1              Poslovni broj: I Kž-eun-7/2024-4

Poslovni broj: I Kž-eun-7/2024-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca, mr.sc. Ljiljane Stipišić predsjednice vijeća te dr.sc. Lane Petö Kujundžić i Snježane Hrupek-Šabijan, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Vanje Petrović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv tražene osobe F. Ž., zbog kaznenog djela osnivanja i pridruživanja zločinačkoj organizaciji iz članka 187. stavka 1. grčkog Kaznenog zakona i drugih, odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, broj Kv-eun-17/2023. od 5. prosinca 2023., u sjednici vijeća održanoj 14. ožujka 2024.

 

 

r i j e š i o  j e

 

 

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se pobijano rješenje te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, broj Kv-eun-17/2023. od 5. prosinca 2023., pod točkom I izreke rješenja, odbijeno je izvršenje europskog uhidbenog naloga izdanog od Ureda javnog tužitelja pri Žalbenom sudu u Ateni, Grčka, broj: FE 197/2023 od 18. rujna 2023. radi vođenja kaznenog postupka protiv tražene osobe F. Ž., OIB: …, sina F. i K. rođene F., rođenog …. u S. B., s prebivalištem u Z., P. broj…, državljanina Republike Hrvatske, zbog kaznenog djela – osnivanje i pridruživanje zločinačkoj organizaciji iz članka 187. stavka 1. grčkog Kaznenog zakona, kaznenog djela – snažna eksplozija u neposrednoj blizini sportskog objekta prije početka sportske priredbe iz članka 270. u vezi članka 41. stavka 1. i 2. b, točke 4., 4A, točke a. i b. grčkog Kaznenog zakona, kaznenog djela – značajno opskrbljivanje i posjedovanje eksplozivnih i zapaljivih tvari u neposrednoj blizini sportskog objekta prije početka sportske priredbe iz članka 272., u vezi članka 41. stavka 1. i 2. b, točke 4., 4A, točke a. i b. grčkog Kaznenog zakona, kaznenog djela – teži oblik napada u neposrednoj blizini sportskog objekta prije početka sportske priredbe iz članka 41. stavka 1. b, točke 4., 4A pod a. i b. Zakona 2725/1999, kaznenog djela – teži oblik pokušaja nanošenja opasne tjelesne ozljede u neposrednoj blizini sportskog objekta prije početka sportske priredbe iz članka 42. stavka 1. i članka 309. grčkog Kaznenog zakona, u vezi članka 41. stavka 1. i 2., točke b, stavka 4, 4A, točke a. i b. Zakona 2725/1999, kaznenog djela – teži oblik remećenja javnog reda i mira u neposrednoj blizini sportskog objekta prije početka sportske priredbe iz članka 189. stavka 1. grčkog Kaznenog zakona, u vezi članka 41. stavka 1. i 2., točke b., stavka 4., 4A točke a i b Zakona 2725/1999, kaznenog djela – teži oblik oštećenja tuđe imovine u neposrednoj blizini sportskog objekta prije početka sportske priredbe iz članka 378. stavak 1. odjeljak a. točka a. grčkog Kaznenog zakona, u vezi članka 41. stavka 1. i 2., točke b., stavka 4., 4A, točke a. i b. Zakona 2725/1999, kaznenog djela – nedozvoljeno nošenje oružja iz članka 1. stavka 1., točke ab, ac, g, h , članak 10. stavak 1., 3., članak 13. stavak a., b. Zakona 2168/1993, kaznenog djela – nezakonito korištenje oružja iz članka 1. stavka 1. ab, ac, g, h, članak 14. Zakona 2168/1993, kaznenog djela – nedozvoljeno nošenje i korištenje pirotehnike (baklje) iz članka 5. stavka 1., članka 6. stavka 2. Zakona 456/1976 i kaznenog djela – podmetanje (izazivanje) požara iz članka 264. stavka 1. točke a grčkog Kaznenog zakona.

 

1.1. Pod točkom II izreke pobijanog rješenja na temelju članka 98. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/2008., 76/2009., 80/2011., 91/2012., 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019. i 80/2022., dalje: ZKP/08.), a u vezi članka 26. i članka 132. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije ("Narodne novine" broj 91/2010., 81/2013., 124/2013., 26/2015., 102/2017., 68/2018., 70/2019. i 141/2020.) ukinute su mjere opreza protiv tražene osobe F. Ž. i to mjere opreza privremenog oduzimanja putne i druge isprave za prijelaz državne granice, i to osobne iskaznice broj … izdane od Policijske uprave zagrebačke na ime F. Ž., s datumom izdavanja …; zabrana napuštanja boravišta na adresi prebivališta u Z., … te obveza redovitog javljanja državnom tijelu Policijskoj upravi –…policijskoj postaji, …, i to svakog ponedjeljka u mjesecu.

