3. Pr-9/2022-6

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

N A  T E M E L J U  P R I Z N A N J A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Spomenki Rodić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja H . M . , O I B . . . , iz O., S. ..zastupan po punomoćniku D . R . , odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika Bolnica O., OIB ..., sa sjedištem u O., J.H.

. ., radi isplate, dana 14. srpnja 2022. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Bolnici O. , J.H. . . , OIB . . . . , da tužitelju H.M., iz O., S. ..., OIB . . . , i splati razliku manje isplaćenih bruto plaća i naknada plaće zbog pogrešno primijenjene osnovice plaće u razdoblju od 1. prosinca 2016. godine do 31. siječnja 2017. godine u bruto iznosu od 543,04 kn (petstotridesetčetirikunečetirlipe) zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, osim dijela zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak koja teče:

– za prosinac 2016. godine na iznos 322,43 kn od 16. siječnja 2017. godine do isplate,

– za siječanj 2017. godine na iznos 220,62 kn od 16. veljače 2017. godine do isplate, sve to u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 625,00 kuna, sa zateznom kamatom po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućom od dana 14. srpnja 2022.godine do isplate, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 15. siječnja 2022. godine podnio tužbu protiv tuženika navodeći da je tužitelj radnik tuženika, a tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama (Narodne novine 27/01 i 39/09).Navodi da tužitelj pokreće ovaj radni spor budući zahtijeva isplatu razlike plaće temeljem odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatku sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog dana 26. listopada 2011. godine i Arbitražne odluke od prosinca 2011. Godine, te navodi da je dana 23. studenog 2006. godine između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi sklopljen je Sporazum o osnovici plaće u javnim službama, te je tim Sporazumom ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% u 2007. godini, 2008. godini i 2009. godini. Obzirom da je nastupila recesija, dana 12. svibnja 2009. godine Vlada Republike Hrvatske i Sindikati javnih službi sklopili su dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama kojim je osnovica privremeno zamrznuta na razinu 2008. godine na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. godine na iznos od 5.415,37 kuna sporazumno odgođeno sukladno uvjetima iz članka 3. Dodatka Sporazuma. Dana 26. listopada 2011. godine između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama koji predstavlja pravni osnov ove tužbe. Izmjene Dodatka sporazumu usvojene su i u obliku Arbitraže odluke od dana 7. prosinca 2011. godine. Sukladno čl. XI st. 4. Izmjena Dodatka sporazumu ugovoreno trajanje istoga je 5 godina. Zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz čl. 199. st. 1. Zakona o radu (Narodne novine 93/14) primjena Izmjena Dodatka sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017. godine. Izmjena Dodatka sporazumu predstavlja Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (Narodne novine 39/09, 124/09) temeljem koje se osnovica za plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, te odredbe čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine 115/10), kojom je bila utvrđena primjena Dodatka sporazumu, te svih njegovih izmjena i dopuna, na pitanje visine plaće u javnim službama, kao i odredbe članka 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine 141/12), kojom je utvrđena primjena Dodatka sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna po pitanju visine plaće u javnim službama. Valja nadodati da su Vlada RH i sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. godine usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka sporazuma radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5. u vezi članka VII. st. 1. Izmjena Dodatka sporazumu. Uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe čl. III. Izmjena Dodatka sporazumu ispunjeni su koncem 2015. godine, s početkom primjene od siječnja 2016. godine, međutim tuženik kao poslodavac i pravna osoba koja predstavlja javnu službu propustio je isplatiti plaću u skladu s povećanom osnovicom, zbog čega tužitelj ovom tužbom zahtijeva sudsku zaštitu. Odredbom čl.

