REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: 5 P-530/2019-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, po sucu pojedincu Andrei Herendić, u pravnoj stvari tužiteljice J. O. iz M., OIB:..., koju zastupa punomoćnik M. O., odvjetnik, protiv tuženika G. p. Z. d.o.o. iz Z., OIB:..., radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 7. lipnja 2022., u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 20. srpnja 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I. Proglašava se nedopuštenom ovrha po prijedlogu ovrhovoditelja- tuženika G. p. Z. d.o.o. u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Ovr- 8765/17 (ranije Ovrvg-5341/05) temeljem rješenja o ovrsi od dana 07. 10. 2005. godine radi ovršne naplate iznosa od 7.912,01 kn zajedno s kamatom na taj iznos i troškovima postupka u odnosu na tužiteljicu-ovršenika J. O.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu u tijeku ovršni postupka po prijedlogu ovrhovoditelja G. p. Z. d.o.o. protiv pravnog prednika tužitelja pokojnog D. L. radi isplate 7.912,01 kune. Ističe da se predmetni postupak vodi pod posl. br. Ovr-8765/17 (ranije Ovrvg-5341/05). Navodi da je tužiteljica rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovrvg- 8765/17 upućena da u roku od 15 dana od pravomoćnosti istoga pokrene parnicu radi utvrđenja nedopuštenosti ovrhe. Ističe da su tužiteljica i njezin brat K. L. nasljednici svog oca pokojnog D. L. sukladno rješenju o nasljeđivanju posl. br. O- 2753/11. Ističe da ostavinsku masu ostavitelja pokojnog D. L. čine tekući račun H. p. b. d.d. broj ... sa saldom na dan ... od -... kuna, tražbine s osnove Zakona o provođenju odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske i potraživanja prema zavodu s osnova neisplaćene mirovine u neutvrđenom iznosu. Navodi da je sud proglasio nasljednike i to tužiteljicu i njenog brata K. L. svakog u ½ dijela. Navodi da čl. 139. Zakona o nasljeđivanju nasljednik odgovara za ostavitelje dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Ističe da tužiteljica u konkretnom slučaju nije ništa naslijedila niti je unovčila bilo kakvu imovinu ili prava koja su utvrđena kao ostavinska imovina pokojnog D. L. Navodi da se između istih parničnih stranaka pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod posl. br. P-1929/17 vodi parnica u pogledu utvrđenja nedopuštenosti ovrhe u iznosu od 7.105,08 kuna. Stoga predlaže da sud proglasi nedopuštenom ovrhu po prijedlogu tamo ovrhovoditelja, a ovdje tuženika u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Ovr-8765/17 (ranije Ovrvg- 5341/05) temeljem rješenja o ovrsi od dana 7. listopada 2005. radi ovršne naplate iznosa od 7.912,01 kn zajedno s kamatom na taj iznos i troškovima postupka u odnosu na ovdje tužiteljicu, a tamo ovršenika. Predlaže da sud naloži tuženiku da tužiteljici naknaditi trošak parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava da je tužiteljica rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr-8765/17 od 9. siječnja 2018. upućena da pokrene parnicu radi utvrđenja nedopuštenosti ovrhe. Tuženik osporava postojanje razloga za proglašenje ovrha nedopuštenim navedenih po tužiteljici. Ističe da je odgovornost nasljednika regulirana samim Zakonom i to čl. 39. st. 1. Zakona o nasljeđivanju koji propisuje da nasljednici odgovaraju za ostaviteljeve dugove, a prema st. 3. istog članka do visine naslijeđene imovine. Navodi da se tužiteljica sukladno rješenju o