Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj: Gž-959/2022-3

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Ankice Matić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vesne Kuzmičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja V. L., N., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku B. R., odvjetniku u N. M., protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: ..., zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužitelja i tužene protiv presude Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Pn-60/2021-27 od 22. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 14. srpnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, a prihvaća žalba tužene, te pobijana prvostupanjska odluka preinačuje na način da ista sada glasi:

1. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kako neosnovan.

2. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je presudu koja glasi:

"I. Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, Zagreb, Trg Sv. Marka 6, OIB: ..., da tužitelju V. L., N., OIB: ..., isplati iznos od 223.600,00 kn (slovima: dvjesto dvadeset tri tisuće šesto kuna), zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos od 17. studenoga 2016. pa do isplate, i to za razdoblje od 17.11.2016. pa do 31.12.2016. po stopi od 7,88% godišnje, od 1.1.2017. do 30.06.2017. po stopi od 7,68% godišnje od 1.7.2017. do 31.12.2017.god. po stopi od 7,41% godišnje, od 1.1.2018. do 30.6.2018. po stopi od 7,09% godišnje, od 1.7.2018. do 31.12.2018. po stopi od 6,82 % godišnje, od 1.1.2019. do 30.6.2019. po stopi od 6,54% godišnje, od 1.7.2019. do 31.12.2019.god. po stopi od 6,30% godišnje, od 1.1.2020. pa do isplate, po stopi od 6,11% godišnje, a u slučaju promjene prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za 3 postotna poena, a sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja za plaćanje zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade štete od 223.800,00 kuna tekućih od 30. kolovoza 2013. do 16. studenoga 2016.

III. Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, Zagreb, Trg Sv. Marka 6, OIB: ..., da tužitelju V. L., N., OIB: ... nadoknadi parnični trošak u iznosu od 36.963,89 kune (slovima: trideset šest tisuća devetsto šezdeset tri kune i osamdeset devet lipa), u roku od 15 dana, dok se preostali dio njegovog zahtjeva za naknadu parničnog troška odbija.

IV. Tuženikov zahtjev za naknadu parničnih troškova odbija se u cijelosti."

2. Ujedno je donio i rješenje koje glasi:

"V. Utvrđuje se da je tužba tužitelja podneskom tužitelja od 23. travnja 2020. djelomično povučena za iznos od 200,00 kuna."

3. Žali se tužitelj i pobija prvostupanjsku presudu u odbijajućem dijelu i u odluci o troškovima postupka zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se prihvate žalbeni navodi i postupi u skladu sa istima.

4. Žali se tužena i pobija prvostupanjsku presudu u obvezujućem dijelu također zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istima.

5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

6. Žalba tužitelja nije osnovana, dok je žalba tužene osnovana.

7. Predmet ovog postupka je tužbeni zahtjev tužitelja koji se temelji na činjenici da mu je nastala šteta u vidu gubitka prava vlasništva na nekretnini, a koja šteta je nastala zbog pogrešnog postupanja ZK odjela Općinskog suda u Koprivnici.

8. Po provedenom dokaznom postupku sud prvog stupnja je utvrdio:

- da je tužitelj bio upisan kao knjižni vlasnik nekretnine označene kao čkbr. 270/16, K. ulica, ukupne površine 3058 m2, a koja se sastoji od kuće br. 69, površine 109 m2, dvorišne zgrade površine 81 m2, pomoćne zgrade, površine 34 m2 i dvorišta površine 2834 m2, upisano u z.k.ul. br. 1123. k.o. S.,

- da je tužitelj 19. kolovoza 2013. s Đ. H. sklopio kupoprodajni ugovor kojim je kao prodavatelj, prodao njoj, kao kupcu, gore navedenu nekretninu i to za iznos od 223.800,00 kn.

