Poslovni broj: Usž-2581/22-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Mirjane Čačić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja T. K. iz Švicarske, Z., kojega zastupa opunomoćenik B. G., odvjetnik u Š., protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Z., radi primitka u hrvatsko državljanstvo, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-84/21-6 od 11. veljače 2022., na sjednici vijeća održanoj 22. srpnja 2022.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-84/21-6 od 11. veljače 2022.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-224-02/19-01/4974, URBROJ: 511-01-203-20-4 od 25. kolovoza 2020., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za primitak u hrvatsko državljanstvo.
2. Tužitelj u žalbi, u bitnome, navodi da je bit ovog spora u tumačenju odredbe članka 11. stavka 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“, broj: 53/91., 70/91., 28/92., 113/93., 4/94., 130/11. i 110/15., dalje: Zakon). Prvostupanjski upravni sud, između ostalog, tumači da je iseljenik u smislu navedene zakonske odredbe, osoba koja je imala bivše republičko državljanstvo ili zavičajnost na području Republike Hrvatske. Radi se o stvaranju prava koje ne postoji jer je navedenom zakonskom odredbom, koju citira, propisano suprotno. Drži da je u postupku potrebno samo utvrditi odakle je njegova supruga iselila, a iselila je iz Z.. Čak i u slučaju da sud smatra relevantnom okolnost da je supruga tužitelja rođena i živjela u M. (BiH), nesporno je da jeste iseljenik jer se M. nalazio na području bivše SFRJ u sastavu koje se nalazilo i područje Republike Hrvatske, a supruga tužitelja je nesporno pripadnik hrvatskog naroda. U ovoj upravnoj stvari nije relevantno temeljem čega je tužiteljeva supruga stekla hrvatsko državljanstvo nego je li ona iseljenik, odnosno ocjena je li za stjecanje hrvatskog državljanstva temeljem iseljenja relevantna okolnost pripadnosti hrvatskom narodu. Slijedom svega navedenog, predlaže ovom Sudu da uvaži žalbu, preinači prvostupanjsku presudu i usvoji tužbeni zahtjev.
3. Tuženik, u odgovoru na žalbu, smatra da je prvostupanjski upravni sud pravilno odlučio kada je odbio tužbeni zahtjev, predlaže žalbu odbiti i potvrditi presudu prvostupanjskog upravnog suda.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporena žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS), ovaj Sud je utvrdio da ne postoje žalbeni razlozi radi kojih se presuda pobija i koji utječu na njezinu zakonitost.
6. Prvostupanjski sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, nakon čega je osnovano zaključio da tužitelj ne ispunjava pretpostavke za primitak u hrvatsko državljanstvo, sukladno odredbi članka 11. Zakona. Stavkom 1. tog članka propisano je da hrvatsko državljanstvo može steći iseljenik, njegovi potomci do 3. stupnja srodstva u ravnoj liniji i njihovi bračni drugovi, iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 1., 2. i 3. Zakona, dok je stavkom 2. propisano je da se iseljenikom smatra osoba koja je iselila s područja Republike Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno živi.
7. Prema podacima spisa predmeta, tužitelj je podnio zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo s osnove braka sa hrvatskim iseljenikom, suprugom E. H. K.
8. Zahtjev tužitelja je odbijen jer je u postupku utvrđeno da je supruga tužitelja hrvatsko državljanstvo stekla prirođenjem, rješenjem tuženika od 23. travnja 1993., po pravnoj osnovi pripadnosti hrvatskom narodu, temeljem članka 16. Zakona, a ne kao iseljenik ili potomak iseljenika iz članka 11. stavka 1. istog Zakona. Pravna osnova na temelju koje je tužiteljeva supruga primljena u hrvatsko državljanstvo ne može se s uspjehom osporavati u ovoj upravnoj stvari.
9. Slijedom navedenog, i prema ocjeni ovog Suda, pravilan je zaključak da tužitelj nije bračni drug iseljenika te time ne udovoljava uvjetima za primitak u hrvatsko državljanstvo iz članka 11. Zakona. Sve navedeno pravilno je obrazloženo u prvostupanjskoj presudi i rješenju tuženika, koja obrazloženja ovaj Sud u cijelosti prihvaća.
10. Kraj takvog stanja stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
11. Iz navedenih razloga, na temelju članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci.
Zagrebu 22. srpnja 2022.
Predsjednica vijeća
Evelina Čolović Tomić
