REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 701/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Viktorije Lovrić, Marine Paulić i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice J. P. - M. iz D., OIB: , koju zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., protiv tuženika H. o. k. d.d., Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica I. P., odvjetnica u Z. i tuženice I. K. iz D., OIB: …, koju zastupa punomoćnica V. B., odvjetnica u D., radi naknade štete, odlučujući o revizijama tuženika protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-524/2018-2 od 9. siječnja 2020. ispravljene rješenjem poslovni broj Gž-524/2018-3 od 21. svibnja 2020., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalna služba u Sesvetama, poslovni broj Pn-465/17-42 od 13. lipnja 2018., u sjednici održanoj 19. srpnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Prihvaćaju se revizije tuženika te se ukida presuda Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-524/2018-2 od 9. siječnja 2020. ispravljena rješenjem poslovni broj Gž-524/2018-3 od 21. svibnja 2020., u dijelu kojim je naloženo tuženicima solidarno isplatiti tužiteljici iznos od 13.530,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju HNB-a na dan isplate sa zateznim kamatama od 4. veljače 2014. do isplate i solidarno joj isplatiti iznos od 80.000,00 kn sa zateznim kamatama od 1. siječnja 2015. do isplate te joj solidarno naknaditi troškove postupka u iznosu od 33.660,00 kn sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate, kao i u odluci o troškovima postupka, te se predmet se u tom dijelu vraća tome sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

“1. Nalaže se I. tuženiku i II. tuženiku solidarno isplatiti tužiteljici iznos od 13.530,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju HNB-a na dan isplate, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 1. siječnja 2010. godine pa do isplate, koje kamate od 1. siječnja 2010. godine pa do 31. srpnja 2015. godine teku prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za (5) pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena.

2. Nalaže se I. tuženiku i II. tuženiku solidarno isplatiti tužiteljici iznos od 80.000,00 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 1. siječnja 2010. godine pa do isplate, koje kamate od 1. siječnja 2010. godine pa do 31. srpnja 2015. godine teku prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za (5) pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena.

3. Nalaže se I. i II. tuženiku solidarno nadoknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude pa sve do isplate, po stopi propisanoj odredbom članka 29 stavka 2 Zakona o obveznim odnosima koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, u roku od 15 dana.” .

II. Nalaže se tužiteljici J. P.-M. iz D., OIB … da tuženiku H. o. k. d.d. Z., OIB … nadoknadi parnični trošak u iznosu od 17.812,50 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 14. lipnja 2018. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužiteljici J. P.-M. iz D., OIB … da tuženici I. K., odvjetnici sa sjedištem ureda u D., OIB … nadoknadi parnični trošak u iznosu od 6.250,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 14. lipnja 2018. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena u roku od 15 dana."

2. Drugostupanjskom presudom suđeno je:

„Žalba tužiteljice djelomično se uvažava kao osnovana, a djelomično odbija kao neosnovana te se preinačava presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalna služba u Sesvetama broj Pn-465/17-42 od 13. lipnja 2018. tako da se sudi:

“Nalaže se I. tuženiku H. o. k. d.d. Z., i II. tuženoj I. K., odvjetnici sa sjedištem ureda u D., solidarno isplatiti tužiteljici J. P. M. iz D., iznos od 13.530,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju HNB-a na dan isplate, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 4. veljače 2014. godine pa do isplate, koje kamate od 4. veljače 2014. godine pa do 31. srpnja 2015. godine teku prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za (5) pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena u roku od 15 dana.

Nalaže I. tuženiku H. o. k. d.d. Z., i II. tuženoj I. K., odvjetnici sa sjedištem ureda u D., solidarno isplatiti tužiteljici J. P. M. iz D., iznos od 80.000,00 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 1. siječnja 2015. godine pa do isplate, koje kamate od 1. siječnja 2015. godine pa do 31. srpnja 2015. godine teku prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za (5) pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poenau roku od 15 dana.

Nalaže se I. tuženiku H. o. k. d.d. Z., i II. tuženoj I. K., odvjetnici sa sjedištem ureda u D., solidarno naknaditi tužiteljici J. P. M. iz D., troškove parničnog postupka u iznosu od 33.660,00 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude pa sve do isplate, po stopi propisanoj odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, u roku od 15 dana.”

-dok se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalna služba u Sesvetama broj Pn-465/17-42 od 13. lipnja 2018., potvrđuje u preostalom dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos od 13.530,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju HNB-a na dan isplate, tekućim od dana 1. siječnja 2010. godine pa do 4. veljače 2014. te na iznos od 80.000,00 kn, tekućim od dana 1. siječnja 2010. godine pa do 1. siječnja 2015. Odbija se zahtjev I. tuženika radi naknade troškova podnošenja odgovora na žalbu kao neosnovan.“.

