REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-7390/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. I.Š., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi okr. I.Š. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji od 8. lipnja 2022., broj: 108.Pp-2435/2022, u sjednici održanoj 20. srpnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba okr. I.Š. i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. I.Š. je obvezan naknaditi paušalne troškove žalbenog postupka u iznosu 100,00 (sto) kuna u roku od 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji od 8. lipnja 2022., broj: 108.Pp-2435/2022 proglašen je krivim okr. I.Š. da je, na način činjenično opisan u izreci presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena kazna zatvora u trajanju 70 dana, u koju je uračunato lišenje slobode okrivljenika 16. svibnja 2022. u 17,10 sati do 17. svibnja 2022. u 13,30 sati kao dva dana zatvora, tako da mu preostaje 68 dana zatvora.

1.1. Na temelju čl. 15. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju od najmanje šest mjeseci.

1.2. Istom presudom okrivljenik je oslobođen naknade paušalnih troškova prekršajnog postupka.

2. Protiv te presude okr. I.Š. osobno je pravodobno podnio žalbu iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, s prijedlogom da mu se kazna zatvora odgodi, umanji ili eventualno ukine.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. toga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nije tvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

5. Okrivljenik navodi da je na kaznu zatvora od 70 dana osuđen samo zbog šamara kojeg je dao sinu I.M. u alkoholiziranom stanju, po tvrdnjama supruge i kćeri. Navodi da se događaja i ne sjeća te je shvatio da jedino liječenje od alkohola može doprinijeti njegovoj obitelji. Nikada do sada nije fizički reagirao prema sinu, tako da mu je iskreno žao što se to dogodilo. Napominje da nasilje prema nevjenčanoj supruzi S. nije ponovio, već je po riječima supruge, kćeri i sina vjerojatno krivo shvaćeno i upisano u zapisnik policije, što je njegova supruga i izjavila na sudu, a sud nije prihvatio. Razgovorom u obitelji svi se slažu da do toga nije došlo te da je izjava supruge dana na raspravi u cijelosti točna i istinita te je slijedom toga utvrđeno krivo činjenično stanje.

5.1. Međutim, suprotno tvrdnjama žalbe, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica, pa tako i one koja se pobija žalbom i to nakon što je prethodno izveo sve potrebne dokaze koje je prihvatio i ocijenio, a za što je u pobijanoj presudi iznio valjane i dostatne razloge, koje u potpunosti prihvaća i ovaj sud.

5.2. Kako to proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski je sud odluku o krivnji okrivljenika za počinjeni prekršaj temeljio na obrani okrivljenika i iskazima svjedokinje S.M., izvanbračne supruge okrivljenika, pred sudom i policijom, iskazu svjedokinje D.M., kćeri okrivljenika, pred policijom i materijalnim dokazima izvedenim u postupku. Okrivljenik je u obrani naveo da se osjeća krivim, zbog utjecaja alkohola nije se sjećao da bi počinio bilo kakvo nasilje, a dopustio je mogućnost da se sve dogodilo prema optužbi. Svjedokinja S.M. nije bila dosljedna u kazivanju tijekom postupka, već je promijenila svoj iskaz te je osnovano prvostupanjski sud prihvatio vjerodostojnim njezin iskaz sa zapisnika II. PP Rijeka od 16. svibnja 2022. u 18,30 sati, neposredno nakon događaja u obitelji okrivljenika istog dana u 16,25 sati. Naime, svjedokinja je pred policijom iskazivala neposredno nakon događaja, kada je sjećanje svježe i neopterećeno protekom vremena i obiteljskim odnosima i decidirana je bila u izjavi da je njezin izvanbračni suprug otvorenim dlanom desne ruke udario maloljetnog sina u lice, a kada je ona stala između njih da ih razdvoji nju gurnuo tako da je leđima udarila u zid i pala na pod, nakon čega je istrčala iz kuće da pozove policije. Iz Izviješća o intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji razvidno je da je S.M. prijavila nasilje u obitelji od strane I.Š. prema njoj i sinu I.M., a svjedokinja D.M. na zapisnik pred policijom u cijelosti je potvrdila iskaz svjedokinje S.M..

