Poslovni broj: Usž-1868/2022-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Mirjane Čačić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja M. J. iz M., kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Odvjetničkom društvu B. i partneri d.o.o., R., protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave primorsko-goranske, Policijske postaje Vrbovsko, V., radi oduzimanja oružja, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-1134/2021-10 od 23. veljače 2022., na sjednici vijeća održanoj 15. srpnja 2022.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-1134/2021-10 od 23. veljače 2022.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.
Obrazloženje
1.
Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, broj: 511-09-33/12-UP/I-435-2021 od 26. srpnja 2021. (točka I. izreke) te je tužitelj odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke). 2.
Navedenim rješenjem tuženika tužitelju se oduzima puška s kombiniranim cijevima, marke i modela ČZ 586-13 2 CPL, cal. 16 i 7x57 mm R, tvornički broj 10824; pištolj, marke i modela CRVENA ZASTAVA M. 57, cal. 7,62 mm TT, tvornički broj C-95412; puška s glatkim cijevima, marke i modela PUŠKARNA KRANJ LP- 14(H-DB), cal. 16/16, tvornički broj 331; puška s užljebljenim cijevima, marke i modela WEIHRAUCH HW-60 J, cal. 22 HORNET, tvornički broj 18326; puška s užljebljenim cijevima, marke i modela LAURONA EXPRESS 3000, cal. 9,3x74 mm R, tvornički broj 227345; 5 komada puščanog streljiva cal. 9,3x74 mm R; 2 komada puščanog streljiva cal. 22 HORNET, te se oduzima i ukida oružni list za držanje i nošenje oružja serijskog broja 330631 izdan od Policijske postaje V. dana 03. travnja 2009. i serijskog broja 350826 izdan od Policijske postaje V. dana 21. travnja 2011. godine.
3.
Tužitelj je žalbu podnio zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi, u bitnom, navodi da presuda sadrži nedostatke zbog kojih se ne može valjano ispitati, odnosno u presudi nisu navedeni valjani razlozi o odlučnim činjenicama. U presudi je izostalo obrazloženje u odnosu na sadržaj isprava i dokumentacije. Sud nije uzeo u obzir sadržaj oslobađajuće presude Prekršajnog suda u Rijeci, Stalne službe u D., poslovni broj Pp J- 771/2020 od 29. lipnja 2021., a niti sadržaj rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: K- 514/2020 od 14. rujna 2020., kojim je potvrđena optužnica protiv V. G. radi kaznenog djela prijetnje na štetu tužitelja. Također nije uzet u obzir niti tužiteljev opis tog napada na njega. Nije proveden dokaz saslušanja tužitelja, a tužitelji je 18 godina lovac te je obavljao funkciju lovočuvara. Sud je odbio provesti dokaze koje je tužitelj predložio u tužbi. Predmetno oružje je nesporno oduzeto nakon donošenja oslobađajuće presude Općinskog suda u Rijeci od 29. lipnja 2021., te je također oduzeto s osnova pokrenutog prekršajnog postupka, koji je nesporno pravomoćno okončan oslobađajućom presudom od 13. listopada 2021. Međutim, sud u istu skupinu primjene članka 11. stavka 2. točke 4. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/18. i 42/20. -dalje: Zakon) svrstava osobe koje su prvostupanjskom presudom ili prekršajnim nalogom oglašene krivim ili protiv kojih je tek pokrenut prekršajni postupak, bez obzira je li u tom postupku donesena odluka kojom je oslobođena krivnje, a koji prekršajni postupak kao u ovom slučaju, bi mogao biti čak i pravomoćno okončan da se tuženik nije žalio. Prvostupanjski sud je bio dužan utvrditi da li je pokretanje predmetnih prekršajnih postupaka protiv tužitelja, pa tako i predmetna žalba tuženika na oslobađajuću presudu, bilo rezultat pogrešne ocjene tuženika te zloupotrebe njegovih zakonskih ovlasti i prava tuženika na podnošenje žalbe. U konkretnom slučaju, zakonsko pravo tuženika na podnošenje žalbe je iskorišteno za usporavanje i djelovanje na pravomoćnost oslobađajuće odluke, a sve kako bi se opravdao razlog za oduzimanje oružja. Dakle, postupanjem tuženika povrijeđeno je načelo razmjernosti jer nisu pravilno odvagnuta sva subjektivna i ustavna prava tužitelja i cilj koji se postiže oduzimanjem oružja. Prvostupanjski sud bespredmetno raspravlja o tome da li se radi o prekršaju s elementima nasilja, jer ako tužitelj nije kriv za počinjeno djelo za koje se tereti, onda nema rasprave o elementima, opisima i značenjima tog dijela. Predlaže sudu poništiti prvostupanjsku presudu i sam otkloniti nedostatke i presudom riješiti stvar, podredno predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Traži trošak sastava žalbe.