- da kupoprodajni ugovor sadrži odredbu prema kojoj se ne dozvoljava uknjižba prava vlasništva sve dok se u cijelosti ne isplati kupoprodajna cijena, a što je i uvršteno u ugovor rukom upisanom rečenicom koja glasi: "dozvoljava se uknjiženost nakon isplate

- da je unatoč prethodno navedenoj ugovornoj odredbi rješenjem z.k. odjela Koprivnica Naslovnog suda br. Z-6710/2013. od 30. kolovoza 2013. upisano pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini u korist kupca Đ. H. te da je tužitelj po primitku tog rješenja na isto uložio prigovor,

- da je tužiteljev prigovor, zaveden pod brojem Z-7673/2013, odbijen rješenjem z.k. odjela Koprivnica br. 8632/2014 od 2.7.2015. te da je u povodu žalbe tužitelja rješenjem Županijskog suda u Varaždinu Gž-1165/14 od 27.11.2014. odlučeno da se Đ. H. zbog nedostatka tabularne isprave nije mogla uknjižiti kao vlasnica, već je mogla ishoditi samo predbilježbu prava vlasništva,

- da je Đ. H. koristeći zemljišno-knjižno stanje i vlasnički list 1.10.2013. predmetnu nekretninu otuđila, G. J., a isti je nakon toga rješenjem z.k. odjela Koprivnica br. Z-7592/2013 od 14.10.2013. upisan kao vlasnik predmetne nekretnine,

- da je protiv Đ. H. zbog toga što tužitelju nije isplatila ugovorenu kupoprodajnu cijenu proveden i pravomoćno okončan kazneni postupak kod Općinskog suda u Koprivnici broj K-108/15 zbog kaznenog djela prijevare,

- da je tužitelj temeljem kaznenog postupka i svih opisanih okolnosti ishodio poništaj ugovora o kupoprodaji od 19.8.2013. koji je sklopio s Đ. H. i to Presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici-Stalna služba u Vrbovcu br. 2 P-373/15-5 od 30.4.2015, ali unatoč tome upis prava vlasništva na ime tužitelja nije mogao biti proveden zbog činjenice da je u međuvremenu kao vlasnik došao upisan kupac G. J., pa je stoga rješenjem z.k. odjela Koprivnica Općinskog suda u Koprivnici br. Z- 8632/2014 od 2. srpnja 2015. odbijena provedba rješenja Županijskog suda u Varaždinu Gž-1165/14 od 27.11.2014.

- da je tužitelj protiv G. J. podignuo brisovnu tužbu kod Općinskog suda u Koprivnici pod brojem P-545-2015, te da je taj postupak pravomoćno okončan na način da je tužiteljev tužbeni zahtjev odbijen.

- da je pravomoćnom sudskom odlukom pod brojem P-373/15 obvezana Đ. H. na isplatu iznosa od 223.800,00 kn tužitelju s obzirom da je utvrđeno sudskom odlukom poništenje Ugovora o kupoprodaji između tužitelja i Đ. H. od 19. kolovoza 2013. (list 19-22 spisa).

9. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja zaključuje da je tužena Republika Hrvatska odgovorna za štetu nastalu tužitelju unatoč tome što je kupoprodajni ugovor na temelju kojega je Đ. H. upisana kao vlasnica nekretnine poništen pod broje P-373/15 jer da prethodno nije bilo štetne radnje suda kojom je istoj omogućeno da se protivno ugovornim odredbama kupoprodajnog ugovora upiše kao vlasnica nekretnine i potom je proda trećoj osobi, tužitelj bi i nadalje ostao upisan kao vlasnik nekretnine i ne bi pretrpio štetu u vidu gubitka prava vlasništva nekretnine iako mu nije isplaćena ni kupoprodajna ugovorena cijena.

10. Za odgovoriti je prvenstveno na žalbene navode glede saslušanja svjedoka – zk referenta te ponovnog saslušanja svjedokinje Đ. H.

11. Svjedokinja Đ. H. je predložena radi saslušanja u tužbi, međutim sud prvog stupnja nije saslušao istu tijekom postupka.

12. Stoga ne proizlazi da se radi o prijedlogu koji je podnesen po zaključenju prethodnog postupka u odnosu na prijedlog saslušanja zk referenta.

