REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Omišu

Trg kralja Tomislava 5, 21310 Omiš

Broj: Pp P-8650/2020-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Omišu, po sucu Tonču Rakeli, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Snježane Ćubić i zapisničarke Majde Agić, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljene pravne osobe S. d.o.o., zbog prekršaja iz članka 6. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19.), kažnjivog po članku 6. stavku 5. istog Zakona, povodom prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš pod brojem: 511-12-30/05-1-17-1/2020 od 26. travnja 2020., nakon provedenog žurnog postupka 19. srpnja 2022. donio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: S. d.o.o., OIB:…, sa sjedištem u Z., prekršajno kažnjavana, kao pravna osoba zastupana po D. M. kao prokuristu,

k r i v  j e

što dana 21. svibnja 2020. oko 03:50 sati u O. , na dijelu kolnika Državne ceste

broj 8

(18. dionica, 22. km + 430 metara), na kojem se izvode radovi (rekonstrukcija

ceste) kao

pravna osoba nadležna za izvođenje radova nije vodila brigu i poduzela primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog I nesmetanog prometa,

kako bi spriječila da plastična kanta sa sadržajem tekućeg katrana uslijed jakog vjetra dospije na cestu, koju su prethodno postavili i nisu učvrstili uz istočni rub kolnika, glede fizičkog osiguranja mjesta izvođenja radova na kolniku, a koja je uslijed jakog vjetra

dospjela na kolnik ulice.. dok je istom prolazio osobni automobil marke i tipa

“Volkswagen Golf" registarskih oznaka i broja ST…, kojim je iz smjera juga u smjeru

sjevera upravljao J. Ć. (2000.), kojom prilikom je ista udarila u prednju desnu stranu

navedenog vozila,

dakle, što okrivljenik kao pravna osoba nadležna za održavanje ceste i nije vodio brigu i poduzeo primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, što je za posljedicu imalo nastanak prometne nesreće s materijalnom štetom,

čime je okrivljena pravna osoba počinila prekršaj opisan u članku 6. stavku 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u prometu, a kažnjiv po članku 6. stavku

5., u vezi članka 293. stavka 1. istog Zakona, pa se okrivljenik temeljem članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.) za počinjeno djelo prekršaja

OSLOBAĐA OD KAZNE.

Okrivljenik je dužan na ime troškova prekršajnog postupka platiti novčani iznos od 150,00 (sto pedeset) kuna u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Omiš izdala je prekršajni nalog pod brojem navedenim u uvodu ove presude, protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude protiv kojeg je isti pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.

2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 243. Prekršajnog zakona, Sud je našao da je prigovor uložen u zakonskom roku te je istog stavio izvan pravne snage i temeljem članka 221. stavka 1. točke 6., a sukladno članku 244. stavku 1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

3. Okrivljena pravna osoba je za svog predstavnika u predmetnom postupku imenovala D. M., koji obnaša funkciju prokurista u pravnoj osobiS. d.o.o., što je evidenitrano i u sudskom registru nadležnog trgovačkog suda. U očitovanju o krivnji

poriče svoju odgovornost za počinjenje prekršaja, te ističe da je prekršajni nalog,

kao optužni akt donesen mjesec dana prije samog počinjenja prekršaja, odnosno

26. travnja 2020., a predmetni događaj se dogodio 21. svibnja 2020., te drži da se

presuda naslovnog suda ne može temeljiti na optužnom prijedlogu sa opisanim

propustom. Nadalje ističe kako iz optužnog prijedloga, odnosno zapisnika o očevidu od

11. kolovoza 2020. ne proizlazi da je okrivljenik počinio prekršaj pravno označen u

