Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž-997/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Brankici Malnar, u parničnom predmetu tužitelja i predlagatelja osiguranja: 1. A. E. (OIB: …) iz Š., 2. I. C. (OIB:…) iz Š., I. K. (OIB: …) iz Š., i 4. I. G. (OIB: …) iz Š., koje zastupa punomoćnik I. M., odvjetnik iz Š., protiv tuženika i protivnika osiguranja: Grad Š. (OIB: …), Š., zastupanog po gradonačelniku Ž. B., dr. med., a on po punomoćniku R. Š., dipl. iur., službenik tuženika, radi osiguranja nenovčane tražbine, odlučujući o žalbi tuženika, protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj 3 P-964/2021-13 od 10. svibnja 2022., 19. srpnja 2022.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj 3 P-964/2021-13 od 10. svibnja 2022. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Citiranim rješenjem, sud prvog stupnja usvojio je prijedlog za osiguranjem nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere zabranom tuženiku, protivniku osiguranja izvođenja bilo kakvih radova sam ili po trećoj osobi kojima bi se uklonila rampa za parking ili preinačilo postojeće stanje na nekretnini u Š., katastarske oznake kat. čest. broj …, upisane u z.k.ul. br. …K.O. Š., i to kod kućnog broja …, pod prijetnjom ovrhe i izricanja novčane kazne. Utvrđeno je i da će privremena mjera trajati do pravomoćnog okončanja predmetnog parničnog postupka.

2. Protiv tog rješenja žali se protivnik osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14 i 70/19: dalje-ZPP).

3. U podnesenoj žalbi tvrdi da je su predlagatelji tek neki od suvlasnika stambene zgrade koja se nalazi na kat. čestici … k.o. Š. pa kako se radi o poslovima koji premašuju okvir redovnog upravljanja da je u smislu odredbe članka 41. Zakona o vlasništvu potrebna suglasnost svih suvlasnika. Nastavno tvrdi da je po odredbama Zakona o cestama jedinica lokalne samouprave temeljem samog zakona vlasnica nerazvrstane ceste te da se izricanjem predmetne privremene mjere zabranjuje prometovanje na jednom dijelu gradske prometne površine. Po dijelu nekretnine na kojemu se nalazi rampa (grad je postavio vertikalnu i horizontalnu signalizacija reguliranja prometa) prolazi se do susjedne nekretnine, kat. čest. … k.o. Š. na kojoj su dvije zgrade za stanovanje (kućni broj … i ..). Prihvaćanjem ove privremen mjere da se onemogućava pristup navedenim zgradama.

4. Predlaže uvaženje žalbe.

5. Odgovorom na žalbu osporavaju se žalbeni navodi.

6. Žalba je osnovana.

7 .Sud prvog stupnja je utvrdio:

- da su tužitelji ispravom dostavljenom uz tužbu, izvatkom iz zemljišne knjige iz kojeg proizlazi da su vlasnici posebnih dijelova zgrade, kat. čest. br. … k.o. Š. (zgrade, garaže i dvora ukupne površine 1.149 m2) na dijelu koje se nalazi sporna rampa, učinili vjerojatnom nenovčana tražbina jer su kao suvlasnici predmetne nekretnine na istoj ovlašteni izvršavati vlasnička prava pa tako i postaviti rampu na ulazu u dvorišni dio iste bez suglasnosti trećih osoba ,

- da je započelo uklanjanje rampe po tuženiku pa da su učinili vjerojatnim da će bez određivanja predmetne mjere osiguranja, tuženik kao protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ispunjenje predmetne nenovčane tražbine jer da uklanjanjem rampe namjerava promijeniti postojeće stanje stvari,

- da su kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 346. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20 dalje-OZ-a) kojom je propisano je da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari uklanjanjem rampe.

Protivno žalbenim tvrdnjama, tužitelji kao neki od suvlasnika zgrade, put … u Š., a sukladno tome i zemljišta na kojemu je izgrađena zgrada (kat čest. … zgrada, garaža i dvor površine 1149 m2) i postavljena rampa, su aktivno legitimirani na podnošenje predmetnog prijedloga za osiguranje jer u smislu odredbe članka 46. stavki 2. ZV-a svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari pa kako predmetni zahtjev može podnijeti vlasnik može ga podnijeti i bilo koji od suvlasnika predmetne nekretnine.

8. Međutim, sud prvog stupnja pobijanim rješenjem počinio je bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 11. ZPP-a jer nije naveo odlučne razloge na kojima temelji utvrđenje o vjerojatnosti tražbine tužitelja.

9. Nije sporno da su tužitelji z.k. suvlasnici kat. čestice … k.o. Š. na kojoj su postavili rampu, ali u konkretnoj situaciji kada tuženici tvrde da je dio predmetne nekretnine na kojoj je postavljena rampa nerazvrstana cesta koja se koristi za promet vozila, u smislu odredbe članak 131. stavak 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13 i 92/14: dalje ZC) u vlasništvu jedinice lokalne samouprave (članak 101. ZC-a) prvostupanjski je sud trebao obrazložiti iz kojih razloga ne prihvaća te tvrdnje tuženika.

10. U nalazu vještaka opisuje se sporna nekretnina kao uređujuće dvorište (iz fotografije bi proizlazilo da je to asfaltirani prostor) u kojemu s nalazi pomoćni objekt sa dva garažna ulaza i pečenjara uz granični betonski zid, a navedeno je i da su iz tog dvorišta vidljivi ulazi u garaže koje se nalaze na susjednim kat. česticama (… i ….) što bi opravdavalo žalbene tvrdnje o korištenju te nekretnine i kao prilaz tim kat. česticama. Osim toga u spisu je i fotografije iz 2011. iz koje bi proizlazilo da je ta nekretnina asfaltirano zemljište sa signalizacijskim oznakama uz rub koje su parkirana vozila te bi izgled te nekretnine upućivao na zaključak o prometovanju više osoba po predmetnoj nekretnini.

11. Za istaknuti je, ukoliko bi se sporna nekretnina na dan stupanja na snagu ZC-a/11 koristila za promet vozila po bilo kojoj osnovi i bila pristupačna većem broju korisnika, radilo bi se o nerazvrstanoj cesti u smislu odredbe članak 131. ZC-a, a nerazvrstane ceste su temeljem samog zakona (neovisno o zemljišnoknjižnom upisu) javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne članka 101. ZC-a,

samouprave na čijem se području nalaze.

12. Budući da je sud prvog stupnja propustio analizirati bitne činjenice primjenom odredbe članka 380. stavak 1. točka 3. ZPP-a, valjalo je ukinuti pobijano rješenje i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovni postupak kako bi otklonio bitnu povredu postupka i donio novu zakonitu odluku.

U Rijeci, 19. srpnja 2022.

Sutkinja

Brankica Malnar