nasljeđivanju posl. br. O-2753/11-9, UPP-OS-38/11-9 od 24. listopada 2011. prihvatila nasljedstva temeljem Zakona, a ista je temeljem čl. 5. st. 1. Zakona o nasljeđivanju postala sveopći pravni slijednik pokojnog dužnika i odgovara za njegove dugove. Navodi da mogućnost naplate tuženika od tužiteljice proizlazi iz citirane odredbe čl. 39. st. 1. i 3. Zakona o nasljeđivanju da nasljednici odgovaraju za dugove ostavine do visine naslijeđene imovine. Eventualna činjenica da tužiteljica nije unovčila ostavinsku imovinu ne oslobađa je njezine zakonske obveze da kao nasljednik podmiri dugove svojeg prednika. Smatra da je ključno da li je tužiteljica nasljeđivanjem ostvarila pravo na tražbinu prema vjerovnicima ili da li je rješenjem o nasljeđivanju stekla kakvo stvarno, imovinsko pravo. Smatra da ako je tužena eventualno naknadno otpustila dug svojim dužnicima ili ga eventualno nije ostvarivala sudskim putem ili što drugo je nebitno za predmetni postupak već je ključna visina vrijednosti imovine u trenutku smrti njenog prednika, a koju je tužiteljica nasljeđivanjem stekla. Smatra da je u rješenju o nasljeđivanju posl. br. O-2753/11-9, UPP-OS-38/11-9 od 24. listopada 2011. jasno navedeno da nasljednici između ostalog nasljeđuju pravo na tražbine s osnove Zakona o provođenju odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998., te potraživanja prema zavodu s osnova neisplaćene mirovine i razlike mirovine, u neutvrđenom iznosu. Stoga tuženik smatra da je jasno da je tužiteljica ipak naslijedila neko potraživanje i to barem ono na razmjerni dio mirovine za listopad 2010. u kojemu je njezin prednik umro. Tuženik sumnja da je tužiteljica stekla i značajni iznos u odnosu na predmet ovrhe jer je u predmetnu posl. br. P-1929/17 dostavljen podatak o prometu po računu ... u kojemu stoji da je od strane H.p.b. I. (društva koje isplaćuje potraživanja s osnova tražbine s osnova Zakona o provođenju odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998.) isplaćeno potraživanje u iznosu od 8.654,25 kuna dana 17. prosinca 2010. Ističe i da su nakon smrti isplaćene mirovine od strane zavoda. Stoga predlaže odbiti u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan, te naložiti tužiteljici da tužitelju nadoknadi eventualne troškove parničnog postupka.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u preslike rješenja o upućivanju u parnicu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Ovr-8765/17 (ranije Ovrvg-5341/05) od 9. siječnja 2018. (list 4), rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika B. R., kao povjerenika Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. O- 2753/11-9, UPP-OS-38/11-9 od 24. listopada 2011. (list 5), dopis H. p. b. d.d. uz ispis prometa po računu broj ... pokojnog D. L. (list 14-18), kartica duga za pokojnog D. L. (list 23), očitovanje H. p. b. I. d.o.o. od 3. ožujka 2020. (list 35), očitovanje H. p. b. d.d. uz promet po računu pokojnog D. L. (list 36-43), očitovanje zavoda od 17. ožujka 2020. (list 44), očitovanje zavoda od 9. rujna 2020. (list 47), rješenja o ovrsi posl. br. Ovr-1578/21 od 21. svibnja 2021. ovrhovoditelja H. t. d.o.o. protiv ovdje tužiteljice i K. L., kao ovršenika iza pokojnog D. L. (list 63-66), očitovanje zavoda od 21. ožujka 2022. (list 73), očitovanje zavoda od 9. ožujka 2022. (list 84), te je saslušao tužiteljicu kao stranku u postupku, te je izvršio uvid u spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr-8765/2017.