izreci presude iz razloga što je okrivljenik vodio brigu i poduzeo sve potrebne

radnje kako bi se, unatoč izvođenju radova rekonstrukcije ceste, promet mogao

nesmetano odvijati. Kao dokaz za navedeno smatra činjenicu da je zapisnikom o očevidu utvrđeno kako je regulacija prometa bila u skladu s pravilima prometa odnosno da je vertikalna i horizontalna signalizacija bila dobra, a regulacija odvijanja prometa na cesti koja je bila u rekonstrukciji je bila u rekonstrukciji takva da je bila u skladu sa prometnim pravilima, tako da u ponašanju okrivljenika nije postojala namjera odnosno nehaj za počinjenje prekršaja što je pretpostavka za prekršajnu odgovornost okrivljenika. Navodi da iz zapisnika o očevidu ne proizlazi kako je utvrđeno na koji je način kanta sa sadržajem tekućeg katrana uopće dospjela na cestu niti se navodi da je kanta katrana uopće bila uz istočni rub ceste i moguće je da je kanta katrana ispala s vozila koje je predmetnom prometnicom prošlo prije predmetnog događaja. Budući da je u zapisniku navedeno kako je prilikom dolaska na mjesto prometne nesreće utvrđeno kako su zatečeni rasuti dijelovi plastične kante razbacani po kolniku, nepravilnog oblika, smatra da navedeno upravo govori u prilog kako je vjerojatnije da je kanta pala sa nekog vozila u pokretu prilikom čega je udarom u podlogu kolnika ceste ista puknula i rasula se po cesti nego da je istu digao nalet vjetra i bacio na podlogu. Čak i kada bi se uzelo kao istinito ono što se navodi u optužnom prijedlogu, odnosno prekršajnom nalogu, smatra da okrivljenik ne može biti odgovoran ako je do prometne nesreće došlo uslijed djelovanja naleta vjetra koji je odnio kantu katrana na prometnicu, sve i kada bi ta kanta bila u vlasništvu okrivljenika i nalazila se pored ceste, te da bi se u tom slučaju radilo o djelovanju vjetra odnosno višoj sili, na koju okrivljenik nije mogao utjecati, odnosno da tada ne postoji skrivljeni prekršaj koji bi se mogao okrivljeniku staviti na teret iz razloga što okrivljenik nije postupao s namjerom niti iz nehaja. Okrivljenik nadalje smatra kako se protek vremena od gotovo tri mjeseca između očevida i sastavljanja zapisnika o očevidu ne može smatrati kao da je isti sastavljen neposredno iza radnje očevida, a što dovodi u sumnju zakonitost predmetnog događaja, odnosno okrivljenik smatra kako navedeni zapisnik nije sastavljen u skladu sa odredbom članka 159. Prekršajnog zakon, te ističe kako se u konkretnom slučaju radi o nezakonitom dokazu na kojem se ne može temeljiti sudska odluka. Podredno, ukoliko bi Sud smatrao kako postoji odgovornost okrivljene pravne osobe u konkretnom slučaju, okrivljenik smatra da se radi o beznačajnom prekršaju iz članka 24.a Prekršajnog zakona, s obzirom da činjenica da se na cesti našla razbijena plastična kanta nije po okrivljeniku okolnost koja je dovela do značajnog stupnja ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti radi čega okrivljenik smatra da ne postoji potreba da bude kažnjen. Nadalje, iz računa usluga broj 127-1-10 od 5. lipnja 2020., a koji račun je okrivljenik dostavio uz prigovor na prekršajni nalog i iz kojeg je jasno vidljivo da je isti oštećeniku u potpunosti nadoknadio štetu koja mu je nastala na motornom vozilu. Slijedom navedenog, okrivljenik smatra da ukoliko sud nakon provedene rasprave i izvedenih dokaza ne donese presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe, kako podredno ima mjesta primjeni odredbe članka 38. Prekršajnog zakona kojom je propisano oslobođenje okrivljenika od kazne budući da je u konkretnom slučaju otklonio štetu koja je nastala oštećeniku.

3.1. Posebnim podneskom koji je Sud zaprimio neposredno prije održavanja rasprave upućenim putem maila okrivljenik je dostavio očitovanje Državnog hidrometeorološkog zavoda Klasa:920-03/22-01/495, Urbroj:554-05-04-01/02-22-3 od 12. srpnja 2022. o meteorološkim podacima (maksimalni dnevni udar vjetra) za područje O. prema podacima s glavne meteorološke postaje (GMP) Split-Marjan,

gdje je najbliža mjerna postaja mjestu počinjenja u O., za dane 20. i 21. svibnja 2020. godine iz kojeg je vidljivo da je dana 20. svibnja 2020. bio maksimalni dnevni udar vjetra od 30,5 m/s, definiran kao jaki organski vjetar, a dana 21. svibnja 2020. da je puhao vjetar maksimalnog dnevnog udara od 33,3 m/s koji se u službenoj terminologiji definira kao orkan. Okrivljenik je posebno istaknuo kako u vrijeme počinjenja na predmetnom gradilištu rekonstrukcije Državne ceste broj 8 nije bilo radnika okrivljenika, te je naglasio kako u konkretnom slučaju nema skrivljene radnje ili propuštanja okrivljenika već se isto može pripisati isključivo višoj sili (snažnim naletima vjetra) na koje okrivljenik nije nikako mogao utjecati.