3. Ovaj sud rješenjem poslovni broj Revd 2343/2020-2 od 13. siječnja 2021., dopustio je tuženicima podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pitanja:

"Trebaju li za uspjeh tužitelja u parnici radi naknade štete koja se vodi protiv osiguratelja od odgovornosti iz djelatnosti odvjetnika, kao i protiv odvjetnika za štetu koja je prouzročena obavljanjem odvjetništva, biti utvrđene sve pretpostavke odštetne odgovornosti, a posebice uz postojanje uzročno posljedične veze i postojanje same štete te na kojoj od stranaka leži teret dokazivanja pojedinih pretpostavki odštetne odgovornosti?"

4. Postupajući po navedenom dopuštenju tuženici su protiv navedene presude podnijeli revizije pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) zbog materijalnopravnog pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena temeljeći revizije na tvrdnji o pogrešnoj primjeni materijalnog prava te postojanju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a i relativno bitne povreda odredaba parničnog postupka, počinjene po drugostupanjskom sudu. Predlažu da ovaj sud preinači drugostupanjsku presudu, uz naknadu troškova revizije.

5. U odgovoru na revizije tužiteljica predlaže odbiti revizije kao neosnovane.

6. Revizije su osnovane.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP-a ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

7.1. U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir (čl. 391. st. 3. ZPP).

8. Tuženici, sukladno pitanju zbog kojeg je dopuštena revizija, revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, temelje na tvrdnji o počinjenju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a jer da suprotno zaključcima suda drugog stupnja tužiteljica nije dokazala pretpostavke odgovornosti za štetu budući da nije dokazana uzročno-posljedična veza između štetne radnje i nastale štete što je posljedično dovelo do pogrešne primjene materijalnog prava.

9. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu štete utemeljen na činjeničnim navodima tužbe:

- da je tužiteljica S. M. 2. veljače 2009. pozajmila iznos od 80.000,00 kn, a 3. veljače 2009. iznos od 13.530,00 Eura, koji zajam se obvezao vratiti najkasnije do kraja 2009., ali isti nije vratio;

- da se tužiteljica radi povrata zajma sudskim putem, obratila za pravnu pomoć tuženici I. K. koja ju je savjetovala da protiv S. M. podnese kaznenu prijavu zbog počinjenja kaznenog djela prijevare iz čl. 224 st. 4 Kaznenog zakona (“Narodne novine”, broj 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03– odluka Ustavnog suda, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11 –dalje: KZ) i da će joj u okviru tog postupka biti vraćen pozajmljeni novac;

- da je kaznena prijava protiv S. M. odbačena rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku broj K-DO-52/10 od 19. ožujka 2010.;

- da je nakon toga tuženica I. K. kao punomoćnica tužiteljice podnijela optužnicu protiv S. M. zbog kaznenog djela prijevare iz čl. 224. st. 4. KZ-a, Općinskom sudu u Dubrovniku, koji je pozvao tuženicu I. K. da ispravi nedostatke u optužnici;

- da je rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku broj K-277/14 od 12. kolovoza 2014. obustavljen kazneni postupak protiv S. M., jer u optužnici nije naznačen subjektivni element kaznenog djela, koje rješenje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku broj Kž-11/15 od 26. siječnja 2015.;

- da se štetna radnja tuženice I. K. sastoji u tome što je tužiteljici u pružanju pravne pomoći dala pogrešan pravni savjet, jer ju nije uputila na pokretanje parničnog postupka radi povrata zajma i u tomu da je propustila dostaviti optužnicu koja bi sadržavala propisane elemente i nakon što ju je sud na to upozorio tako da je postupala s krajnjom odnosno grubom nepažnjom;

- da je štetna posljedica takvih radnji tuženice I. K. da je tužiteljici 1. siječnja 2015. nastupila zastara za pokretanje parničnog postupka protiv S. M. radi povrata zajma i da je time što je kazneni postupak protiv njega pravomoćno obustavljen tužiteljica onemogućena da u tom postupku eventualno postavi imovinskopravni zahtjev pa tužiteljica više nema nikakve pravne mogućnosti vratiti pozajmljeni iznos;

- da se uzročno-posljedična veza između štetne radnje i štete očituje u tome da bi tužiteljica, da ju je tuženica I. K. ispravno savjetovala, prije isteka zastarnog roka pokrenula parnični postupak protiv S. M. radi povrata zajma i tijekom tog postupka bi na temelju predloženih dokaza nedvojbeno dokazana osnovanost takvog tužbenog zahtjeva.

10. Sud prvog stupnja pozivom na odredbu čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO) odbio je tužbeni zahtjev zaključivši da tužiteljica nije dokazala postojanje uzročne veze budući da između propusta tuženice I. K. kao odvjetnice i punomoćnice tužiteljice da savjetuje tužiteljicu o vođenju parničnog postupka i eventualnog uspjeha u parničnom postupku protiv S. M. ima "previše nepoznanica" da bi se moglo utvrditi da je upravo takav propust tuženice isključivi uzrok štete, odnosno da bi ukoliko takvog propusta ne bi bilo, tužiteljica uspjela u parničnom postupku.

