REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj:Ppž-5185/2022
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Mirjane Margetić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog J.Č. kojeg brani odvjetnik D.G., zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 126/19, 84/21), odlučujući o žalbi okrivljenog J.Č., podnijete posredstvom branitelja, protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj: 29 Pp-773/2022-5 od 1. travnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 20. srpnja 2022.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog J.Č. i potvrđuje prvostupanjska presuda.
II Na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljeni J.Č. oslobađa se obveze naknaditi troškove prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18).
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljeni J.Č. proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci prvostupanjske presude te mu je na temelju citiranog propisa izrečena novčana kazna u iznosu od 8.000,00 kuna i koju je dužan platiti u 5 mjesečnih obroka, a koji je upozoren da ako u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude i dospijeća pojedinog mjesečnog obroka plati dvije trećine izrečene novčane kazne da će se smatrati u cijelosti plaćenom. Istom presudom okrivljeni J.Č. dužan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od u iznosu od 150,00 kuna.
2. Okrivljeni J.Č. pravodobno je posredstvom branitelja podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog povrede materijalnog prava te zbog odluke o kazni, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe navodeći u bitnome da ne poriče radnju prekršaja, ali ističe kako je ti učinio u šali kojom bi nasmijao svog starije sina da nije imao namjeru činiti prekršaj kao i da je kazna previsoko izrečena te da se ne smatra krivim jer nije smatrao da će navedeno njegova supruga shvatiti ozbiljno i za isto ga teretiti kao i da je lošeg imovnog stanja i nezaposlen o čemu je priložio dokumentaciju i da je otac dvoje djece o kojim skrbi pa nije u mogućnosti platiti novčanu kaznu.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona te je utvrdio da je pobijana presuda zakonita i da su žalbeni navodi žalitelja neosnovani.
5. Naime, razmatrajući pobijanu presudu, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud unutar granica objektivnog identiteta optužbe pravilno izveo sve potrebne dokaze radi potpuno i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja te ju u tijeku zakonito i pravilno provedene glavne rasprave na ročištu dana 30. ožujka 2022. godine ispitao okrivljenog J.Č. koji iako je osporio krivnju u iznesenoj obrani nije u potpunosti osporio odlučne činjenice, te je u nastavku dokaznog postupka u nazočnosti okrivljenika ispitana svjedokinja S.Č., supruga okrivljenika kao žrtva nasilja u obitelji, kao i svjedokinja M.V., baka okrivljenika te su pročitani drugi dokazi uključujući i evidencija o ranijoj nekažnjavanosti za okrivljenika. Slijedom navedenog prvostupanjski sud je vodeći računa o konfrontacijskoj klauzuli iz članka 85. stavka 2. Prekršajnog zakona, izveo sve potrebne dokaze, a koje je cijenio pojedinačno i u međusobnoj povezanosti sukladno načelu slobodne ocjene dokaza propisanim u odredbi članka 88. stavka 2. Prekršajnog zakona i o čemu je dao valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud. Prvostupanjski sud je na temelju iskaza svjedokinja S.Č. i M.V. utvrdio sve odlučne činjenice, a koje je iskaze u cijelosti prihvatio kao istinite i međusobno sadržajno podudarne u odnosu na odlučne činjenice i o čemu je iznio razloge koje u cijelosti prihvaća ovaj sud i zbog kojih je okrivljenika osnovano proglasio krivim zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji budući su utvrđena sva konstitutivna obilježja prekršaja u vidu psihičkog nasilja sa posljedicama uznemirenosti kao i prisustva djeteta M.Č. (rođ. 2011. godine). Prvostupanjski sud nije prihvatio obranu okrivljenika navodeći kako je ista usmjerena izbjegavanju prekršajne odgovornosti i koja je u suprotnosti sa izvedenim dokazima koje je prvostupanjski sud u cijelosti prihvatio, a o čemu je iznio osnovane navodi ne dovode u sumnju
razloge. Stoga je trebalo odbiti žalbu okrivljenika čiji
pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja kao niti pravilnost ocjene izvedenih dokaza, budući je nesporno utvrđeno da je okrivljenik počinio psihičko nasilje prema svojoj supruzi, kako je to činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude, a koje je izazvalo posljedicu povrede njezinog dostojanstava i uznemirenosti što predstavlja konstitutivna obilježja prekršaja koja su nesporno utvrđena, dok žalbeni navodi ne dovode u sumnju pravilnost utvrđenog činjenično stanja.
6. U odnosu na žalbene navode okrivljenika da se radilo o „šali“ potrebno je navesti da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud pravilno zaključio da utvrđena radnja okrivljenika nesporno predstavlja psihičko nasilje koje je zakonski definirano u odredbi članka 10. stavka 1 točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i koja je u svakom slučaju neetičke i nemoralne, te ujedno i protupravne prirode, uvjetovana neprikladnim imovinskim motivima koja je počinjenja u prisustvu djeteta, koje se svakako prema općem životnom iskustvu ne može smatrati šalom kako to neosnovano ističe žalitelj, već nesporno predstavlja nemoralno protupravno ponašanje koje je izazvalo posljedicu uznemirenosti žrtve nasilja te je apsolutno neprimjerenog sadržaja prema djetetu i drugom starijim članom obitelji koji su bili prisutni inkriminiranom događaju.
7. Prvostupanjski sud je razmatrajući žalbu okrivljenog J.Č. ispitivao i odluku u odnosu na izrečenu kaznu te je tvrdio da je ista primjerena stupnju krivnje počinitelja, opasnosti djela i drugim utvrđenim okolnostima. Naime, za prekršaj iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je alternativno propisana alternativno novčana kazna u iznosu od najmanje 7.000,00 kuna ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 45 dana. Prvostupanjski sud je okrivljeniku za počinjeni prekršaj izrekao novčanu kaznu kao blažu vrstu propisane kazne i to u gotovo minimalno propisanom iznosu od 8.000,00 kuna, a kojem je pri tome omogućio obročnu otplatu u pet iznosa, te je pri tome pravilno cijenio sve utvrđene olakotne i otegotne okolnosti, uzimajući u obzir raniju nekažnjavanost i brigu o dvoje djece kao olakotne okolnosti, dok nisu utvrđene otegotne okolnost, a kojom će se prema ocijeni ovog suda efektivno utjecati na buduće ponašanje okrivljenika, te ostvariti specijalna i generalna prevencija sukladno članku 6. Prekršajnog zakona, dok ovaj sud nije utvrdio postojanje osnova za zakonskim ili sudskim ublažavanjem kazne koje su propisane odredbom članka 37. Prekršajnog zakona.
8. S obzirom na žalbene navode okrivljenika te njegova osobna svojstava i njegovo imovinsko stanje, ovaj sud je odlučujući o žalbi, na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona, okrivljenika oslobodio obveze naknade paušalne svote troškova žalbenog postupka, smatrajući da bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika sukladno prilaženoj dokumentaciji.
Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 20. srpnja 2022.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Stanislav Walaszek, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljeniku, branitelju i ovlaštenom tužitelju.
