REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2664/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ljiljane Hrastinski Jurčec predsjednice vijeća, Goranke Barać – Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Đura Sesse člana vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja P. K. iz S., OIB ... , i II-tužitelja J. K. iz S., OIB ... , kao nasljednika iza pok. M. K. iz S., OIB ... , zastupanih po punomoćniku S. K., odvjetniku u S., protiv tuženika Grada Splita, OIB ... , radi utvrđenja prava vlasništva, postupajući po prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-120/2018-2 od 27. svibnja 2020., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-1244/14 od 26. siječnja 2018., u sjednici održanoj 20. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-120/2018-2 od 27. svibnja 2020. odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tužitelji su u prijedlogu za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske predložili dopustiti reviziju protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-120/2018-2 od 27. svibnja 2020. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-1244/14 od 26. siječnja 2018. ističući dva pravna pitanja koje smatraju važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
2. Na prijedlog tuženik nije odgovorio.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385., 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
4. Prema odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito:
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ili
- ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije - trebalo preispitati sudsku praksu.
5. Prema odredbi čl. 387. st. 3. ZPP u prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.
6. U prijedlogu za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude tužitelji ističu slijedeća pitanja:
"1. Da li je u materijalnopravnom smislu pasivno legitimiran Grad ili Republika Hrvatska za slučaj kada je u zemljišnoknjižnom ulošku na čestici zemljišta samo upisano vlasništvo Odlomak Općine u ovom slučaju općine S.?
2. Da li je drugostupanjski sud u ovoj pravnoj stvari valjano primijenio propis kada je zauzeo pravno shvaćanje da je promašena pasivna legitimacija s obrazloženjem da se predmetna čestica zemljišta smatra općenarodnom imovinom pa da time sukladno odredbi čl. 362. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96…152/14) predstavlja vlasništvo Republike Hrvatske a ne da predstavlja vlasništvo Grada Splita?"
7. Kao razloge zbog kojih pitanje smatra važnim za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, predlagatelji se pozivaju na različitu praksu drugostupanjskih sudova (presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gžst- 45/11 od 7. travnja 2011.), smatrajući da pobijana presuda odstupa od pravnog shvaćanja izraženog u toj odluci.
8. Za naznačeno pravno pitanje u prijedlogu za dopuštenje revizije predlagatelji općenito ističu da je riječ o pitanju važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu o kojem revizijski sud još uvijek nije zauzeo pravno shvaćanje. Međutim, pri tom samo ukazuje na presudu Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gžst-45/11 od 7. travnja 2011. u kojem postavljena pitanja nisu niti razmatrana jer je pasivna legitimacija tuženika bila nesporna među strankama, odnosno tuženik nije kao u ovom predmetu istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije. Stoga, pitanje iz prijedloga nije važno za odluku za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer s obzirom na to kako je formulirano i situaciju u ovome predmetu, Vrhovni sud Republike Hrvatske u odnosu na osporenu odluku nema razloga ujednačavati primjenu prava i preispitivati sudsku praksu.
9. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, valjalo je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 20. srpnja 2022.
Predsjednica vijeća:
Ljiljana Hrastinski Jurčec, v.r.