11. Isto tako prvostupanjski sud zaključuje da tužiteljica nije dokazala da bi ona uspjela u kaznenom predmetu s imovinskopravnim zahtjevom da je tuženica I. K. ispravila optužni akt, jer imovinskopravni zahtjev nije dio elemenata bića kaznenog djela pa da ne postoji uzročno-posljedična veza između činjenice da tuženica I. K. nije ispravila optužni akt u skladu s uputom suda i štete u iznosima koji tužiteljica potražuje ovom tužbom, a za koju ona tvrdi da je posljedica propusta da se optužni akt ispravi.

12. Sud drugog stupnja pozivom na odredbe čl. 7. st. 1. i 2. Zakona o odvjetništvu ("Narodne novine", broj 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11) i čl. 10. st. 2. ZOO-a suprotno zaključku suda prvog stupnja zaključuje da postoji uzročno posljedična veza između štete i štetne radnje zbog propusta tuženice da kao odvjetnica i punomoćnica tužiteljice pokrene parnični postupak protiv S. M. radi povrata zajma.

13. Naime, ocjenom iskaza tužiteljice i svjedoka S. M., drugostupanjski sud zaključuje da je tužiteljica uspjela dokazati da je doista pozajmila utužene novčane iznose svjedoku S. M., a koje joj nije vratio niti nakon dospijeća te da bi tužiteljica uspjela u parničnom postupku protiv svjedoka S. M. radi povrata zajma u iznosu od 80.000,00 kn prema čl. 499. st. 1. ZOO-a i isplate iznosa od 13.530,00 Eura s osnove ništetnog ugovora o zajmu prema čl. 323. st. 2. ZOO-a, koji je u smislu čl. 22. st. 3. ZOO-a, učinjen u stranoj valuti. Ujedno drugostupanjski sud zaključuje da je zastara za podnošenje tužbe radi povrata zajma u smislu čl. 1086. ZOO-a nastupila istekom općeg zastarnog roka od pet godina i to za zajam u iznosu od 80.000,00 kn 1. siječnja 2015., a za zajam u iznosu od 13.530,00 Eura u kunskoj protuvrijednosti s osnova ništetnog ugovora 4. veljače 2014.

14. Tijekom postupka bilo je sporno, a sporno je i u ovom stadiju postupka, je li tužiteljica dokazala pretpostavke odgovornosti za štetu koje moraju biti kumulativno ispunjene.

15. Pretpostavke odgovornosti za štetu su: subjekti odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza između štetne radnje i štete i protupravnost. Za štetu odgovara osoba koja je prouzročila štetu (štetnik).

16. Da bi došlo do odgovornosti za štetu štetnom radnjom mora biti prouzročena povreda subjektivnog prava ili interesa. Isto tako, da bi došlo do odgovornosti za štetu između štetne radnje i štete mora postojati uzročna veza. Šteta se mora javljati baš kao posljedica štetne radnje. Na oštećeniku je, osim u slučaju kad zakon izričito ne propisuje drugačije, teret dokaza glede uzročne veze, jer se ona ne predmnijeva. O protupravnosti govorimo kada je povrijeđena neka pravna norma.

17. Zakon o obveznim odnosima kriterij predmnijevane (pretpostavljene) krivnje odredbom čl. 1045. st. 1. i 2. postavlja kao opće pravilo, dok je iznimno za određene slučajeve, posebnim odredbama predviđen kriterij dokazane krivnje. Dakle, kod kriterija pretpostavljane krivnje štetnik odgovara za štetu ako je kriv, ali se njegova krivnja predmnijeva, što znači da oštećenik treba dokazati štetnu radnju, štetu, uzročnu vezu, dok krivnju štetnika ne dokazuje jer se ona predmnijeva.

18. Pravilno tuženici osporavaju zaključak drugostupanjskog suda o postojanju uzročno posljedične veze, ukazujući da sve kad bi tužiteljica i uspjela u parničnom postupku radi povrata zajma to samo po sebi ne znači da bi bilo dobrovoljnim bilo sudskim putem doista uspjela i naplatiti svoje potraživanje od S. M. Naime, drugostupanjski sud nije dao razloge o toj odlučnoj činjenici, jer da bi tuženici bili odgovorni za naknadu štete koju je tužiteljica pretrpjela zbog protupravnog postupanja tuženice I. K., tužiteljica je morala dokazati postojanje uzročno- posljedične veze koja postoji ako se dokaže da bi tužiteljica uz uspjeh u parničnom postupku radi vraćanja zajma u konačnici uspjela i naplatiti svoje potraživanje po pravomoćnoj presudi.

19. Kako drugostupanjski sud nije dao razloge o odlučnim činjenicama to pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

20. Budući da je slijedom navedenog počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a te je osnovan revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka valjalo je na temelju odredbe čl. 394. st. 1. alineja 1. ZPP-a ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

21. Zbog neizvjesnog uspjeha stranaka u parnici ukinuta je i odluka o troškovima postupka koja o njemu ovisi (čl. 154. ZPP-a).

22. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).

Zagreb, 19. srpnja 2022.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil, v.r.