4. Sud sukladno čl. 299. st. 3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP) nije uzeo u obzir dokumentaciju dostavljenu od strane stranaka nakon zaključenja prethodnog postupka i to sporazum o pristupanju dugu i obročnoj otplati između ovdje tuženika i K. L. (list 55-56) i obračun glavnice i kamata sačinjen od strane tužiteljice po predmetnima između parničnih stranaka (list 85-87), s obzirom da je ista dostavljena nakon zaključenja prethodnog postupka, a stranke nisu navele da navedenu dokumentaciju nisu mogle dostaviti i ranije. S time da valja reći da obračun glavnice i kamata sačinjen od strane tužiteljice po predmetnima između parničnih stranaka (list 85-87) sačinjava i privatno sačinjen obračun sačinjen po nalogu jedne od stranaka. Kada bi sud i uzeo kao dokaz sporazum (list 55-56), ovdje valja reći da iz navedenog sporazuma nije vidljivo da bi bilo što po navedenom sporazumu bilo plaćeno.

5. U svezi ovako utvrđenog činjeničnog stanja i provedenog postupka sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

6. Među strankama je nesporno da se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu posl. br. Ovr-8765/2017 vodi postupak tamo ovrhovoditelja, a ovdje tuženika G. p. Z. d.o.o. protiv tamo ovršenika, a ovdje tužiteljice J. O. i tamo ovršenika K. L. kao nasljednika iza pok. ovršenika D. L., protiv kojeg se prvotno vodio ovršni postupak pod posl. br. Ovrvg-5341/2005. Sud je također izvršio uvid u navedeni spis, te je utvrdio da je isti postupak nastavljen protiv nasljednika rješenjem istog suda posl. br. Ovrvg-5341/05-41 od 1. ožujka 2016. koje je postalo pravomoćno 7. ožujka 2017. Utvrđeno je da je ovdje tužiteljica zajedno sa 2. ovršenikom K. L. rješenjem posl. br. Ovr-8765/17 od 9. siječnja 2018., koje se nalazi i u preslici u ovom spisu (list 4), upućena da po pravomoćnosti navedenog rješenja pokretne parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga iz čl. 46. st. 2. t. 9. i 11. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, dalje u tekstu: OZ). Ovdje valja reći da je samo tužiteljica pokrenula parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a ista u svojoj žalbi (list 52 ovršnog spisa) nije isticala razloge iz čl. 46. st. 2. t. 11. OZ-a (zastara potraživanja).

7. Tužiteljica prvenstveno ističe da tuženik nema pravo na naplatu s obzirom da ista ništa nije naslijedila iza svog pokojnog oca D. L. Članak 5. st. 2. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 dalje u tekstu: ZN) propisuje da ostaviteljevom smrću prelazi njegova ostavina na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo, dok st. 3. istog članka propisuje da se ostavina sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju. Članak 139. st. 1. istog Zakona propisuje da nasljednici odgovaraju za ostaviteljeve dugove. Međutim, st. 3 istog članka propisuje da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednosti ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika, dok st. 4. istog članka propisuje da kad ima više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva.

8. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika B. R., kao povjerenika Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. O-2753/11-9, UPP-OS- 38/11-9 od 24. listopada 2011. (list 5) utvrđeno je da ostavinu iza pokojnog D. L. čine pokretnine i to tekući račun H. p. b. d.d. broj ... sa saldom na dan ... od -... kuna, tražbine s osnove Zakona o provođenju odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998. (NN 105/04) i potraživanje prema zavodu s osnova neisplaćene mirovine u neutvrđenom iznosu. Također je utvrđeno da su temeljem Zakona njegovim nasljednicima proglašeni ovdje tužiteljica-kao kćer ostavitelja u ½ dijela i K. L. kao sin ostavitelja u ½ dijela.

9. Uvidom u karticu duga za pokojnog D. L. (list 23) utvrđeno je da se radi o ovrsi internog broja ... protiv pokojnog D. L., te da je po navedenoj ovrsi i dugu dana 29. srpnja 2011. uplaćen iznos od 764,85 kuna, te dana 13. listopada 2011. godine iznos od 6.013,20 kuna. Međutim iz navedenoga nije razvidno uopće na koji spis, odnosno dug, bi se navedena ovrha odnosila, odnosno da bi nešto bilo podmireno i uplaćeno vezano uz predmetni ovršni postupak koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod posl. br. Ovr-8765/2017, a koji ima interni broj ovrhovoditelja ....

10. Uvidom u rješenje o ovrsi posl. br. Ovr-1578/21 od 21. svibnja 2021. ovrhovoditelja H. t. d.o.o. protiv ovdje tužiteljice i K. L., kao ovršenika iza pokojnog D. L. (list 63-66) utvrđeno je da se protiv ovdje tužiteljice kao ovršenika vodi još jedan ovršni postupak vezano za dug iza pokojnog D. L., a u navedenom slučaju je ovrhovoditelj, kako je razvidno H. t. d.o.o., te navedena ovrha nema veze s ovim postupkom.