 

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je pravovremeno podnio državni odvjetnik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja sa prijedlogom da se pobijano rješenje ukine te da se predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

3. U skladu sa člankom 132. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije ("Narodne novine" broj 91/2010., 81/2013., 124/2013., 26/2015., 102/2017., 68/2018., 70/2019., 141/2020. i 18/2024., dalje: ZPSKS-EU/24.) u svezi sa člankom 495. i člankom 474. stavkom 1. ZKP/08. spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. U pravu je državni odvjetnik kada žalbom osporava pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja na temelju kojeg je prvostupanjski sud donio odluku o odbijanju izvršenja europskog uhidbenog naloga.

 

5.1. Naime, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da za sada grčka pravosudna tijela nisu dala dovoljno jamstvo da tražena osoba neće biti podvrgnuta nečovječnom i ponižavajućem postupanju u grčom zatvoru jer je Ured javnog tužitelja pri Žalbenom sudu u Ateni dostavio samo paušalne i općenite informacije o poštivanju minimalnih potrebnih standarda u grčkim zatvorima, iako je prvostupanjski sud o tome zatražio pružanje konkretnih podataka zbog postojanja općih nedostataka u zatvorskom sustavu Republike Grčke.

 

5.2. Međutim, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da zbog takvog manjkavog odgovora Ureda javnog tužitelja treba odbiti izvršenje europskog uhidbenog naloga koji je izdao taj Ured.

 

5.3. Prema tumačenju Suda Europske unije (dalje: SEU), kada države članice provode pravo Unije, mogu na temelju tog prava, biti obvezne pretpostaviti da druge države članice poštuju temeljna prava pa samo u iznimnim slučajevima mogu provjeravati poštivanje temeljnih prava koje jamči Unija (SEU, presuda od 15. listopada 2019. Dorobantu, C-128/18., EU:C:2019:857, točka 47.). U području uređenom Okvirnom odlukom 2002/584, prenesenom u ZPSKS-EU, izvršenje europskog uhidbenog naloga je načelo, a odbijanje izvršenja takvog naloga zamišljeno je kao iznimka koja se mora usko tumačiti (SEU, Dorobantu, točka 48.). No, izvršenje naloga ne smije dovesti do nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja prema traženoj osobi (SEU, Dorobantu i presuda SEU od 5. travnja 2016. Aranyosi i Caldararu, spojeni predmeti C-404/15 i C-659/15 PPU, EU:C:2016:198) jer je takvo postupanje zabranjeno prema članku 4. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (SL C 202, 7.6.2016., strana 389.–405., dalje: Povelja) i članku 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17., dalje: Konvencija). Cilj tih odredbi je osigurati da se svaki zatvorenik drži u uvjetima koji jamče poštovanje ljudskog dostojanstva, da načini izvršenja mjere zatvorenika ne izlažu nelagodi ili teretu intenziteta koji prelazi neizbježnu razinu patnje svojstvene oduzimanju slobode te da u pogledu praktičnih zatvorskih uvjeta na odgovarajući način budu osigurani zdravlje i dobrobit zatvorenika (SEU, Aranyosi i Căldăraru).

 

5.4. Slijedom navedenog, kako bi se osiguralo poštovanje članka 4. Povelje, u predmetima u kojima postoje objektivni, vjerodostojni, precizni i odgovarajuće aktualizirani elementi koji svjedoče o postojanju nedostataka u zatvorskom sustavu treba konkretno i precizno ispitati postoje li i u okolnostima slučaja ozbiljni i utvrđeni razlozi za vjerovanje da će tražena osoba nakon predaje biti izložena stvarnoj opasnosti podvrgavanja nečovječnom i ponižavajućem postupanju. U tu svrhu treba od tijela države izdavateljice zahtijevati žurnu dostavu svih potrebnih dopunskih informacija o uvjetima u kojima se dotičnoj osobi namjerava oduzeti sloboda u toj državi članici. Međutim, ako se na temelju tako prikupljenih informacija utvrdi da za traženu osobu postoji opasnost nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, u smislu članka 4. Povelje, izvršenje toga europskog uhidbenog naloga mora biti odgođeno, ali ne smije biti napušteno (SEU, presuda od 25. srpnja 2018. ML, C-220/18 PPU, EU:C:2018:589 točka 65.).

 

6. Dakle, u konkretnom predmetu nije sporno da postoje nedostaci glede uvjeta oduzimanja slobode u Grčkoj koji proizlaze iz izvješća Europskog odbora za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja od 31. kolovoza 2023. (točka 5.4. obrazloženja pobijanog rješenja), koje je sačinjeno u povodu posjete zatvoru Korydallos, a zbog kojih nedostataka se prvostupanjski sud i obratio Uredu javnog tužitelja pri Žalbenom sudu u Ateni.

