P-1234/2018

REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U SPLITU

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda A. B., kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice N. M. iz D., G. Š. 8,, S., ,

OIB: …, zastupane po punomoćniku V. S., odvjetniku u

S., protiv tuženika R. H., OIB: …, zastupane po

O. državnom odvjetništvu u S., G. upravni odjel na skici lista

mjesta br. 1- skica izmjere sudskoga vještaka točkama, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dne 11. svibnja 2022.god. u nazočnosti zamj. pun. tužitelja i z.z. tuženika, dne 15. srpnja 2022.god.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica N. M. iz D., G. Š.

8, OIB:…, naspram tuženika R. H. kao pravnog

slijednika upisane Općenarodne imovine, Mjesni narodni odbor D., vlasnica posebnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. 360/1 k.o. D., i to upravo onog dijela na skici lista mjesta br. 1. – skica izmjere stalnog sudskog vještaka A. B., ing. geod., S., 15. siječnja 2019. god., definirano točkama 1-2-3-4-5-6-7-10-1 u površini od 998 m2.

II. Ovlašćuje se tužiteljica temeljem ove presude formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi na način da se od postojeće čest. zem. 360/1 upisane u zk. ul. 1945 k.o. D. izdvoji dio te čestice koji je po površini i obliku prikazan na gore navedenoj skici lista mjesta br. 1. – skici izmjere stalnog sudskog vještaka A. B., ing. geod, S., 15. siječnja 2019. god. definirano u točkama 1-2-3-4-5-6-7-10-1 u površini od 998 m2 uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva te novoformirane čestice na ime tužiteljice N. M. za cijelo, pa se ista ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti i postići upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini uz istodobni izbris tog prava s imena tuženika Općenarodna imovina, a kao organ upravljanja M. N. odbor D., kao

pravnog prednika R. H., sve u roku od 15 dana po

pravomoćnosti ove presude.

III. Utvrđuje se da je tužiteljica N. M. iz D., G. Š.

8, OIB: …, naspram tuženika R. H. kao pravnog

slijednika upisane O. imovine, M. N. odbor D.,

vlasnica posebnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. 360/2 k.o. D., i to upravo onog dijela na skici lista mjesta br. 1-skica izmjere stalnog sudskog vještaka A. B. ing. geod., Split, 15. siječnja 2019. god. definirano točkama 7-8-9-10-7 u površini od 63 m2.

IV. Ovlašćuje se tužiteljica temeljem ove presude formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi na način da se od postojeće čest. zem. 360/2 upisane u zk. ul. 118 k.o. D. izdvoji dio te čestice koji je po površini i obliku prikazan na gore navedenoj skici lica mjesta br. 1. – skici izmjere stalnog sudskog vještaka A. B., ing. geod., S., 15. siječnja 2019. god. definirano točkama 7-8-9-10-7 u površini od 63m2 uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva te novoformirane čestice na ime tužiteljice N. M. za cijelo, pa se ista ovlašćuje temeljem ove presude

zatražiti i postići upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini uz istodobni izbris tog prava s imena tuženika O. imovina, a kao

organ upravljanja M. N. odbor D., kao pravnog prednika

R. H., sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove

presude.

V. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužiteljici troškove parbenog postupka u iznosu od 20.622,80 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 15. srpnja 2022. god. pa do isplate, obračunatoj po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatom za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.1.U tužbi od 12. ožujka 2018. god. navodi se da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Poseban zemljišnoknjižni ured u Solin, na nekretnini označenoj kao , z.u. 1945 k.o. Dugopolje, upisana opće narodna imovina, Mjesni narodni odbor Dugopolje za 34895/36575 dijela. Navedena nekretnina, na dan 16. listopada 1990. i na dan 24. srpnja 1991. nalazila se unutar građevinskoga područja što proizlazi iz Uvjerenja Splitsko dalmatinske županije, Upravni odbor za prostorno uređenje Ispostava Solin, klasa: 350-07/09-02/346, urbr. 2181/1-14-06-09-03/MČ od 15. 09 2009., dok je predmetna nekretnina obuhvaćena programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem splitsko-omiško-trogirskog užeg područja za razdoblje od 1971. do 1990. god. odnosno na dan 16. listopada 1990., što proizlazi iz Potvrde o uključenosti katastarskih čestica u šumskogospodarski plan Hrvatskih šuma d.o.o. Uprava šuma podružnica Split, Odjel za uređivanje šuma urbr. ST-05-09-3058/12 od 02.07.2009. Tužiteljica je vlasnica točno određenoga realnog dijela čest. zem. 360/1 k.o. Dugopolje označenoga na skici izmjere crvenom crtom, u površini od 973 m2.

