REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: I Kž 16/2022-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća, te Ranka Marijana i Ratka Šćekića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Marijane Kutnjak-Ćaleta kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv izručenika D. S., zbog kaznenog djela nezakonite proizvodnje i puštanja u promet opojnih droga, psihotropnih tvari i prekursora, iz članka 215. Kaznenog zakona Republike Makedonije, odlučujući o žalbi izručenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Vukovaru od 14. lipnja 2022., broj 1Kv II-98/2022-13, u sjednici održanoj 20. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e:
Prihvaća se žalba izručenika D. S., ukida se pobijano rješenje i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Županijskog suda u Vukovaru utvrđeno je udovoljenje svim zakonskim pretpostavkama za izručenje nadležnim pravosudnim tijelima Republike Sjeverne Makedonije, izručenika D. S., radi izvršenja kazne zatvora u trajanju od dvije godine. Izručenik je na ovu kaznu osuđen presudom Osnovnog suda u Kumanovu od 3. veljače 2021., broj K-618/20, zbog kaznenog djela nezakonite proizvodnje i puštanja u promet opojnih druga, psihotropnih tvari i prekursora, iz članka 215. Kaznenog zakona Republike Makedonije.
2. Županijski sud u Vukovaru je utvrdio udovoljenje zakonskim pretpostavkama, jer D. S. nije državljanin Republike Hrvatske, nije počinio kazneno djelo na teritoriju Republike Hrvatske niti na štetu njenih državljana, zastara izvršenja kazne nije nastupila, a kazneno djelo, za koje se izručenje traži, odgovara kaznenom djelu protiv zdravlja ljudi - neovlaštene proizvodnje i prometa drogama iz članka 190. stavak 2.
I Kž 16/2022-4
Kaznenog zakona Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. - dalje: KZ/11.).
3. Protiv tog rješenja žalbu je podnio D. S., putem branitelja S. P., odvjetnika iz V., zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom ili izručenje odbiti ili ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
4. U skladu s odredbom čl. 495. u vezi čl. 474. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.) spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
5. Žalba je osnovana.
6. U pobijanom se rješenju navodi kako je D. S. državljanin Republike Sjeverne Makedonije, a što je Županijski sud u Vukovaru utvrdio „… na temelju osobne iskaznice izručenika (list 20-21 spisa) …“. Međutim, iz osobne iskaznice D. S., koja se nalazi u spisu predmeta, proizlazi drugačije činjenično stanje i to ono na koje ukazuje žalitelj. Naime, iz te isprave proizlazi da bi se radilo o državljaninu Republike Bugarske.
7. U pravu je, stoga, žalitelj kada tvrdi da je prvostupanjski sud trebao potpuno i pravilno utvrditi činjenično stanje, a u slučaju sumnje nedvojbeno utvrditi državljanstvo izručenika.
8. Ukoliko je, doista, izručenik državljanin Republike Bugarske, dakle državljanin članice Europske unije, onda se žalitelj s pravom poziva na presudu Velikog vijeća suda Europske unije iz Luxemburga, u predmetu C-182/15-Aleksej Petruhin, a s tim povezano i na jasnu praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske (npr. I Kž 625/2017).
9. Sudska je praksa jedinstvena da se pravila iz području izručenja državljana članica Europske unije državi koja je izvan područja Europske unije, trebaju tumačiti u smislu odredbi Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
10. Opravdano je dopustiti izručenje državljana neke članice Europske unije državi koja je izvan područja Europske unije, ukoliko se ono temelji na objektivnim razlozima i legitimnom cilju. Međutim, prije toga se trebaju razmijeniti informacije s državom članicom, čija je tražena osoba državljanin, o navodnim kaznenim djelima te osobe počinjenim izvan područja Europske unije. Ukoliko nadležno tijelo države članice Europske unije ne želi izdati europski uhidbeni nalog za svog državljanina, a nadležno tijelo države članice od koje se izručenje traži namjerava trećoj državi, koja nije članica Europske unije, izručiti državljanina druge države članice, potrebno je prije toga provjeriti da li se izručenjem ugrožavaju prava iz čl. 19. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.
11. S obzirom na izloženo, sadržaj osobne iskaznice izručenika i podaci o njegovom državljanstvu, ozbiljno su doveli u sumnju utvrđenje prvostupanjskog suda da je, u
I Kž 16/2022-4
ovom stadiju postupka, udovoljeno zakonskim pretpostavkama za izručenje pravosudnim tijelima Republike Sjeverne Makedonije, dakle državi koja nije članice Europske unije.
12. U ponovljenom se postupku mora pravilno utvrditi činjenično stanje, te ukloniti nedostaci na koje je ukazano ovim rješenjem.
13. Primjenom odredbe čl. 494. st. 3. toč. 3. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 20. srpnja 2022.
Predsjednica vijeća:
Vesna Vrbetić, v.r.