4. U žurnom postupku izvršen je pročitan je prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš broj: 511-12-30/05-1-17-1/2020 od 26. travnja 2020., prigovor okrivljenika na prekršajni nalog, račun usluga broj 127-1-10 od 5. lipnja 2020. izdan od strane B., obrt za pranje vozila i čišćenje vl. R. J., zapisnik o očevidu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš od 11. kolovoza

2020., kroki skica prometne nesreće Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske

uprave

Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš od 21. svibnja 2020., pisana

obrana

okrivljenika koju je ovaj Sud zaprimio 8. srpnja 2022., izvadak iz

sudskog registra za pravnu osobu Strabag d.o.o., podnesak okrivljenika koji je ovaj Sud zaprimio 12. srpnja 2022., dopis Državnog hidrometeorološkog zavoda klasa: 920-03/22-01/495, Ur. broj: 554-05-04-01/02-22-3 od 12. srpnja 2022., prekršajna evidenciju Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske iz koje je razvidno da je okrivljenik pravomoćno prekršajno kažnjavan odlukom Postaje prometne policije Slavonski Brod broj: 511-11-09/05-4-12723-1/2020 zbog prekršaja iz članka 6. stavka 5. u svezi sa člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

odluka pravomoćna 20. siječnja 2021., odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: Pp P-4974/2019 zbog prekršaja iz članka 250. stavka 11. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odluka pravomoćna 6. studenog 2019., odlukom Općinskog suda u Gospiću broj: Pp P-341/2019 zbog prekršaja iz članka 10. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odluka pravomoćna 30. srpnja 2019., odlukom Službe za RGP Žitnjak broj: 6/2022 zbog prekršaja iz članka 131. stavka 1. točke 14. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, odluka pravomoćna 3. ožujka 2022., te je izvršen uvid u kompletan spis.

4.1. Uvidom u zapisnik o očevidu razvidno je kako je nastanak prometne nesreće koja se dogodila 21. svibnja 2020. oko 03:50 sati u O., na dijelu kolnika

Državne ceste broj 8 (18. dionica, 22. km + 430 metara), na kojem se izvode radovi (rekonstrukcija ceste), prijavio oštećenik J. Ć. i to 21. svibnja 2020 u 04:10 sati,

dakle neposredno nakon nastanka prometne nesreće, a očevid je započet 21. svibnja

2020. u 04:15 sati. Oštećenik je na mjestu događaja sačekao lazak policijskih

službenika, a mjesto događaja se do dolaska policijskog službenika koji je vršio očevid

prometne nesreće promijenilo na način da je J. Ć. pomakao vozilo s namjerom da isto

opere od katrana.

4.2. Na mjestu događaja je zatečena mrlja katrana nepravilnog oblika svojim središnjim dijelom udaljenim od početne točke mjerenja u smjeru zapada za 2,1 metar,

a istim dijelom osovine u smjeru sjevera za 1,6 metara. Na mjestu događaja zatečeni su razasuti dijelovi plastične kante razbacani po kolniku, nepravilnog oblika.

4.3.Nadalje je na automobilu „Volkswagen“ bijele boje, registarskih oznaka ST.. neposrednim opažanjem utvrđeno da se na prednjem braniku nalazi točkasto oštećenje sa tragovima katrana, a tragovi katrana su uočeni i na prednjim desnim vratima,

stražnjim desnim vratima, na prednjem i stražnjem desnom kotaču, desnom vanjskom

osvrtnom ogledalu, prednjem i stražnjem desnom blatobranu i stražnjem

braniku.

4.4. Uvidom u kroki skicu koja prikazuje mjesto događaja vidljivo je točno mjesto događaja zatečeno nakon prometne nesreće, smjer kretanja osobnog automobila ST.. smjer kretanja kante katrana nošene vjetrom, tragovi katrana na nogostupu uslijed kotrljanja kante, te mrlja katrana nastala nakon udara vozila ST.. u kantu katrana.