1.2.Tužiteljica je dio naprijed opisane nekretnine stekla nasljeđivanjem iza oca, pok. A. Č. pok. S., temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu br. O-675/84 od 25. lipnja 1985., te temeljem Rješenja o nasljeđivanju istoga suda br. O-1504/87 od 15.09.1987. iza pok. I. Č., ud. A.. Nadalje, između sunasljednika je izvršena dioba tako da je tužiteljici pripao dio predmetne nekretnine temeljem Ugovora o diobi ovjerenoga pred javnim bilježnikom M. I.. pod br. OU-489/2006 od 13.09.2006.

1.3.U tužbi se dalje navodi da je stalni sudski vještak T. Č. izvršio snimanje posjeda u D. i sačinio skicu izmjene nadnevka 02.02.2006. kojom je utvrđeno da pokazani posjed na čest. zem. 360/1 k.o. D., označen nas skici izmjene crvenom crtom ima površinu od 973 m2. Tužiteljica se nalazi u mirnom, poštenom i savjesnom posjedu dijela predmetne nekretnine, kao samostalna posjednica ni od koga ometana. Kako je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Poseban zemljišnoknjižni odjel u Solinu, na opisanoj nekretnini upisana općenarodna imovina, Mjesno narodni odbor Dugopolje tužiteljica se, u skladu s odredbom čl. 186 a Zakona o parničnom postupku, prethodno obratila Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građanski odjel sa zahtjevom radi mirnog rješenja spora, a radi izdavanja ovlaštenja temeljem kojega će tužiteljica biti u mogućnosti formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi na način da se od postojeće čest. zem. 360/1 k.o. Dugopolje izdvoji dio koji je po površini i obliku prikazana na navedenoj geodetskoj skici T. Č. uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva novoformirane čestice, označene kao čest. zem. 360/1 k.o. D. u površini od 973 m2 na ime podnositelja zahtjeva za cijelo. O. državno odvjetništvo u S. se, pod br. N-DO -37572017 od 26. siječnja 2017., očitovalo u ostavljenom zakonskom roku navevši kako podneseni zahtjev radi mirnoga rješenja nije moguće prihvatiti.

2.1.U podnesku od 10. travnja 2019. tužiteljica je navela da se, nakon izmjere stalnoga sudskog vještaka T. Č., utvrdilo da se njezin posjed proteže i na čest. zem. 360/2 z.u. 118 k.o. D., u površini od 63 m2. Glede upisa u zemljišnim knjigama sa ovom nekretninom jednako je kao i sa čest. zem. 360/1 k.o. Dugopolje te tužiteljica zbog istih razloga i po istoj osnovi ima pravo upisat se kao vlasnica u zemljišnim knjigama na čest. zem. 360/2 k.o. Dugopolje i to upravo onog dijela na geodetskoj skici - skici izmjere stalnog sudskog vještaka T. Č. omeđenoga slovima G,H,I J u površini od 63 m2. Također ovlaštena je formirati temeljem donesene presude, zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi na način da se od postojeće čest. zem. 360/2 izdvoji dio te čestice koji je po površini i obliku prikazana na geodetskoj skici-skici izmjene vještaka Č. od 14.01.2019., uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva novoformirane čestice na ime tužiteljice za cijelo.

2.2.I u odnosu na čest. zem. 360/2 k.o. Dugopolje tužiteljica se, sukladno odredbi 186 a Zakona o parničnom postupku, prethodno obratila ODO Split sa zahtjevom radi mirnog rješenja spora, ali je Općinsko državno odvjetništvo i u ovom slučaju odbilo zahtjev odnosno navelo kako ga nije moguće prihvatiti.

2.3.Tužiteljica tvrdi da, kao vlasnica dijela čest. zem. 360/1 i 360/2 k.o. Dugopolje ima pravni interes podići tužbu te predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da je tužiteljica vlasnica posebnog dijela obje predmetne čestice te da se ovlašćuje da temeljem presude formira zasebne čestice u katastru i zemljišnoj knjizi na način da od postojećih čest. zem. 360/1 i 360/2 k.o. Dugopolje izdvoji dio tih čestica koji su po površini i obliku prikazani na skici lista mjesta br. 1- skici izmjere stalnoga sudskog vještaka A. B. od 15. siječnja 2019. god i definirani točkama kako je to navedeno u točkama I.-IV. izreke presude, u površini od 998 m2 u odnosu na čest. zem. 360/1 i u površini od 63 m2 u odnosu na čest. zem. 360/2. Tužiteljica je ovako konačno precizirali tužbeni zahtjev u podnesku od 10.02.2020., a nakon izlaska suda na očevid na predmetnu nekretninu i izrade nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju A. B. od 15. siječnja 2020.