III. Izmjene Dodatka sporazumu ugovoreno je da "osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto, za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu da je poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema ovim izmjenama i dopunama". Dana 28. kolovoza 2015. godine Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. godine u odnosu na isto tromjesečje 2014. godini. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od 4. rujna 2015. godine. Dana 27. studenog 2015. godine DZS je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. godine u odnosu na isto tromjesečje 2014. g. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS od dana 4. prosinca 2015. godine. Aritmetička sredina prethodno navedene dvije stope realnog rasta BDP iznosi upravo 2% krajem studenog 2015. godine ispunjen je uvjet iz članka III. Izmjena Dodatka sporazumu jer su u tom mjesecu objavljeni relativni podaci DZS-a. Budući je odredbom čl. VII. c. st. 3. Izmjena Dodatka sporazumu ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava "za mjesec" da se u prvom slijedećem vrši ta primjena, isplata odnosno povišica, onda se osnovica za rad u prosincu 2015. godine povećala na iznos od 5.415,37 kn. BDP je i dalje nastavio rasti, pa je tako dana 4. ožujka 2016. godine DZS objavio procjenu tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,9% u odnosu na tromjesečje 2014. godine. DZS je dana 20. listopada 2016. godine objavio Priopćenje za javnost u povodu objave usklađenih tromjesečnih podataka BDP od prvog tromjesečja 2014. godine do drugog tromjesečja 2016. godine prema BDP za 2014. godinu.Iz revidiranih podataka proizlazi da bi, bez zaokruživanja, kvartalna stopa rasta BDP za drugi kvartal 2015. godine iznosila 1,24561% dok bi za treći kvartal iznosila 2,78247 %. Stoga revidirani podaci DSZ-a jasno pokazuju da su uvjeti za povećanje osnovice iz čl. III. Izmjena dodatka sporazumu ispunjeni krajem studenog 2015. godine. Tuženik je od 1. prosinca 2015. godine i nadalje do 31. siječnja 2017. godine plaću tužitelja obračunavao koristeći pogrešnu osnovicu od 5.108,84 kn umjesto 5.415,37 kuna te je stoga tužitelju isplatio manju bruto plaću koju tužitelj potražuje u ovom postupku. Podaci o rasporedu rada u redovnom i u prekovremenom radnom vremenu vidljivi su samo na rasporedima rada i evidencijama rada koje ima poslodavac ovdje tuženik, budući je na temelju njih pogrešno izračunavao bruto plaću to tužitelj nije za sada u mogućnosti postaviti određeni tužbeni zahtjev, pa stoga temeljem odredbe čl. 186b Zakona o parničnom postupku, predlaže naslovnom sudu da rješenjem naloži tuženiku da dostavi dokumentaciju:

– tužiteljevu evidenciju rada za razdoblje od 1. prosinca 2016. do dana 31. siječnja 2017.

– tužiteljeve isplatne liste za razdoblje od 1. prosinca 2016. do dana 31. siječnja 2017.

– tužitelj je suglasan da tuženik radi ekonomičnosti postupka sam putem svojih stručnih službi izradi i dostavi sudu obračun utuženih razlika plaće tužitelja, pa ukoliko tužitelj provjerom utvrdi ispravnost izračuna postaviti će tužbeni zahtjev bez provođenja predloženog vještačenja, odnosno tužitelj predlaže provođenje financijsko-računovodstvenog vještačenja. Tužitelj navodi da će nakon dostave tražene dokumentacije i utvrđenja razlika u isplatama plaće i naknade plaće putem financijsko-knjigovodstvenog vještačenja ili po točnom izračunu tuženika, urediti tužbeni zahtjev sukladno odredbi čl. 186b st. 4. Zakona o parničnom postupku, te za sada postavlja neodređeni tužbeni zahtjev koji glasi:

Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati razliku manje isplaćenih bruto plaća i naknada plaće s osnove pogrešno primijenjene osnovice plaće u točno neutvrđenom bruto iznosu za razdoblje od 1. prosinca 2016. godine do 31. siječnja 2017. godine sa zateznom kamatom tekućom od 16. dana u mjesecu za prethodni mjesec do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, osim dijela zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak, sve u roku 15 dana.

Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u sada neutvrđenom iznosu sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku 15 dana.

2. U pisanom podnesku od 27. lipnja 2022.godine (stranica 8 spisa) tužitelj po punomoćniku navodi da tuženik nakon što je zaprimio tužbu, tužitelju je dostavio isplatne liste za utuženo razdoblje od prosinca 2016. godine do zaključno s mjesecom siječnjem 2017. godine. Istovremeno je tuženik dostavio tužitelju i izračun razlika plaće koje je tuženik sam sačinio i to za cjelokupno utuženo razdoblje. Tužitelj navodi da u stupnjevitoj tužbi potražuje iznose razlika plaća s osnove pogrešno obračunate osnovice za razdoblje od 1. prosinca 2016. godine do 31. siječnja 2017. godine. O razdoblju primjene povećane osnovice plaće u javnim službama vođen je veliki broj parnica, pa se u pojedinim parnicama kao umješač na strani tuženika uključila i Republika Hrvatska koju su zastupala Općinska državna odvjetništva, Građansko upravni odjeli. Upravo iz Revizije umješača protiv identične odluke, Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je presudu broj Rev 1111/2020-2 dana 1. prosinca 2020. godine u kojoj odluci je detaljno razjašnjeno razdoblje primjene osnovice plaće u javnim službama, kao i primjena materijalnog prava. Tužitelj potvrđuje da je izračun razlika bruto plaće sačinjen po tuženiku točan. Tužitelj radi ekonomičnosti postupka smatra da su stranke u mogućnosti same izračunati utužene razlike plaće. Budući je tuženik dostavio tužitelju isplatne liste i da je sačinio izračun razlika plaće za utuženo razdoblje, tužitelj naznačuje vrijednost predmeta spora iznosom od 543,04 kn.

Tužitelj navodi da postavlja određeni tužbeni zahtjev, te predlaže da sud donese slijedeću presudu:

Nalaže se tuženiku B o l n i c i O . , J . H . . . . , O I B . . ,

da tužitelju H.M., iz O., S. ..., OIB ... isplati razliku manje isplaćenih bruto plaća i naknada plaće zbog pogrešno primijenjene osnovice plaće u razdoblju od 1. prosinca 2016. godine do 31. siječnja 2017. godine u bruto iznosu od 543,04 kn zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, osim dijela zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak koja teče:

– za prosinac 2016. godine na iznos 322,43 kn od 16. siječnja 2017. godine do isplate,

– za siječanj 2017. godine na iznos 220,62 kn od 16. veljače 2017. godine do isplate, sve to u roku 15 dana.

Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak sa zateznom kamatom po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, u roku 15 dana.

3. Tuženik je u pisanom podnesku od 30.lipnja 2022. godine (stranica 11 spisa) naveo da priznaje tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te predlaže donijeti presudu na temelju priznanja.

3. Stoga je sud bez daljnjeg raspravljanja donio presudu na temelju priznanja (čl.331. st. 1., čl. 338. st. 5. ZPP, čl. 312 st.3. ZPP).

4. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP- a (čl. 28 ZID ZPP/2019).

4.1. Naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak u ukupnom iznosu od 625,00 kuna, koji trošak se sastoji od troška zastupanja po punomoćniku odvjetniku za sastav tužbe u iznosu od 250,00 kuna (Tbr. 7. t. 1.), te za sastav pisanog podneska od 27. lipnja 2022. godine u iznosu od 250,00 kuna (Tbr.8.t.1.), koji trošak je određen u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika plus PDV.

U Osijeku, 14.srpnja 2022. godine.

SUDAC

Spomenka Rodić, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude na temelju priznanja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana primitka iste, u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (čl. 353. st. 3. ZPP. a).

Dostaviti:

- punomoćniku tužitelja

- tuženiku

Nakon pravomoćnosti:

Poreznoj upravi