REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 1099/2018-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Viktorije Lovrić članice vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja H. D. p. iz Z., OIB … , zastupanog po punomoćnici Z. Z. B., odvjetnici u Z., protiv ovršenika B. Š. iz Z., OIB … , zastupanog po punomoćniku A. Š., odvjetniku u Z., radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditeljice protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-153/18-2 od 6. veljače 2018., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrs-212/2014-26 od 21. studenog 2017., u sjednici održanoj 20. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e:
I. Ukida se rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-153/18- 2 od 6. veljače 2018. i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrs-212/2014-26 od 21. studenog 2017. i predmet se vraća tom sudu na ponovno odlučivanje.
II. O trošku sastava revizije odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda drugog stupnja odbijena je žalba ovrhovoditelja i potvrđeno je rješenje suda prvog stupnja kojim je riješeno:
„Prihvaća se prigovor treće osobe - N. Š. od 31. listopada 2017. godine, protiv rješenja o ovrsi ovog suda poslovni broj Ovrs-212/2014 od 17. listopada 2014. godine te se proglašava nedopuštenom i istovremeno obustavlja predmetna ovrha određena rješenjem o ovrsi ovog suda poslovni broj Ovrs-212/2014 od 17. listopada 2014. godine i ukidaju se sve provedene radnje.“.
2. Protiv rješenja suda drugog stupnja reviziju u smislu čl. 12. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - dalje: OZ) a u svezi čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13 - dalje: ZPP) podnosi ovrhovoditeljica zbog tri pitanja koja se u suštini svode na dilemu u primjeni odredbe čl. 60. st. 2. OZ-a može li ovršni sud kada postoje javne isprave kontradiktornog sadržaja sam odlučiti o osnovanosti prigovora treće osobe.
3. Ovršenik je odgovorio na reviziju.
4. Revizija je osnovana.
5. Sukladno odredbi čl. 382. st. 2. ZPP-a stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, primjerice:
- ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova,
- ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskoga suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem,
- ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Europskog suda - trebalo preispitati sudsku praksu.
6. Po ocjeni ovog suda radi se o važnom pitanju za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
7. Odredba čl. 60. st. 2. OZ-a glasi:
„(1) Ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne očituje o prigovoru ili ako se jedna stranka usprotivi prigovoru, sud će podnositelja prigovora rješenjem uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost svoga prigovora pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako činjenice na kojima se temelji prigovor treće osobe nisu općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.
(2) Ako podnositelj prigovora dokaže njegovu opravdanost pravomoćnom presudom, javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji prigovor općepoznate ili se mogu utvrditi na temelju pravila o zakonskim predmnjevama, sud će o prigovoru odlučiti u ovršnom postupku.
(3) Podnositelj prigovora može parnicu pokrenuti i nakon proteka roka koji mu je sud odredio sve do dovršetka ovršnoga postupka, ali je u tom slučaju dužan snositi troškove prouzročene prekoračenjem toga roka.
(4) U parnici iz stavka 1. ovoga članka treća osoba može tražiti da se utvrdi postojanje njezina prava ako joj ga koja od stranaka osporava.“.
8. Sudovi drugog stupnja potvrđujući rješenje suda prvog stupnja utvrđuje kako slijedi:
„Prvostupanjski sud pravilno je prihvatio prigovor treće osobe protiv navedenog rješenja o ovrsi.
Pravilno je utvrđeno da je treća osoba osnovanost svog prigovora protiv navedenog rješenja o ovrsi dokazala pravomoćnom presudom. Naime, u ovom predmetu ovršnu ispravu predstavlja pravomoćna presuda prvostupanjskog suda br. Ps-161/13 od 10.7.2013., kojom je ovršeniku naložena predaja stana u Zagrebu, Masarykova 8, I kat ovrhovoditelju, te je iz navedene presude vidljivo da je pravomoćnom presudom istog suda br. Ps-414/98 od 6.11.2001. utvrđen ništavim kupoprodajni ugovor od 25.9.1997. kojim Grad Zagreb prodaje sporni stan na I katu ovršeniku.
Međutim, iz pravomoćne presude prvostupanjskog suda br. P-402/12 od 28.3.2014., kojom je pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev ovrhovoditelja protiv treće osobe i ovršenika radi utvrđenja ništavim kupoprodajnog ugovora zaključenog 22.11.2012. između ovršenika kao prodavatelja i treće osobe kao kupca stana, vidljivo je da je ovrhovoditelj u tom postupku pobijao valjanost navedenog kupoprodajnog ugovora koji se odnosi na stan na prvom katu u Zagrebu, … , a kojeg je prethodno od Grada Zagreba kupio ovršenik na temelju ništavog kupoprodajnog ugovora od 25.9.1997.