3.1.Tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu predloživši da se zahtjev tužitelja odbije u cijelosti.

3.2.Tuženik osporava tužiteljičine navode da je predmetne nekretnine stekla nasljeđivanjem iza svojih roditelja A. Č. od S. i I. Č. jer iz rješenja o nasljeđivanju koje je tužiteljica priložila u spis razvidno da se ni u jednom rješenju kao dio ostavinske imovine ostavitelja ne navod predmetne čestice, čak ni kao izvanknjižno vlasništvo. Nadalje, ističe da je iz potvrde Hrvatskih šuma od 02. srpnja 2009., koju je tužiteljica priložila uz tužbu, razvidno da čest. zem. 360/1 k.o. Dugopolje nije bila obuhvaćena Programom gospodarenja šuma i šumskim zemljištem splitsko-omiško-trogirskog područja na dan 16. listopada 1990. kada je stupio as nagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Šumama. Međutim, u nastavku teksta potvrde navodi se da je navedenim Programom za razdoblje od 1981 do 1990. bila obuhvaćena čest. zem. 360 k.o. Dugopolje zbog čega ga je potrebno utvrditi je li predmetna čestica nastala cijepanjem čest. zem. 360 k.o. Dugopolje, kao osnovne (matične) čestice, sve s obzirom da bi u tom slučaju predmetna nekretnina predstavlja vlasništvo Republike Hrvatske temeljem Zakona o Šumama.

3.3.Tuženik osporava i tužiteljičino stjecanje vlasništva temeljem dosljednosti tvrdeći da za to nije pružila nikakav dokaz te da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanjem prava vlasništva temeljem dosljednosti na nekretnina u vlasništvu države.

3.4.U odnosu na čest. zem. 360/2 k.o. Dugopolje tuženik tvrdi da ona predstavlja u naravi cestu pa da bi trebalo utvrditi očevidom stvarno stanje te čestice na terenu.

3.5.Tuženik je tvrdio i to da u odnosu na čest. zem. 360/ 2 nisu ispunjene ni procesne pretpostavke za vođenje parničnog postupka jer ta čestica nije bila predmetom postupka koji se vodio sukladno odredbama čl. 186 a Zakona o parničnom postupku.

4.U postupku su izvedeni dokazi pregledom izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. 360/1 z.u. 1945 u čest. zem. 360/2 z.u. 118 k.o. Dugopolje, Uvjerenja Upravnoga odbora za prostornu uređenje splitsko dalmatinske županije , Ispostava Solin, klasa 350-07/09-02/346, urbr. 2181/1-14-06-09-03/ MČ od 15.09.2009., Potvrde o uključenosti katastarske čestice u šumskogospodarski plan Hrvatskih šuma d.o.o. Uprava šuma podružnica Split, Odjel za uređivanje šuma urbr. ST-05-09- 3058/12 od 02.07.2009., Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu Br. O- 1504/87 od 12.06.1989. i br. O-675/84 od 25.lipnja 1985., Ugovora o diobi nekretnina od 13.09.2006., ovjerenoga pred javnim bilježnikom M. I. pod br. OU- 489/2006 13.09.2006., Zahtjeva radi mirnoga rješenja spora od 31.listopada 2017. i 14. ožujka 2018., odgovora Općinskog državnog odvjetništva u Splitu br. N-DO- 375/2017 od 26. siječnja 2017 i br. N-DO-98/2019 od 27. ožujka 2019., skice izmjere stalnog sudskog vještaka T. Č. od

02.09.2006., prijepisa

posjedovnoga lista br. 151. za kat. čest. 360/1 k.o. Dugopolje, skice izmjere stalnog sudskog vještaka za geodeziju T. Č. od 14.01.2019., nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke A. B. od 15.siječnja 2020., dopisa Hrvatskih cesta, poslovna jedinica Splita, Odjel za pravne, opće i ekonomske poslove Split od 03.11.2020., povijesnoga izvatka iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine, povijesnoga posjedovnog lista br. 151. i 161. k.o. Dugopolje, preslušanjem svjedoka J. Č., S. Č., M. Č. i N. Č. te

preslušanjem tužiteljice.