13. Člankom 292. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 dalje u tekstu: ZPP) po okončanju pripremnog ročišta sud će rješenjem zaključiti prethodni postupak i sukladno odredbi članka 219. ZPP-a upozoriti stranke na izvođenje dokaza

14. Stoga ti žalbeni razlozi nisu utjecali na odluku suda prvog stupnja, međutim zaključak suda prvog stupnja glede odgovornosti tužene, a s obzirom na žalbene navode tužene dovodi u sumnju odluku suda prvog stupnja.

15. Naime, s obzirom na pravno shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske, sadašnja sudska praksa se temelji na objektivnom kriteriju odgovornosti države za štetu. Prema pravnom shvaćanju kriterij objektivne odgovornosti države za štetu zbog nezakonitog ili nepravednog rada tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne i područne samouprave odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave temelji se na načelu uzročnosti, a ne načelu krivnje. Ustavni sud je u svojoj odluci od 21. veljače 2007. U-III-2314/2006 iznio stav kako je za postojanje odgovornosti iz članka 14. Zakona o sustavu državne uprave - NN 150/11 koji se ima primijeniti u konkretnom slučaju potrebno da su kumulativno ispunjene pretpostavke i to da se radi o nezakonitom ili nepravilnom radu gore navedenih tijela, da mora postojati šteta koja je zbog nezakonitog ili nepravednog rada nastala tužitelju te da mora postojati uzročna veza između nezakonitog ili nepravednog rada te nastale štete kao neposredne posljedice istog. 16. Kriterij objektivne odgovornosti tako je osim u navedenom članku 14. Zakona o sustavu državne uprave sadržan i u drugim zakonima kao što su Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje: ZOO) u pogledu odgovornosti za štetu od opasne stvari i Zakon o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 63/19 – dalje u tekstu: ZZK) koje propisuju objektivnu odgovornost države na temelju načela društvene solidarnosti.

17. Ostale situacije možebitne odgovornosti države na štetu propisane su i drugim posebnim zakonima u kojima objektivni kriterij nije izričito naveden no smatra se da se primjenjuje s obzirom na gore navedenu ustavnosudsku odluku i članak 14. Zakona o sustavu državne uprave koji kao takav čini osnovu za daljnju primjenu pretpostavki odgovornosti države kao i za zaštitu prava domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba.

18. Odgovornost Republike Hrvatske za rad zemljišno knjižnog suca i zemljišno knjižnog službenika određena je ZZK jer navedeni Zakon jedinstven je po svom javnom određenju objektivne odgovornosti države za nastalu štetu (npr: nepravilno unošenje plombe, pogreške u vođenju zemljišne knjige i dr.) tako da je objektivna odgovornost države jasno propisana zakonom i oštećena strana ne mora dokazivati krivnju štetnika koji je svojom nezakonitim ili nepravilnim radom prouzročio štetu.

19. Da bi država odgovarala za štetu prema članku 14. Zakona o sustavu državne uprave potrebno je da su kumulativno ispunjene tri pravne pretpostavke.

20. Prvo, nezakoniti ili nepravilan rad tijela državne uprave, zatim postojanje štete koja je zbog toga nastala te uzročna veza između nezakonitog ili nepravilnog rada i nastale štete (pri čemu je bitno dokazati da je nastala šteta neposredna posljedica nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave tj. da šteta ne bi nastala da njega nije bilo).

21. Ustavni sud navodi da je u tom smislu ZSDU ustanovljen sustav objektivne odgovornosti Republike Hrvatske za štetu zbog nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne i javne uprave odnosno pravnih osoba koje imaju ovlasti u prenijetim poslovima državne uprave koji se temelji na načelu uzročnosti, a ne načelu krivnje (U-III/5624/2013 od 24. studenog 2016.)

22. Zaključak suda prvog stupnja glede postupanja zk referenta prema mišljenju ovog suda, nije prihvatljiv. Naime, zk referent nije ovlašten tumačiti sadržaj ugovora jer zemljišnoknjižni postupak je strogo formalni postupak.