4.5. Iz računa usluga broj 127-1-10 od 5. lipnja 2020., izdavatelja B., obrta za pranje vozila i čišćenje vl. R. J., ispostavljenog naručitelju usluge - pravnoj

osobi

S. d.o.o. – Podružnica S., vidljivo je da se radi o računu za izvršene usluge odstranjivanja katrana (emulzije) s prvog branika, maske, poklopca motora, prednjeg

stakla, cijele desne strane (prag, blatobran, vrata prednja sa staklom, vrata zadnja,

zadnji blatobran i retrovizor), a vrijednost izvršenih radova je iznos 900,00 kn.

4.6. Iz očitovanja Državnog hidrometeorološkog zavoda Klasa:920-03/22- 01/495, Urbroj:554-05-04-01/02-22-3 od 12. srpnja 2022. o meteorološkim podacima (maksimalni dnevni udar vjetra) za područje O. prema podacima s glavne meteorološke postaje (GMP) Split-Marjan, za dan 21. svibnja 2020. godine vidljivo je da je u okolini mjesta događaja dana 21. svibnja 2020. bio maksimalni dnevni udar vjetra od 33,3 m/s koji se u službenoj terminologiji definira kao orkan.

5. Nakon ovako provedenog postupka, a ocjenjujući dokaze svaki zasebno i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, Sud je našao da je stanje stvarni dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.

6. Odredbom članka 6. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da se ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju se projektirati,

izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona.

6.1. Odredbom članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

6.2. Odredbom članka 6. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik koji postupi suprotno odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

6.3. Odredbom članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se za prekršaje iz ovoga Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kaznit počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 1.000,00 kuna.

6.4. Odredbom članka 26. Zakona o cestama propisano je da su poslovi održavanja javnih cesta, u smislu ovog Zakona, planiranje, održavanje i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovnog i izvanrednog održavanja javnih cesta, stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste te ophodnja.

6.4.1. Odredbom članka 33. stavka 1.,2.,3. i 4. istog Zakona propisano je da Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i Županijska uprava za ceste izravno ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta, da izvođenje radova građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta ustupaju sukladno propisima o javnoj nabavi pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena te koja raspolaže osposobljenim kadrom za izvođenje radova održavanja pod prometom te da pravna osoba koja upravlja javnom cestom radove redovitog održavanja javnih cesta može ustupiti na razdoblje od četiri godine.

6.5.Odredbom članka 12. Pravilnika o održavanju cesta (Narodne novine broj 90/14) propisano je da redovito održavanje čini skup poslova odnosno radova i radnji te mjera koje se provode tijekom cijele godine sukladno mjesečnom odnosno višemjesečnom operativnom programu.

6.5.1. Odredbom članka 13. istog Pravilnika propisano je da se pod redovitim održavanjem cesta podrazumijevaju osobito, između ostalih, poslovi nadzora i pregled cesta i objekata, redovito održavanje prometnih površina, redovito održavanje bankina, redovito održavanje pokosa, redovito održavanje vegetacije, osiguranje preglednosti, čišćenje ceste, redovito održavanje cestovnih objekata i interventni radovi.

6.5.2. Odredbom članka 22. istog Pravilnika (redovito održavanje prometnih površina) propisano je da redovito održavanje prometnih površina koje čine sastavni dio ceste, podrazumijeva čišćenje i popravljanje lokalnih oštećenja ceste kao primjerice: krpanje udarnih rupa i mrežastih pukotina, odnosno presvlačenje asfaltom ako je to racionalnije, zalijevanje pojedinačnih pukotina, spojnica i reški, ohrapavljenje zaglađenih asfaltnih površina ili posipanje s pijeskom te druge slične popravke. Upravitelj ceste dužan je osigurati da izvođač radova održavanja ceste prometne površine održava da pritom osigura sigurno i nesmetano odvijanje prometa, kao i da oštećenja prometnih površina, u pravilu popravlja jednakim materijalom od kojeg je i izrađena postojeća kolnička konstrukcija. Izuzetno, ako zbog izrazito nepovoljnih vremenskih prilika ili drugih okolnosti to nije moguće, dozvoljeno je oštećenja popraviti i s drugim primjerenim materijalima, ali samo privremeno.