4.
Tuženik, u odgovoru na žalbu, navodi da ostaje kod odgovora na tužbu. 5.
Žalba nije osnovana.
6.
Ispitujući pobijanu presudu sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10., 143/12., 152/14., 29/17.i 110/“1.- dalje: ZUS), u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija.
7.
Sud nalazi da se pobijana presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi na koju tužitelj ukazuje u žalbi. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski upravni sud tijekom postupka izvršio uvid u cjelokupni spis predmeta, te je slijedom utvrđenog činjeničnog stanja, pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, osnovano zaključio da je pobijana odluka osnovana na zakonu prihvaćajući stajalište tuženika da tužitelj ne ispunjava uvjete iz članka 11. stavka 2. točke 4. Zakona, a što čini zapreku za posjedovanje oružja.
8.
Prema odredbi članka 11. stavka 2. točke 4. Zakona, osoba koja posjeduje oružje ne smije biti pravomoćno kažnjena odnosno da protiv nje nije pokrenut postupak za prekršaje s elementima nasilja, posebice za prekršaje protiv javnog reda i mira, javnog okupljanja, nereda na sportskim natjecanjima, prekršaje zbog nasilja u obitelji, zbog zlouporabe droga, oružja ili eksplozivnih tvari, prekršaje u području lovstva odnosno za istovjetno djelo u državi čiji je državljanin ili u kojoj ima prebivalište ili boravište te da joj nije izrečena zaštitna mjera radi navedenih prekršaja. Prema odredbi članka 46. stavka 1. Zakona, nadležno tijelo će oduzeti i ukinuti isprave o oružju te će oduzeti oružje i streljivo od osobe koja prestane ispunjavati neki od uvjeta iz članka 11. stavka 2. točke 1.,3.,4. i 5. toga Zakona ili uvjet iz članka 11. stavka 3. točke 1. toga Zakona.
9. Iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je Policijska postaja V., 23. lipnja 2020. podnijela optužni prijedlog Općinskom sudu u Rijeci, Stalnoj službi u D., protiv tužitelja zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u D., poslovni broj: Pp J-771/2020 od 29. lipnja 2021., tužitelj je oslobođen optužbe da je počinio taj prekršaj protiv javnog reda i mira, no protiv iste je tuženik, Policijska postaja V., izjavila žalbu te o njoj nije još odlučeno.
10.
Iz navedenog činjeničnog stanja proizlazi, što tužitelj u žalbi niti ne čini spornim, da se protiv tužitelja i dalje vodi postupak za navedeni prekršaj protiv javnog reda i mira, dakle, da predmetni prekršajni postupak nije pravomoćno okončan, budući da je u tijeku postupak po žalbi tuženika protiv navedene presude Općinskog suda od 29. lipnja 2021. Slijedom navedenog, pravilno su upravno tijelo i prvostupanjski sud utvrdili kod tužitelja postojanje jedne od zakonom propisanih pretpostavki koje čine smetnju za posjedovanje oružja.
11. Što se tiče prigovora da sud nije izveo predložene dokaze, valja navesti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 33. stavak 3. ZUS-a), međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio, osnovano ocijenivši suvišnim prijedloge tužitelja za provođenje dokaza, jer, i po ocjeni ovoga Suda, to ne bi dovelo do drukčije odluke u ovoj stvari s obzirom na ostale dokaze koji prileže spisu.
12. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe. Ovo osobito imajući u vidu da tužitelj pravilnost osporene odluke pobija ukazujući na iste činjenice i dokaze na kojima je prvostupanjska presuda utemeljena, ali ih drukčije tumači, dajući u stvari svoje viđenje i ocjenu činjeničnog stanja utvrđenog u postupku te svoju interpretaciju primijenjenog materijalnog prava, što nije od utjecaja na drugačije rješenje ove stvari.
13. Sukladno odredbi članka 79. stavka 4. ZUS-a, zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe nije osnovan jer tužitelj nije uspio sa žalbom, radi čega je njegov zahtjev valjalo odbiti.
14. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a i članka 79. stavka 6. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 15. srpnja 2022.
Predsjednica vijeća:
Senka Orlić-Zaninović