23. Štetna radnja može se sastojati u postupanju suprotno nekom propisu ili postupanju suprotno pravilima struke i propisanom načinu obavljanja djelatnosti ili se može raditi o propuštanju postupanja po propisu ili u skladu s pravilima struke. Dakle, štetna radnja koja je građanski delikt može se sastojati u činjenju ili nečinjenju. Daljnja pretpostavka, koja je zapravo posebna pretpostavka, odnosi se na činjenicu je li štetna radnja počinjena u obavljanju poslova državne uprave. Ona mora biti vezana za određeno postupanje koje čini poslove državne uprave.

24. Nezakonit rad očituje se kao postupanje suprotno zakonu, drugom propisu ili općem aktu, ili propuštanje primjene zakona, drugog propisa ili općeg akta, dok se nepravilan rad očituje kao činjenje ili nečinjenje suprotno uobičajenom ili propisanom načinu obavljanja djelatnosti. U odnosu na obavljanje poslova državne uprave to bi značilo da postoji bitan otklon od uobičajenog postupanja ili postupanje suprotno usvojenim stajalištima. Nepravilan rad u pravilu može biti povezan s istovremenim nezakonitim radom, odnosno s postupanjem suprotno nekom propisu ili propuštanju primjene propisa. Ukoliko bi tijekom postupka osoba koja obavlja poslove državne uprave postupala suprotno uobičajenom i propisanom načinu vođenja postupka radilo bi se ujedno i o postupanju suprotno zakonu ili podzakonskom aktu koji propisuje postupovne norme i proceduru postupanja.

25. Prema tome, iz sadržaja Ugovora koji je predmet zemljišnoknjižnog upisa proizlazi da nema elemenata nezakonitog ili nepravilnog rada zk referenta s obzirom na sadržaj točke III. Ugovora. Sadržaj točke VIII. Ugovora odnosi se na tu točku glede stanarine i prema mišljenju ovog suda nema proturječnosti u sadržaju Ugovora s obzirom na izričit sadržaj točke III. Ugovora. Nema elemenata "Izjave pod uvjetom" tako da prema mišljenju ovog suda s obzirom na utvrđeno činjenično stanje nema elemenata nezakonitosti ili nepravilnosti u radu zk referenta. To što je zk referent dozvolio upis, a što je potvrđeno i odlukom zk suca, ne znači odmah i odgovornost tj. nezakonit ili nepravilan rad.

26. Teret dokaza glede toga je na tužitelju (članak 219. ZPP-a), a prema rezultatima dokaznog postupka, ne proizlazi zaključak suda prvog stupnja, odnosno odgovornost tužene kako to navodi sud.

27. Zakonom o državnim službenicima ("Narodne novine" 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 1/15, 138/15, 61/17, 70/19 i 98/19) – članak 4. – odgovornost državnih službenika uređujući zakonom i na temelju zakona donesenim propisima.

28. Stoga, a slijedom navedenog, ne proizlazi ocjena o postojanju uzročne veze između nezakonitog ili nepravilnog rada djelatnika tužene i nastalog štetnog događaja. Sukladno odredbi članka 373. ZPP-a odlučeno je kao u izreci s obzirom da je žalba tužene osnovana, dok žalba tužitelja nije osnovana, s tim da treba navesti i postojanje pravomoćne sudske odluke o isplati kupoprodajne cijene tužitelju.

29. Odluka o troškovima postupka donijeta je u skladu sa pravičnom ravnotežom između stranaka jer plaćanje troškova postupka za tužitelja kao stranku predstavljalo bi prekomjeran teret i to bio dovelo do povrede prava na pristup sudu s aspekta prava na pošteno suđenje.

30. Temeljem prakse ESLJP i Ustavnog suda RH u svakom predmetu koji otvara pitanje mogućnosti povrede prava na pristup sudu postupka je utvrditi postoji li razuman odnos razmjernosti između upotrijebljenih sredstava i legitimnog cilja koji se nastoji ostvariti kao u konkretnom slučaju.

31. Kako troškovi naknade državi nije neznatan to prema stavu ESLJP isto bi predstavljalo povredu članka 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda – članak 6.

32. Stoga je slijedom navedenog, odlučeno kao u izreci – članak 373. ZPP-a.

U Splitu, 14. srpnja 2022.

Predsjednica vijeća:

Dragica Samardžić, v. r.