11. Točno je da se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodi drugi parnični postupak pod posl. br. P-1929/17 radi utvrđenja nedopuštenosti ovrhe u iznosu od 7.105,08 kuna, međutim 2018. godine kada je ovaj spis još bio u radu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalne službe u Sesvetama i upućen radi spajanja i vođenja zajedničkog postupka do navedenoga nije došlo. Međutim, bez obzira na navedeno sud smatra da navedeno nije niti bitno, odnosno nije bitno da se protiv ovdje tužiteljice i njezinog brata K. L. vode i drugi ovršni postupci, a za koje se eventualno traži također proglašenje ovrhe nedopuštenom. Naime za svaki konkretni ovršni postupak, pa tako i ovršni postupak u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr-8765/17 kojeg se u ovom postupku traži proglašenje nedopuštenosti ovrhe, ovrha se proglašava nedopuštenom za točno konkretni iznos ovrhe. Ovdje 7.912,01 kuna s kamatama i troškovima postupka.

12. Uvidom u dopis H. p. b. d.d. uz ispis prometa po računu broj ... pokojnog D. L. (list 14-18) razvidan je promet po navedenom računu u razdoblju od 14. listopada 2010. do 26. siječnja 2017., a iz očitovanja banke je razvidno da je banka prodala navedeno potraživanje tvrtki B. K. d.o.o. Uvidom u očitovanje H. p. b. d.d. uz promet po računu pokojnog D. L. (list 36-43) razvidan je promet po navedenom računu u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 26. siječnja 2017. Iz prometa po računu u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 26. siječnja 2017. razvidno je da je saldo po navedenom računu na dan 11. listopada 2010. -... kuna, a nakon toga poslije smrti pokojnog D. L. daljnji promet po računu je rađen 10. listopada 2010. u vidu isplate od 300,00 kuna. Nakon smrti pokojnog D. L. istome su 1. studenoga 2010., 1. prosinca 2010. i 1. siječnja 2011. uplaćene su tri mirovine u iznosu od 3.663,58 kuna, odnosno ukupno 10.990,74 kune. Iz daljnjeg prometa po računu je razvidno da je na zahtjev fonda istome vraćen iznos od 9.245,35 kuna s osnove mirovine za razdoblje od 15. listopada 2010. do 31. prosinca 2010. tako da ispada da je pokojnom D. L. isplaćen samo dio mirovine za listopad 2010. u razdoblju dok je isti još bio živ u razdoblju od 1. listopada 2010. do 14. listopada 2010. u iznosu od 1.745,24 kune. Na navedeni tekući račun dana 17. prosinca 2010. H. p. b. I. je uplatio iznos od 8.654,25 kuna. S time da ovdje valja reći da su po tekućem računu pokojnog D. L. i nakon njegove smrti ... vršene transakcije u vidu isplata po navedenom računu, međutim iz navedenog prometa po računu nije razvidno kome su isplaćivani iznosi s tekućeg računa, a račun je u konačnici sa zadnjim datumom prije prodaje duga tvrtci B. K. d.o.o. bio u minusu od 27.271,25 kuna.

13. Uvidom u očitovanje zavoda od 9. rujna 2020. (list 47) utvrđeno je da je mirovina pokojnog D. L. za listopad 2010. iznosila 3.739,99 kuna, te je od mirovine ustegnut porez u iznosu od 64,80 kuna i prirez u iznosu od 11,66 kuna, te je na njegov tekući račun otvoren kod H. p. b. d.d. broj ... doznačen iznos od 3.663,53 kune. Iz istoga očitovanja proizlazi da H. p. b. na zahtjev zavoda nije vratila tražena sredstva za period od 1. listopada 2010. do 31. prosinca 2010., to su obračunali pripadnu isplatu pokojnom D. L. za razdoblje od 1. listopada 2010. do 14. listopada 2010. i uz iznosu od 1.745,24 kune, a za ostala sredstva od 15. listopada 2010. do 31. prosinca 2010. su pokrenuli regresni postupak u iznosu od 9.245,35 kuna, te su sredstva 22. studenoga 2011. vraćena Zavodu, te nema daljnjih potraživanja sredstava od zavoda, a navedeno proizlazi i iz očitovanja zavoda za od 9. ožujka 2022. (list 84). Ovdje je vidljivo da je očitovanje zavoda u skladu sa stanjem na tekućem računu pokojnog D. L. otvorenog kod H. p. b. d.d. broj ...