 

6.1. Međutim, kako je već navedeno taj ured nije dostavio podatke o konkretnim uvjetima smještaja tražene osobe u skladu s minimalnim uvjetima prema članku 3. Konvencije već je navedeno da će tražena osoba u slučaju izručenja biti smještena u zatvoru Korydallos u kojem uvjeti smještaja zatvorenika ispunjavaju minimalne standarde iz članka 3. Konvencije, da svi pritvorenici imaju pravo zatražiti premještaj u drugi zatvor te da uvjete u pritvoru preispituje nadležni zatvorski odbor pa ako se utvrdi njihovo kršenje, zatvorenik ima pravo na odštetu kao i da je Europska komisija u nedavnom izvješću izrazila zadovoljstvo zatvorskim uvjetima u Grčkoj. Navedeno izvješće nije pribavljeno, a nisu se izjasnili niti o tome na koji način bi traženoj osobi bila pružena zdravstvena zaštita s obzirom da boluje od astme, već su samo dostavili podatak da zatvor Korydallos ima posebnu bolnicu za pritvorenike.

 

6.2. Točno je da se, u skladu s načelom uzajamnog povjerenja, pravosudno tijelo države izvršiteljice u pravilu treba pouzdati u jamstva pravosudnih tijela države izdavateljice europskog uhidbenog naloga. Međutim, ovdje postoje relevantni podaci na temelju kojih se može zaključiti da u grčkom zatvorskom sustavu postoje nedostaci, pa tako i u zatvoru Korydallos (usporedi, SEU, Dorobantu, 68). Slijedom navedenog, ocjena je drugostupanjskog suda da pribavljeni podaci ne predstavljaju potrebno jamstvo kakvo ima u vidu zabrana postupanja protivno članku 3. Konvencije odnosno članku 4. Povelje. Pri tome valja dodati da mogućnost traženja premještaja pritvorenika ne otklanja postojanje bojazni od postupanja protivnog članku 4. Povelje jer prema tumačenju SEU-a postojanje pravnog sredstva, kojim tražena osoba može osporiti uvjete oduzimanja slobode samo za sebe ne prevenira postojanje stvarne opasnosti od nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja (SEU, Dorobantu, točka 85).

 

7. Slijedom svega navedenog, imajući u vidu svrhu i smisao pravosudne suradnje, dostavljenog odgovora grčkog Ureda javnog tužitelja pri Žalbenom sudu u Ateni te činjenice da niti prvostupanjski sud u svojem zahtjevu nije grčkom Uredu javnog tužitelja pojasnio razloge zbog kojih je zatražio dodatne obavijesti niti je uopće zahtijevao kakve preciznije podatke u pogledu osobnog prostora kojim zatvorenik raspolaže u zatvorskoj prostoriji i opsega slobode kretanja zatvorenika, u pravu je državni odvjetnik kada u žalbi navodi da je prije donošenja konačne odluke o predaji trebalo prikupiti sve relevantne podatke zbog čega je valjalo žalbu državnog odvjetnika prihvatiti, pobijano rješenje ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

8. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud prije odluke o europskom uhidbenom nalogu obavijestiti Ured javnog tužitelja pri Žalbenom sudu u Ateni o informacijama s kojima raspolaže, a na kojima temelji bojazan od postupanja protivnom članku 3. Konvencije odnosno članku 4. Povelje (izvješće Europskog odbora za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, podaci o izvršenju presuda Europskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Nisiotis protiv Grčke) te zatražiti konkretne podatke o tome u koju će ustanovu tražena osoba u slučaju predaje biti smještena (uključujući smještaj tijekom kaznenog postupka i smještaj za slučaj da bude osuđen na kaznu zatvora) te o uvjetima smještaja u toj ili tim ustanovama, poput osobnog prostora kojim zatvorenik raspolaže u zatvorskoj prostoriji, zdravstvenih uvjeta s obzirom da tražena osoba boluje od astme i opsega slobode kretanja zatvorenika u navedenoj ustanovi u skladu s standardima SEU-a (Dorobantu i dr.) i ESLJP-a (Muršić protiv Hrvatske, veliko vijeće i dr.). Nadalje, kako je europski uhidbeni nalog izdao Ured javnog tužitelja pri Žalbenom sudu u Ateni, prvostupanjski sud treba provjeriti ima li tražena osoba u Grčkoj mogućnost osporiti odluku o izdavanju europskog uhidbenog naloga, i osobito njegovu proporcionalnost, u smislu postojanja pravnog sredstva koje u potpunosti ispunjava zahtjeve djelotvorne sudske zaštite (SEU, presuda od 27. svibnja 2019., spojeni predmeti OG i PI, C-508/18. i C-82/19. PPU, EU:C:2019:456, točka 75. presuda od 12. prosinca 2019. spojeni predmeti JR i YC, EU:C:2019:1077, točke 65. i 66. PPU). Nakon što zaprimi te obavijesti prvostupanjski će sud moći meritorno ispitati postojanje bojazni o kršenju zabrane nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja te odlučiti o predaji tražene osobe.

 

9. Slijedom navedenog, na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci.

 

 

Zagreb, 14. ožujka 2024.