7. U postupku je nesporno da je 21. svibnja 2020. oko 03:50 sati u O.,

Vukovarska cesta, na dijelu kolnika Državne ceste broj 8 (18. dionica, 22. km + 430 metara), na kojem se izvode radovi (rekonstrukcija ceste) uslijed jakog vjetra plastična kanta sa sadržajem tekućeg katrana dospjela na kolnik ulice Vukovarska cesta dok je istom prolazio osobni automobil marke i tipa "Volkswagen Golf" registarskih oznaka i broja ST. . , kojim je iz smjera juga u smjeru sjevera upravljao J. Ć. (2000.), kojom prilikom je

ista udarila u prednju desnu stranu navedenog vozila.

7.1. Nesporno je također da je u vrijeme počinjenja prekršaja okrivljena pravna osoba S. d.o.o. imala zaključen Ugovor za izvođenje radova rekonstrukcije

Državne ceste broj 8 u Gradu O., kojim Ugovorom je prvookrivljena pravna osoba kao izvoditelj preuzela obvezu izvođenja radova rekonstrukcije, održavanja i zaštite državne ceste broj 8 i to na dionici ceste na kojoj je došlo do predmetne prometne nesreće.

7.2. Nesporno je i da se prometna nesreća dogodila u vrijeme kada na mjestu događaja nije bilo zaposlenika okrivljene pravne osobe, te da je u vrijeme nastanka prometne nesreće puhao orkanski vjetar.

7.3. Nesporno je i da je okrivljenik popravio štetu oštećeniku, nastalu u predmetnoj prometnoj nesreći na način da je podmirio troškove popravka vozila, tj. uklanjanja katrana sa vozila oštećenika.

8. Ono što se ukazalo, s obzirom na navode obrane spornim, jest pitanje na koji je način kanta sa sadržajem tekućeg katrana uopće dospjela na cestu i da li je ista moguće pala s vozila koje je predmetnom prometnicom prošlo prije predmetnog događaja, da li je do prometne nesreće došlo zbog više sile, na koju okrivljenik nije mogao utjecati, te da li u tom slučaju postoji odgovornost na strani okrivljenika, kao i pitanje je li prvookrivljena pravna osoba ispunila svoje ugovorom preuzete obveze, s ciljem sigurnog i neometanog odvijanja prometa na kolniku državne ceste. Dakle, sporno je okrivljena pravna osoba postupila sukladno odredbi čl. 6 st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ili je uslijed njenog propusta došlo do u izreci opisane prometne nesreće.

8.1. Imajući u vidu okolnost da je okrivljenik u spis predmeta osobno dostavio račun iz kojeg je vidljivo da je oštećeniku u potpunosti nadoknadio štetu koja mu je u predmetnoj prometnoj nesreći nastala na motornom vozilu, uzročno-posljedična veza između propusta okrivljenika i štetne posljedice po mišljenju suda je neprijeporno utvrđena, te nije osnovan prigovor okrivljenika da je dvojbeno da li je kanta tekućeg katrana koja je uzrok nastanka prometne nesreće u vlasništvu okrivljenika, kao i da je moguće da je kanta na kolnik dospjela na neutvrđeni način i ne pripada okrivljeniku. Naime, neživotno je da bi okrivljenik dobrovoljno, na svoj trošak, u cijelosti naknadio štetu oštećeniku da nije bio siguran da se radi o predmetu, odnosno kanti tekućeg katrana, koja je vlasništvo okrivljenika i na kolnik državne ceste je dospjela upravo sa mjesta na kojem se okrivljenik obavljao radove rekonstrukcije državne ceste, kao i što je nesporno da je upravo tekući katran sredstvo koje se uobičajeno koristi prilikom sanacije asfaltnih površina