14. Uvidom u očitovanje H. p. b. I. d.o.o. od 3. ožujka 2020. (list 35) utvrđeno je da je navedeno trgovačko društvo obavijestilo sud da je 28. prosinca 2017. na snagu stupio Zakon o prestanku važenja Zakona o umirovljeničkom fondu, te je temeljem navedenoga Zakona H. p. b. I. d.o.o. prenio svu imovinu, prava i obveze na zavod, te je upit vezano za tražbine s osnove Zakona o provođenju odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998. (NN 105/04) pokojnog D. L. upućen zavodu.

15. Uvidom u očitovanje zavoda od 17. ožujka 2020. (list 44) i očitovanje zavoda od 21. ožujka 2022. (list 73) utvrđeno je da je navedeni Zavod vezano za podatke preuzete od H. p. b. I. d.o.o. za pokojnog D. L. utvrdio da je pokojni D. L. u registru fonda evidentiran kao nositelj udjela u iznosu od 51.451,08 kuna po modelu B (što znači isplata svakog četvrtog tromjesečja tijekom 2007., 2008., 2009., 2010., 2011. i 2012.). Navode da je H. p. b. I. d.o.o. pokojnom D. L. djelomično isplatio udjele i to prvu ratu 19. studenoga 2007. u iznosu od 8.588,74 kune, 2. ratu 17. prosinca 2008. u iznosu od 8.664,49 kuna, treću ratu 16. prosinca 2009. u iznosu od 8.728,83 kune, te četvrtu ratu 17. prosinca 2010. u iznosu od 8.654,25 kuna na račun broj ... otvorenog kod H. p. b. d.d. Navode i da kako je pokojni D. L. preminuo ..., a H. p. b. I. d.o.o. nije zaprimio rješenje o nasljeđivanju iznos od 17.152,24 kune prebačen je 17. prosinca 2015. na račun državnog proračuna. Ovdje valja reći da vezano za uplatu H. p. b. I. d.o.o. od 17. prosinca 2010. u iznosu od 8.654,25 kuna je već ranije uvidom u račun broj ... otvorenog kod H. p . b. d.d. utvrđena navedena uplata.

16. Tužiteljica je prilikom saslušanja navela da nakon što je njezin otac D. L. umro i nakon što je došlo rješenje o nasljeđivanju iza istoga vidjela je da je njegov tekući račun kod H. p. b. d.d. u minusu, te je mislila da će navedeni minus pokriti njegova mirovina. Navodi da je doista došla njegova mirovina i pokrila taj minus, te je poslije iz navedene banke nitko više nije zvao niti potraživao bilo što od nje. Međutim, nakon više godina je došla predmetna ovrha. Ona se tada počela raspitivati o čemu se radi s obzirom da nije živjela s ocem, koji je živio u Z., te ona nije imala uvid u njegovu karticu, odnosno nije znala ništa o bilo čemu vezanom uz njegove financije. Vezano za dopis zavoda o nekim novcima koje je njen otac trebao dobiti vezano uz razlike mirovina, ona o tome nije imala pojma već ju je njezin odvjetnik upoznao s time da je došao nekakav dopis sa suda, te da su iza oca ostali neki novci, čini joj se da se radi o iznosu od 16.000,00 kuna, međutim ti novci su otišli na državni proračun i ona te novce nikada nije vidjela. Ističe da je ona tražila od mirovinskog fonda da im se ti novci isplate i vrate, a čini joj se da nema niti godinu dana da je ona to tražila, a možda ima i više jer se sada više ne sjeća, međutim zavod se nikako nije očitovao niti je dobila kakvu uplatu od istih makar je novce potraživala i u svoje ime i u ime svojeg brata K. L., a koji ju je ovlastio da to tako učini.