5.Stranke su zatražile trošak postupka.

6.Tužbeni je zahtjev osnovan.

7.Prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari tužitelj se u smislu odredbe iz čl. 186a. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,84/08, 57/11 i 25/13, dalje ZPP) obratio nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevima za mirno rješenje spora, a navedeno tijelo punomoćniku tužitelja je pod br. N-DO-375/2017 dana 26.siječnja 2017.g. i br. N-DO-98/2019 od 27. ožujka 2019., uputilo dopise navodeći kako zahtjeve smatra neosnovanim.

8.Obraćanje nadležnom državnom odvjetništvu zahtjevom za mirno rješenje spora predstavlja procesnu pretpostavku za podnošenje tužbe koja je u konkretnom slučaju ispunjena, pa je tužbu razmatrati kao dopuštenu i u nastavku je valjalo meritorno odlučiti o postavljenom zahtjevu.

9.Predmet spora prema zahtjevu koji je preciziran podneskom od 10. veljače 2020. god., nakon održanog očevida uz sudjelovanje vještaka mjernika i po njemu dostavljenog nalaza i mišljenja sa skicom, jest zahtjev tužiteljice da je spram tuženika vlasnica za cijelo fizički odvojenog dijela nekretnina označenih sa čest. zem. 360/1 k.o. Dugopolje i to dijela koji je na skici lica mjesta br. 1- skica izmjere stalnog sudskog vještak A. B. od 15. siječnja 2019., definiran točkama 1-2-3-4-5-6- 7-8-10-1u površini od 998 m2, i sa čest. zem. 360/2 k.o. Dugopolje i to dijela koji je na skici lica mjesta br. 1- skica izmjere stalnog sudskog vještak A. B. od 15. siječnja 2019., definiran točkama 7-8-9-10-7 u površini od 63 m2. Također, zahtjev da se tužiteljica ovlasti, temeljem donesen presude formirati zasebne čestice u katastru i zemljišnoj knjizi na način da od postojećih čest. zem. 360/1 i 360/2 k.o. Dugopolje izdvoji dijelove tih čestica koji su po površini i obliku prikazani na navedenoj skici izmjere vještaka B. i u označenim površinama, istodobnu uknjižbu prava vlasništva novoformiranih čestica na ime tužiteljice, za cijelo te da bude ovlaštena temeljem presude, zatražiti i postići upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama uz istodobni izbris toga prava s imena tuženika.

10.Tužiteljica tvrdi da je vlasništvo predmetnih nekretnina stekla nasljeđivanjem iza svoga pokojnog oca A. Č., pok S., temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu br. O-675/84 od 25. lipnja 1985 god., te temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu Br. O-1504/87 od 15. rujna 1987 god. iza pok I. Č.,ud. A.. Nadalje, tvrdi da je između sunasljednika izvršena dioba po kojoj su tužiteljici pripali utuženi dijelovi predmetnih nekretnina, a sve temeljem Ugovora o diobi nekretnina od 13. rujna 2006. god.

11.Pregledom rješenja o nasljeđivanju koje je tužiteljica priložila u spis tijekom postupka i na koje se poziva i navodi ih kao temelj nasljeđivanja od svojih prednika, utvrđeno je da se u tim rješenjima, kao dio ostavinske imovine ostavitelja, tužiteljičinih prednika, ne navode čest. zem. 360/1 i 360/2 k.o. Dugopolje, ni kao knjižno ni kao izvanknjižno vlasništvo njezinih prednika. Tužiteljica, a kako nije, prema rješenjima o nasljeđivanju na koje se poziva u postupku, naslijedila od svojih prednika predmetne nekretnine odnosno njihove utužene dijelove neosnovano traži da se utvrdi vlasnicom tih nekretnina odnosno njihovih dijelova nasljeđivanjem.

12.Tužiteljica je u tužbi i u postupku tvrdila da je vlasništvo na dijelovima čest. zem. 360/1 i 360/2 k.o. Dugopolje, opisanima u konačno preciziranom tužbenom zahtjevu, stekla dosjelošću.

