu od 1.450,00 kn uspio u sporu pred prvostupanjskim sudom, to nema pravni interes podnijeti žalbu protiv tog dijela presude, radi čega je odlučeno kao u izreci rješenja ovog suda na temelju odredbe čl. 367. ZPP-a u vezi s čl. 358. st. 3. ZPP-a.

Zagreb, 20. srpnja 2022.

Predsjednica vijeća

Draženka Deladio