REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-6022/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja:
Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Mirjane Margetić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. I.T., zbog prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94), rješavajući o žalbi okr. I.T., protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku broj: DU2. Pp-113/2022 od 26. travnja 2022., na sjednici vijeća održanoj dana 20. srpnja 2022.
p r e s u d i o j e :
I. Odbija se kao neosnovana žalba okr. I.T. i prvostupanjska presuda se potvrđuje.
II. Na temelju odredbe čl. 138. st.2. t. 3.c Prekršajnog zakona okr. I.T. je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna u roku 30 dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okr. I.T. je proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 750,00 (sedamstopedeset) kuna, a što je protuvrijednost od 199 DEM, odnosno 99 EUR-a, zbog djela prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično i pravno opisanog u izreci pobijane presude.
2. Protiv te presude okr. I.T. pravodobno je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, kako se razaznaje iz sadržaja žalbe.
3. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi,žalba prihvati.
4. Žalba nije osnovana.
5. Rješavajući predmet u okviru navoda žalbe, te ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) ovaj Sud ne nalazi da bi u prvostupanjskom postupku bile počinjene bitne povrede postupka niti povrede odredaba prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika, a na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Suprotno navodima žalbe, prvostupanjski sud je potpuno i pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica.
7. Prvostupanjski je sud pravilno cijenio obranu okrivljenika i iskaze svjedoka J.Š. i M.G., te je izvršen uvid u materijalne dokaze u predmetu spisa. Prvostupanjski sud je sukladno odredbi članka 88. stavka 2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve dokaze, pri čemu nije ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima, a za svoju odluku je dao razloge koji su po mišljenju ovog Suda, opravdani, logični i pravno utemeljeni, a navodi žalbe nisu doveli u sumnju činjenično stanje niti pravilnost provedenog prekršajnog postupka.
8. Iz provedenog dokaza proizlazi da se okrivljenik ponašao upravo na način kako mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret. Stoga obrana okrivljenika nije uvjerljiva, i očigledno je usmjerena kako bi se izbjegla prekršajna odgovornost. Neosnovan je žalbeni navod žalitelja u kojem on ističe kako se radi o zatvorenoj društvenoj grupi, te da stoga ne postoji element javnosti. Za počinjenje prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira nije bitno je li on počinjen na javnom mjestu. Navedeni prekršaj sastoji se u izražavanju odnosa (govorom, gestom ili na drugi način) kojim se ponižava ili vrijeđa državno tijelo, odnosno službena osoba u obavljanju službene dužnosti ili u vezi obavljanja službene dužnosti. Radnja može biti poduzeta u vrijeme radnog vremena službene osobe, kao i u vrijeme kada nije u službi, ali poduzima službenu radnju, a bitna je namjera počinitelja da omalovažava državno tijelo, u konkretnom slučaju službenike policije. Pogrdnim riječima u objavljenom tekstu, po ocjeni ovog Suda, negiraju se vrijednosti koje imaju službenici policije i jasno je izražena namjera omalovažavanja službenika policije.
9. Stoga, kako žalitelj nije iznio nikakve nove i uvjerljive činjenice u smislu čl. 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, kojima bi osporio krivnju za počinjenje prekršaja, nije osnovana žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
10. Ispitujući odluku o izrečenoj novčanoj kazni ovaj Sud je zaključio da ista nije prestroga. Za počinjeni prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisana je novčana kazna u rasponu od 50 do 200 DEM odnosno odgovarajući iznos u EUR-ima u protuvrijednosti domaće valute ili kazna zatvora do 30 dana, te kako se prvostupanjski sud prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri prekršajne sankcije odlučio za izricanje novčane kazne, po ocjeni ovog Suda upravo ovakva sankcija je primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju krivnje te ostalim okolnostima odlučnim za odmjeru kazne i ovaj Sud zaključuje da će se tako izrečenom kaznom na žaliteljicu odgojno djelovati tako da ubuduće neće činiti iste ili slične prekršaje, odnosno da je kazna dovoljno individualizirana osobi žalitelja.
11.Kako je Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13) propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, troškovi žalbenog postupka od 200,00 kuna po mišljenju ovog Suda su primjereni s obzirom na složenost i trajanje žalbenog postupka.
12.Iz navedenih razloga valjalo je presuditi kao u izreci.
U Zagrebu, 20. srpnja 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Martina Bastić, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 4 otpravaka: za spis, okrivljenika, i tužitelja.