13.Očevidom na licu mjesta, uz sudjelovanje vještaka za geodeziju A. B. te čitanjem nalaza i mišljenja toga vještaka od 15. siječnja 2020. utvrđeno je da je predmet spora dio čest. zem. 360/1 k.o. Dugopolje definiran na skici lista mjesta br. 1- skica izmjere sudskoga vještaka točkama 1-2-3-4-5-6-7-10-1, u površini od 998 m2, te dio čest. zem. 360/2 k.o. Dugopolje definiran na skici lista mjesta br. 1- skica izmjere sudskoga vještaka točkama 7-8-9-10-7, u površini od 63 m2.

14.Tuženik je prigovarao da predmetne čestice predstavljaju javno dobro- državnu cestu. Taj prigovor nije osnovan, što proizlazi iz dopisa Hrvatskih cesta, Poslovne jedinice Split u kojem se navodi da čest. zem. 360/1 i 360/2 k.o. Dugopolje u naravi ne predstavljaju javno dobro-državnu cestu.

15.Prema iskazima svih svjedoka preslušanih u postupku (J. Č., S.

Č., M. Č. i N. Č.), utuženi dijelovi predmetnih čestica su u posjedu tužiteljice i njezinih prednika više od 80 godina. Na njima su prednici tužiteljice uzgajali ječam, pšenicu, višnje i trešnje, a jedan dio koristili kao šumu. U zadnjih nekoliko godina tužiteljica na predmetnim nekretninama ne uzgaja ječam i pšenicu, ali i dalje ubire plodove višanja i trešanja. Njoj, a ranije ni njezinim prednicima nitko nije osporavao posjed i vlasništvo utuženih nekretnina niti ih ometao u njihovom korištenju.

16.Iskazi svjedoka potvrđuju tvrdnje tužiteljice, te njezin iskaz da je, uključujući svoje prednike, u nesmetanom i neprekinutom posjedu predmetnih nekretnina odnosno utuženih dijelova tih nekretnina najmanje 80 godina, a njezin posjed dokazuje i upis u katastru njezina prednika, oca A. Č. ( povijesni posjedovni list priložen spisu ).

17.Sukladno odredbi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14- dalje ZV) stjecanje, promjena pranih učinaka i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakona procjenjuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Stoga se u konkretnom slučaju primjenjuju pravna pravila paragrafa 1460. ( dosjelost) Austrijskoga općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), a koja se primjenjuju temeljem odredbe čl. 4. Zakona o nevažnosti propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije (službeni list 84/46) i Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. Prema pravnom pravilu iz navedenog paragrafa temeljna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je savjesnost, odnosno zakonitost i poštenje. Dosjelost je originarni način stjecanja prava vlasništva, jer pravni učinci nastupaju ipso iure, kada su ispunjene sve pretpostavke za dosjelost.

18.Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu tužiteljice te iskazima preslušanih svjedoka kao uvjerljivim, životnim i logičnim jer su oni suglasni i podudaraju se s drugim dokazima izvedenim u postupku.

19.Tužiteljica nije uspjela dokazati da je u posjedu odnosno da su njeni pravni prednici bili u posjedu utuženih nekretnina dulje od 40 godina, računajući do 06. travnja 1941. god., te nije dokazala da je temeljem odredbi paragrafa 1460 OGZ-a stekla vlasništvo tih nekretnina.

20.Međutim, tužiteljica je dokazala da je, uključujući svoje prednike, u nesmetanom i kontinuiranom posjedu utuženih dijelova predmetnih čestica barem od početka 1940.- ih godina.

21.Spor valja raspraviti prema odredbama čl. 159. i 160. ZV-a u kojima je propisano da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari kroz zakonom određeno vrijeme, te da takav samostalni posjed ima zakonom određenu kakvoću i da neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, s time da se za redovitu dosjelost traži da je posjed kvalificiran, odnosno zakonit, istinit i pošten ( čl. 159. st.2), dok je za izvanrednu dosjelost dovoljno da je posjed pošten ( čl. 159. st.2) s time da se poštenje presumira (čl. 18. st. 5.). U vezi s tim i vrijeme se potrebno za dosjelost razlikuje, pa za redovitu dosjelost za nekretnine iznosi 10 godina (čl.159. st. 2) dok za izvanrednu dosjelost iznosi 20 godina (čl. 159. st. 3.) odredbom čl. 160. st. 1. propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost, s time da se sadašnjem posjedniku uračunava i vrijeme posjedovanja njegova prednika.

22.Odredbom čl. 159. st. 4. ZV-a iz 1996. godine bilo je propisano da će samostalni posjednik stvari u vlasništvu R. H., Županija i jedinica

lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba..., steći dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavka 2 i 3 čl. 159 ZV-a.