Prema tome, iz pravomoćne presude prvostupanjskog suda br. P-402/12 od 28.3.2014. jasno je vidljivo da se prijeporni stan nalazi na prvom katu, te da je kupoprodajni ugovor zaključen 22.11.2012. između ovršenika i treće osobe valjan. Nadalje, iz ovog spisa vidljivo je da je u spisu Zs-14536/02 treća osoba 3.12.2002. zatražila uknjižbu stana te da je rješenjem od 17.2.2003. treća osoba uknjižena kao vlasnik stana na prvom katu.
Iz navedenih pravomoćnih presuda sa sigurnošću proizlazi da je sporni stan prvo otkupio ovršenik na temelju ništavog kupoprodajnog ugovora i da je isti stan na temelju valjanog kupoprodajnog ugovora kasnije ovršenik prodao trećoj osobi, koja je rješenjem Zs-14536/02 od 17.2.2003. i uknjižena kao vlasnik spornog stana na prvom katu, iako iz preslike zemljišnoknjižnog izvatka od 22.5.2003. proizlazi da je treća osoba uknjižena kao vlasnik stana na drugom katu, što očito predstavlja pogrešan upis kata.
Kako je, dakle, treća osoba opravdanost svog prigovora protiv rješenja o ovrsi dokazala navedenom pravomoćnom presudom br. P-402/12 od 28.3.2014., pravilno je prvostupanjski sud ovrhu u ovom predmetu proglasio nedopuštenom (čl. 60 st. 2 Ovršnog zakona, „Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 – dalje: OZ). Također, ovrha je pravilno obustavljena i ukinute su sve provedene radnje jer je ovrhe postala nemoguća uslijed nedopuštenosti ovrhe (čl. 72 st. 2 i 5 OZ).
S obzirom da je pravomoćnom presudom dokazana opravdanost prigovora treće osobe protiv rješenja o ovrsi, neosnovano ovrhovoditelj u žalbi ukazuje da zemljišnoknjižni izvadak od 22.5.2003. kojeg je dostavila treća osoba ne predstavlja valjan dokaz. Prije svega, na ovom izvatku niti se ne temelji opravdanost prigovora protiv rješenja o ovrsi već na pravomoćnoj prvostupanjskoj presudi br. P-402/12 od 28.3.2014., a osim toga iz iste pravomoćne prvostupanjske presude proizlazi da je u spisu Zs-14536/02 treća osoba 3.12.2002. zatražila uknjižbu stana te da je rješenjem od 17.2.2003. treća osoba uknjižena kao vlasnik spornog stana na prvom katu.“.
9. Iz u spisu priloženih javnih isprava očito postoji kontradikcija po pitanju ključnog pitanja vlasništva na spornim stanom u Zagrebu - stana na prvom katu, koji se nalazi u stambenoj zgradi u Zagrebu … , sagrađenoj na čestici br. 3285, (nova izmjera čest.br. 2207) k.o. Centar, koji stan se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija površine 66.10 m[2] jer se ovršnom ispravom - presudom Ps-161/13 od 10.srpnja 2013. (list 2 spisa) nalaže ovršniku predaja u posjed tog stana, iz izvatka iz zemljišnih knjiga (list 25 spisa) slijedilo bi da je treća osoba vlasnik stana na II katu zgrade u … , a da je ovrhovoditeljica vlasnica stana koji je predmet ovrhe što bi slijedilo iz izvatka iz zemljišnih knjiga (list 83 spisa).
10. Kraj takvog stanja stvari, kada između javnih isprava na koje se stranke pozivaju u postupku i kojima podupiru svoje tvrdnje postoji proturječnost, po ocjeni ovog suda nema mjesta primjeni odredbi čl. 60. st. 1. i 2. OZ-a i ovršni sud ne može odlučiti sam o osnovanosti prigovora treće osobe.
Ta odredba ima svoju svrhu, spriječiti nepotrebno vođenje parničnog postupka, ali samo onda ako treća osoba dokazuje opravdanost prigovora pravomoćnom presudom, javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji prigovor općepoznate ili se mogu utvrditi na temelju pravila o zakonskim predmnjevama, sud će o prigovoru odlučiti u ovršnom postupku.
Kada između javnih isprava postoji proturječnost nema mjesta primjeni ove odredbe. već je ovršni sud bio dužan postupiti sukladno odredbi čl. 60. st. 1. OZ-a i treću osobu uputiti na put parnice radi utvrđenja da je ovrha nedopuštena.
11. U nastavku postupka, sud prvog stupnja će otkloniti navedene nedostatke do kojih je došlo zbog pogrešnog pravnog pristupa, te će potom donijeti novu na zakonu zasnovanu odluku.
12. Stoga je odlučeno kao u izreci primjenom odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a.
13. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 166. ZPP-a.
Zagreb, 20. srpnja 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