8.2. U odnosu na prigovor okrivljenika koji ističe da je uzrok dospijeća kante sa sadržajem tekućeg katrana na cestu u djelovanju vjetra odnosno višoj sili, na koju okrivljenik nije mogao utjecati, odnosno da tada ne postoji skrivljeni prekršaj koji bi se mogao okrivljeniku staviti na teret iz razloga što okrivljenik nije postupao s namjerom niti iz nehaja, pri odgovoru na postavljeno pravno pitanje prvenstveno treba poći od pojma više sile. U pravnoj teoriji, kao viša sila (vis maior) razumijeva se onaj vanjski događaj ili pojava koja je po snazi svog djelovanja u toj mjeri jača od samog čovjeka da njezino djelovanje nastupa nezavisno od čovjekove volje, jer se ono ni objektivno nije moglo predvidjeti, ni izbjeći ili otkloniti. Višu silu je (zbog sličnosti) potrebno razlikovati od slučaja. Naime, kao slučaj (casus) smatra se, kako neki vanjski događaj ili pojava, tako i događaj koji se zbio unutar čovjekove djelatnosti, koji po snazi svog djelovanja može biti i slabiji od snage čovjeka, ali njegovo djelovanje nastupa nezavisno od čovjekove volje, iako se ono, redovno, može objektivno predvidjeti, izbjeći ili otkloniti. Slijedom rečenog, viša sila objektivno je nepredvidiva i neuklonjiva, dok se kod slučaja nepredvidivost i neuklonjivost ne zahtijevaju.

8.2.1. Dakle, u konkretnom postupku radi se o događaju koji se, da se predvidio, mogao spriječiti, dok je viša sila događaj koji i da se mogao predvidjeti se ne bi mogao spriječiti. Imajući na umu naprijed navedeno, jaki udari vjetra u priobalnom području Republike Hrvatske jesu prirodna i ne tako rijetka pojava, koja je dakle predvidiva, baš kao i mogućnost nastanka šteta koje su često posljedica jakih orkanskih udara vjetra koji je puhao i u vrijeme nastanka prometne nesreće, što se ne može podvesti pod višu silu, a što da bi bio razlog za ekskulpaciju okrivljenika od odgovornosti, već kao slučaj za koji se odgovara po načelu objektivne odgovornosti odnosno samim ostvarenjem protupravnosti prekršaja.

8.3. Na temelju odredbe članka 60. stavka 1. Prekršajnog zakona pravna osoba i njezina odgovorna osoba prekršajno su odgovorne za skrivljene povrede propisa o prekršaju, a kako je okrivljena pravna osoba u konkretnom slučaju neprijeporno propustila osigurati mjesto izvođenja radova na rekonstrukciji državne ceste, na način da predmeti sa gradilišta uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta ne dospiju na kolnik na kojem se odvijao promet vozila, njen je propust nedvojbeno uzrokovao dospijeće kante na kolničku traku i nalet vozila oštećenika na istu. U odnosu na prigovor obrane kako je u konkretnom slučaju potrebno dokazati način i vrijeme dospijeća predmeta na kolnik, za navesti je da je u postupku na nedvojben način dokazana uzročno- posljedična veza između dospijeća predmetne kante na kolnik i nastanka prometne nesreće, kako i da se radilo o predmetu u vlasništvu okrivljenika koji je oštećeniku nadoknadio u cijelosti nastalu štetu. Okrivljena pravna osoba kao nadležna za održavanje predmetne dionice ceste odgovorna je za vođenje brige i poduzimanje primjerenih mjera glede omogućavanja i odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno preuzela je obvezu, sukladno pozitivnim propisima voditi računa da sigurnost svih sudionika u prometu u ni jednom trenutku ne bude ugrožena i odgovara po načelu objektivne odnosno kauzalne, a ne subjektivne odgovornosti kao što to okrivljenik ističe u svojoj obrani.

9. Okrivljenik u obrani osnovano ističe kako je prekršajni nalog, odnosno optužni akt datiran sa danom 26. travnja 2020., a predmetni događaj se nesporno dogodio 21. svibnja 2020., međutim nakon analize sadržaja spisa predmeta, posebice kada se sadržajno analizira zapisnik o očevidu predmetne prometne nesreće neprijeporno je da se u konkretnom slučaju radi o omašci prilikom izrade optužnog akta i to u uvodnom dijelu akta, što nije od utjecaja na zakonitost izdanog prekršajnog naloga iz razloga što se ne odnosi na činjenični supstrat, a posebice ne na bitna obilježja prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret, niti je od utjecaja na pravnu kvalifikaciju samog prekršaja.