23.Odredbom čl. 388. st. 4. ZV-a iz 1996. godine bilo je propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991, godine bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.

24.Odlukom Ustavnog suda RH od 17. studenoga 1999. ukinuta je odredba čl. 388 st.4 ZV-a.

25.Budući da je Ustavni sud ukinuo odredbu čl. 388. st.4 ZV-a, u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na njima, ne bi se računalo vrijeme posjedovanja proteklo do 8. listopada 1991.

26.Republika Hrvatska je potpisnik Konvencije o zaštiti ljudskih prava, a od 2013.god. članica je Europske Unije, zbog čega je u svome pravnom sustavu dužna primjenjivati Europsko pravo pa tako i Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i Protokole koji su sastavni dio te Konvencije. Zbog toga je dužna primjenjivati i Protokol br. 1 uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava, a isto tako dužna je primjenjivati i odluke Europskoga suda za ljudska prava, pogotovo u onim predmetima koji se odnose na Republiku Hrvatsku i koji su se ticali stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu.

27.U odluci Europskoga suda za ljudska prava u predmetu Trgo od 11. lipnja 2009., zahtjev br. 35298/04., navodi se između ostaloga da su podnositelj zahtjeva u tom predmetu i njegova majka bili u isključivom i neprekidnom bona fide posjedu predmetne nekretnine od 1953. godine, što znači dulje od 40 godina, pa da je podnositelj već 1993. god.. ispunio zakonske uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću. Stoga Europski sud za ljudska prava zaključuje da je podnositelj zahtjeva, temeljem čl. 388. st.4. ZV-a iz 1996., ex lege postao vlasnik zemljišta 01. siječnja 1997. kada je ZV stupio na snagu. Naime, ta je odredba ostala na snazi sve dok ju Ustavni sud nije ukinuo gotovo tri godine kasnije, pa zahtjev podnositelja ima dovoljno osnove u hrvatskom pravu da ga se smatra „imovinom“ zaštićenom čl.1 Protokola br.1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava.

28.Po ocjeni ovoga suda odluka u predmetu Trgo donesena je u istom činjeničnom supstratu kao što je činjenični supstrat u ovom predmetu te se valja primijeniti pri donošenju odluke u ovoj pravnoj stvari.

29.Tužiteljica je, uključujući svoje prednike, u isključivom, neprekidnom i nesmetanom posjedu utuženih dijelova čest. zem. 360/1 i 360/2 k.o. Dugopolje više od 40 godina, računajući do 01. 01. 1997. god., te i kasnije do podizanja tužbe. Ona je zato 1996. god. imala u posjedu predmetne čestice dulje od 40 godina te su se ispunili zakonski uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću. Temeljem čl. 388. st. 4. ZV-a iz 1996. tužiteljica je ex lege postala vlasnica utuženih dijelova čest. zem. 360/1 i 360/2 k.o. Dugopolje 01. siječnja 1997., kada je ZV stupio na snagu.

30.Sud je ocijenio da je posjed tužiteljice imao karakteristike poštenoga posjeda jer su njezini pravni prednici obrađivali i koristili prijeporno zemljište bez ikakva stvarnoga i pravnog ometanja od bilo koga pa i od tuženika, a na što ukazuju rezultati dokaznoga postupka. Jednako tako i tužiteljica je nastavila na isti način posjedovati prijeporne dijelove navedenih nekretnina.

31.S obzirom na sve navedeno tužbeni zahtjev je u cijelosti prihvaćen kao osnovan.

32.Odluka o parbenom trošku donesena je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

33.Tužiteljici je priznat trošak za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora, sastav tužbe, pristupa na 7 ročišta ( 04.06.2019., 21.10.2020., 19.01.2021., 29.04.2021., 07.09.2021., 09.02.2022., 11.05.2022.), pristupa na očevid od 10.10.2019. te sastav tri obrazložena podneska (10.04.2019., 10.02.2020., 15.03.2022.) po 100 bodova, ukupno 1300 bodova. Pomnoženo s vrijednošću boda, prema važećoj OT, uvećano za PDV, troškove vještačenja od 3.372,80 kn, troškove pristojbe tužbe od 500,00 kn i pristojbe presude od 500,00 kn, to je dalo iznos dosuđenoga troška od 20.622,80 kn.

U Splitu, 15.srpnja 2022.g.

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA: - pun. tužitelja

- ODO Split

- u spis

.