5.3. Slijedom navedenog nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja jer je osnovano okrivljenik proglašen krivim da je počinio fizičko nasilje nasilje na štetu izvanbračne supruge i maloljetnog sina, na način opisan u izreci prvostupanjske presude, te počinio prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Analizirajući sve provedene dokaze, kao i činjenice o kojima ovisi opstojnost prekršaja, prvostupanjski sud je za svoja utvrđenja i stajalište dao valjane pravne razloge i potkrijepio primjenom materijalnog prava.

6. Žaleći se zbog kazne zatvora okrivljenik ističe da je započeo sa obaveznim liječenjem ovisnosti o alkoholu te je uz žalbu dostavio presliku uputnice radi izvršenja zaštitne mjere obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu u trajanju od 6 mjeseci od 20. svibnja 2022. brojPp Ikp-1630/2021-5, temeljem pravomoćne sudske odluke Pp-3182/2021-6 od 15. lipnja 2021., smatra da će mu liječenje od ovisnosti kao i psihosocijalni tretman pomoći da se popravi, pa predlaže da se kazna zatvora odgodi, umanji ili eventualno ukine.

6.1. Međutim, razmotrivši odluku o izrečenoj kazni zatvora, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, te je okrivljeniku za počinjen prekršaj izrekao vrstu i mjeru kazne primjerenu stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.

6.2. Pravilno je prvostupanjski sud cijenio otegotne okolnosti na strani okrivljenika, te mu, imajući u vidu težinu počinjenog prekršaja i ličnost okrivljenika, izrekao težu vrstu propisane kazne, koju je, imajući u vidu olakotne okolnosti, odmjerio u propisanom minimumu kazne zatvora za počinjeni prekršaj. Naime, za prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisana je propisana novčana kazna od najmanje 12.000,00 kuna ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 70 dana, a očito da prekršajnom sankcijom (uvjetnom osudom) koja je do sada izrečena okrivljeniku za prekršaj nasilja u obitelji nije postignuta svrha specijalne prevencije i da se nije utjecalo na okrivljenika da ubuduće ne čini prekršaje.

6.3. I ovaj drugostupanjski sud, jednako kao i prvostupanjski smatra da će se ovako izrečenom kaznom zatvora jedino utjecati na okrivljenika da u buduće ne čini nasilje u obitelji, budući da se dosada izrečenom sankcijom pravomoćnom presudom očito nije ostvarila svrha specijalne prevencije. Slijedom navedenog, izrečena kazna zatvora primjerena je kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, imajući u vidu težinu, okolnosti i način počinjenja prekršaja, kao i vrijednost zaštićenog dobra, obitelj, nema osnove za ublažavanje izrečene kazne zatvora, niti za izricanjem druge vrste kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.

7. Prvostupanjski je sud okrivljeniku izrekao i zaštitnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana radi otklanjanja njegovog nasilničkog ponašanja smatrajući da postoji opasnost od ponavljanja prekršaja. Svrha provođenja zaštitne mjere obveznoga psihosocijalnog tretmana je sprječavanje daljnjeg nasilničkog ponašanja postizanjem pozitivnih promjena u ponašanju počinitelja nasilja u obitelji, a cilj provođenja je zaštitne mjere je potaknuti počinitelja nasilja u obitelji da postane svjestan svog nasilnog ponašanja, prepozna svoju odgovornost te usvoji obrasce nenasilnog ponašanja. Međutim, procjenu ispunjavanja kriterija za uključivanje u psihosocijalni tretman, obzirom na činjenicu da je okr. I.Š. ovisnik o alkoholu, dat će voditelj tretmana sukladno Pravilniku o provođenju zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana („Narodne novine“ broj 116/18) i Standardima za provođenje psihosocijalnog tretmana.

8. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 100,00 kuna, dakle u minimalno mogućem iznosu paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika.

9. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 20. srpnja 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Opatiji u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, oštećenike i tužitelja.