17. Dakle, iz svih provedenih dokaza proizlazi da je tekući račun pokojnog D. L. u času njegove smrti bio u minusu od 6.829,35 kuna. Nakon smrti istoga izvršene su uplate tri mirovine i to 1. studenoga 2010., 1. prosinca 2010. i 1. siječnja 2011. u iznosu od po 3.663,58 kuna, odnosno ukupno 10.990,74 kune, a od čega je na zahtjev fonda istome vraćen iznos od 9.245,35 kuna s osnove mirovine za razdoblje od 15. listopada 2010. do 31. prosinca 2010. tako da je pokojnom D. L. isplaćen samo dio mirovine za listopad 2010. u razdoblju dok je isti još bio živ u razdoblju od 1. listopada 2010. do 14. listopada 2010. u iznosu od 1.745,24 kune. Istome je i H. p. b. I. d.o.o. 17. prosinca 2010. uplatio iznos od 8.654,25 kuna. Tako da se kada se navedeni minus od 6.829,35 kuna zbroji s 1.745,24 kune i 8.654,25 kuna dobije iznos od 3.570,14 kuna. Navedenom iznosu treba pribrojiti ostavinu s osnove tražbine temeljem Zakona o provođenju odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998. (NN 105/04), a koja ostavina je utvrđena u ostavinskom postupku iza pokojnog D. L. u rješenju o nasljeđivanju iza istoga (list 5), kako je već ranije utvrđeno u presudi pod točkom 8. Iz očitovanja zavoda (list 44 i 73) utvrđeno je da navedena ostavina koja nije isplaćena pokojnom D. L. predstavlja iznos od 17.152,24 kune. Dakle kada se zbroje iznosi ostavine od 3.570,14 kuna i 17.152,24 kune dobije se ukupni iznos ostavine od 20.722,38 kuna, a koji iznos predstavlja ostavinu pokojnog D. L. a koju su ovdje tužiteljica i K. L. naslijedili svaki u ½ dijela, odnosno nasljedstvo tužiteljice predstavlja iznos od 10.361,19 kuna.

18. Sud nije prihvatio iskaz tužiteljice da ona nije imala nikakvog pojma o novcima koje je njezin otac trebao dobiti vezano uz razlike mirovina s obzirom da je navedena ostavina s osnove razlika mirovina, odnosno tražbine temeljem Zakona o provođenju odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998. (NN 105/04) utvrđena u rješenju o nasljeđivanju iza pokojnog D. L. (list 5), dakle još 24. listopada 2011. godine.

19. Dakle, nije stvar ovog suda što tužiteljica nakon donošenja rješenja o nasljeđivanju isto rješenje nije dostavila H. p. b. I. d.o.o. kako bio joj bilo isplaćeno njezino nasljedstvo s navedene osnove, pa je iznos od 17.152,24 kuna vraćen u državni proračun Republike Hrvatske i to tek dana 17. prosinca 2015. Također valja imati na umu da je ista sama prilikom svojeg saslušanja navela da je zatražila vraćanje navedenih novaca od zavoda.

20. Imajući na umu navedeno da tužiteljičino nasljedstvo iza pokojnog D. L. predstavlja iznos od 10.361,19 kuna, a kako je već ranije navedeno da nasljednik, odnosno ovdje tužiteljica, odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti ostaviteljeve imovine (čl. 139. st. 3. ZN), a ostaviteljev dug iz ovršnog postupka koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod posl. br. Ovr-8765/2017 iznosi 7.912,01 kunu glavnice, te trošak postupka u iznosu od 320,00 kuna kako proizlazi iz rješenja o ovrsi donesenog u navedenom postupku, odnosno ukupno 8.232,01 kunu. Kako u ovom postupku nije predlagano provođenje bilo kakvog vještačenja koliko bi iznosila zakonska zatezna kamata na iznos glavnice, a na tužiteljici je temeljem čl. 221.a Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP) teret dokazivanja, to sud smatra da nasljedstvo tužiteljice od 10.361,19 kuna pokriva ostaviteljev dug od 8.232,01 kune, pa je odlučeno kao u izreci presude.

U Sesvetama 20. srpnja 2022.

S U D A C

Andrea Herendić, v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda a za nadležni županijski sud, pismeno u 3 (tri) primjerka.

Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a.

U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).

DNA:

1. tužiteljici po pun.

2. tuženiku na znak: Pravni odjel MŠ