9.1. Nakon što je sadržajno analizirano zapisnik o očevidu predmetne prometne nesreće Sud je otklonio i prigovor okrivljenik koji ističe kako se protek vremena od gotovo tri mjeseca između očevida i sastavljanja zapisnika o očevidu ne može smatrati kao da je isti sastavljen neposredno iza radnje očevida, a što dovodi u sumnju zakonitost predmetnog događaja, odnosno okrivljenik smatra kako navedeni zapisnik nije sastavljen u skladu sa odredbom članka 159. Prekršajnog zakon. Ovakav zaključak sud je izveo nakon što je pročitao zapisnik o očevidu iz sadržaja kojeg je razvidno je kako je nastanak prometne nesreće koja se dogodila 21. svibnja 2020. oko 03:50 prijavio oštećenik J. Ć. i to 21. svibnja 2020 u 04:10 sati, dakle neposredno nakon nastanka prometne nesreće, a očevid je započet 21. svibnja 2020.

u 04:15 sati i dovršen 21. svibnja 2020. u 4:50 sati. Dakle, neprijeporno je da je očevid prometne nesreće započet sukladno odredbi članka 159. stavaka 1., 2. i 4. Prekršajnog zakona, isti su obavile ovlaštene osobe postupajući u okviru svoje nadležnosti nadzora, prije pokretanja prekršajnog postupka, o poduzetim radnjama sastavili su zapisnik koji je priložen uz optužni akt, te predstavlja zakonit dokaz u prekršajnom postupku. Iako je u uvodnom dijelu citirani zapisnik o očevidu datiran sa danom 11. kolovoza 2020. neprijeporno se radi o slučajnoj tiskarskoj pogrešci koja se ne odnosi na sadržajni dio zapisnika niti je od utjecaja na činjenična utvrđenja na temelju kojih je okrivljeniku izdan osporavani prekršajni nalog.

10. Slijedom svega naprijed navedenog, Sud drži utvrđenim da je okrivljena pravna osoba predmetne prigode na predmetnom mjestu propustila poduzeti primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, kako bi spriječila da plastična kanta sa sadržajem tekućeg katrana uslijed jakog vjetra dospije na cestu dok je istom prolazio osobni automobil registarskih oznaka i broja ST.. kojim je iz smjera juga u smjeru sjevera upravljao J. Ć., kojom prilikom je ista udarila u prednju desnu stranu navedenog vozila. Opisanim ponašanjem okrivljena pravna

osoba postupila je protivno odredbi članka 6. stavka 2.

i ostvarila obilježja prekršaja kažnjivog po članka 6. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te su uslijed tako nehajno izazvane prometne nesreće u kojoj je nastala samo materijalna šteta ostvarena i obilježja prekršaja kažnjivog po članka 293. stavka 1. istog Zakona, na način kako je to činjenično opisano u izreci ove presude.

11. Prilikom o odlučivanja o prekršajno-pravnoj sankciji Sud je kao posebno olakotne okolnosti na strani okrivljenika cijenio okolnosti počinjenja prekršaja, odnosno orkanske udare vjetra uslijed kojih je predmetna kanta sa katranom dospjela na kolnik, a što je za posljedicu imalo nastanak prometne nesreće, stupanj odgovornosti okrivljenika, te činjenicu da je okrivljenik dobrovoljno i prije započinjanja prekršajnog postupka oštećeniku naknadio štetu u cijelosti, dok otegotnih okolnosti na strani okrivljenika nije našao.

11.1. Odredbom članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona propisano je da Sud može osloboditi od kazne počinitelja kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak.

11.2. S obzirom na postojanje naprijed citiranih olakotnih okolnosti, te okolnosti da je okrivljenik prije započinjanja prekršajnog postupka u cijelosti naknadio štetu koju je prekršajem prouzročio oštećeniku, Sud za počinjeno djelo prekršaja iz izreke presude okrivljeniku nije izrekao propisanu novčanu kaznu, te je sukladno naprijed citiranom odredbom članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona istoga oslobodio od kazne.

12. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova,

određen obzirom na složenosti i trajanje postupka.

U Omišu, 19. srpnja 2022.

Zapisničarka

Sudac Majda

Agić, v.r.

Tonči Rakela, v.r.

Viša sudska savjetnica

Snježana Ćubić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi pismeno, a putem ovoga Suda, u 2 (dva) ista primjerka bez takse.

Suglasnost ovog otpravka s izvornikom ovjerava ovlaštena službenica Majda Agić.