REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 11 Pž-1034/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Jagoda Crnokrak, u pravnoj stvari tužitelja Zavod, Z., OIB ..., protiv 1. tuženika H. I. d.o.o., Z., OIB ..., 2. tuženika H. P. P. d.o.o. Z., OIB ..., 3. tuženika H. C. d.o.o., Z., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik D. P., odvjetnik u Z., radi isplate iznosa od 30.040,17 kn, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1845/2017 od 26. studenog 2021., 18. srpnja 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1845/2017 od 26. studenog 2021. u točkama II., III. i V. njene izreke.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se kao nedopuštena tužiteljeva žalba podnesena protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1845/2017 od 26. studenog 2021. u točkama I., IV. i VI. njene izreke.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1845/2017 od 26. studenog 2021. u točki I. izreke naloženo je tuženicima solidarno isplatiti tužitelju iznos od 2.461,72 kn sa zateznim kamatama od 30. kolovoza 2017. pa do isplate. Točkom II. izreke odbijen tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj potražuje isplatu iznosa od 27.578,45 kn sa zateznim kamatama od 30. kolovoza 2017. pa do isplate. Točkom III. izreke naloženo je tužitelju naknaditi prvotuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 2.750,00 kn. Točkom IV. izreke odbijen je kao neosnovan zahtjev prvotuženika za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 451,00 kn. Točkom V. izreke naloženo je tužitelju naknaditi trećetuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 4.963,75 kn sa zateznim kamatama od 26. studenoga 2021. pa do isplate. Točkom VI. izreke odbijen je kao neosnovan zahtjev trećetuženika za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 2.536,25 kn sa zateznim kamatama.

2. Iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je predmet spora zahtjev tužitelja za naknadu štete koja mu je nastala isplatom invalidske mirovine osiguraniku M. P. u razdoblju od 1. rujna 2014. do 31. kolovoza 2016., a koju tužitelj potražuje od tuženika jer je osiguranik M. P. ozlijeđen na radu kod njihovog prednika 2. svibnja 1995. Sud je odluku donio primjenom odredaba 161. i 162. Zakona o mirovinsko osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16; dalje: ZOMO), i odredaba Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj: 19/83, 17/86, 47/89, 46/92, 26/93 i 37/94). O troškovima postupka sud je odlučio primjenom odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11- pročišćeni tekst, 25/13 i 70/19; dalje: ZPP).

3. Tužitelj je podnio žalbu protiv presude, u kojoj navodi da ju pobija u cijelosti zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog tanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da stav suda, da tužitelj ima pravo na naknadu štete u iznosu u kojem je invalidska mirovina koju isplaćuje veća od starosne mirovine koju bi isplaćivao svom osiguraniku da nije bilo štetnog događaja, nema uporište u zakonskim odredbama, te da mu pripada pravo na naknadu štete u punom iznosu isplaćene mirovine, sve sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju. Ističe da njegov osiguranik nikad neće ostvariti pravo na starosnu mirovinu. Predlaže odluku preinačiti, podredno, ukinuti ju i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba djelomično nije dopuštena, a djelomično nije osnovana.

6. Tužitelj žalbom pobija prvostupanjsku presudu u cijelosti, iako je točkom I. izreke djelomično prihvaćen tužiteljev zahtjev, a točkama IV. i VI. odbijen zahtjev tuženika, pa protiv tog dijela prvostupanjske presude tužitelj nema pravni interes podnijeti žalbu. Zbog toga je ovaj sud na temelju odredbe čl. 367. st. 1. ZPP-a („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14), a u vezi s odredbom čl. 358. st. 1. i st. 3. ZPP-a, odbacio tužiteljevu žalbu djelomično kao nedopuštenu.

7. Ispitavši presudu u pobijanom dijelu na temelju odredbe čl. 365. ZPP-a u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9. i 11. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da je pobijana presuda na zakonu osnovana.

8. U žalbenoj fazi postupka sporno je ima li tužitelj pravo na naknadu štete u punom iznosu isplaćene invalidske mirovine ili u iznosu koji odgovara razlici između iznosa starosne mirovine koji bi isplaćivao svom osiguraniku da nije bilo štetnog događaja i invalidske mirovine koju isplaćuje svom osiguraniku.

9. U postupanju prvostupanjskog suda nisu počinjene bitne povrede postupka, kako one na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti tako ni one na koje se tužitelj poziva u svojoj žalbi. Prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, izreka presude je razumljiva i nije proturječna sama sebi ili razlozima o odlučnim činjenicama, navedeni su razlozi o svim odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ili proturječni te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost, slijedom čega ne postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a.

10. Budući da je u ovom predmetu vrijednost predmeta spora iznos od 30.040,17 kn, radi se o sporu male vrijednosti do 50.000,00 kn (čl. 502. st. 1. ZPP-a), te se presuda ne može sukladno čl. 467. st. 1. ZPP-a pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a posljedično tome ovaj sud nije ovlašten ispitivati pravilnost i potpunost činjeničnog stanja utvrđenog po prvostupanjskom sudu.

11. Prema ocjeni ovog suda, pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj presudi odgovara shvaćanju Visokog trgovačkog suda zauzetom na sjednici odjela trgovačkih i ostalih sporova od 5. prosinca 2016., prema kojem se Zavod ima pravo na naknadu stvarne štete samo ako je iznos invalidske mirovine veći od iznosa starosne mirovine koji bi isplaćivao svom osiguraniku da nije bilo štetnog događaja i to za iznos razlike između invalidske i starosne mirovine. Sukladno odredbi čl. 40. st. 2. Zakona o sudovima („Narodne novine“ broj: 28/13, 33/15, 82/15, 82/16 i 67/18) pravno shvaćanje sjednice odjela Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske obvezuje ovaj sud.

12. Prema shvaćanju ovog suda opseg tužiteljeve stvarne štete koja se sastoji u isplatama invalidske mirovine u konkretnom slučaju ovisi (i) o činjenici da li bi tužiteljev osiguranik po redovnom tijeku stvari da nije bilo štetnog događaja stekao pravo na starosnu mirovinu. Tek ukoliko bi iznos pretpostavljene starosne mirovine kojeg bi tužitelj isplaćivao svojem osiguraniku da nije bilo štetnog događaja odnosno ozljede na radu bio manji od iznosa invalidske mirovine koju isplaćuje tada bi tužitelj trpio štetu i to za iznos za koji je invalidska mirovina veća od pretpostavljene starosne mirovine.

13. S obzirom na to da je iznos razlike između invalidske mirovine i starosne mirovine koju bi tužitelj isplaćivao svom osiguraniku da nije bilo štetnog događaja sud utvrdio provedenim vještačenjem, činjenično utvrđenje suda da je iznos stvarne štete 2.361,72 kn nije u proturječju sa stanjem spisa.

14. Slijedom navedenog, sud je pravilnom primjenom materijalnog prava na utvrđeno činjenično stanje, donio pravilnu i zakonitu odluku, stoga je trebalo primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove presude.

15. O naknadi troškova prvostupanjski sud je odlučio pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavka 2. i 155. ZPP-a, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („ Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15).

Zagreb, 18. srpnja 2022.

Sutkinja

Jagoda Crnokrak