REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
Rijeka, Erazma Barčića 5
Poslovni broj: 7 Us I-261/2022-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Nikoline Grubišić, u upravnom sporu tužiteljice I. L. iz R., koju zastupa opunomoćenik J. P., odvjetnik u R., protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Z., uz sudjelovanje zainteresirane osobe O. C. iz R., koju zastupa opunomoćenik N. F., odvjetnik u R., , radi promjene katastarskog upisa, 14. srpnja 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Poništava se rješenje Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-07/21-07/148, URBROJ: 541-11/2- 22-2 od 17. siječnja 2022. i rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka KLASA: UP/I-932-07/20-02/758, URBROJ: 541-17-02/23-20-2 od 25. rujna 2020.
II. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovoga upravnog spora u iznosu od 6.250,00 kn, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude.
IV. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka KLASA: UP/I-932-07/20-02/758, URBROJ: 541-17-02/23-20-2 od 25. rujna 2020., povodom zahtjeva O. C., ovdje zainteresirane osobe, na temelju geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjena podataka u zgradama i drugim građevinama i evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica promijenjeni su podaci u katastarskom operatu katastarske općine Z. za k.č.br. … i k.č.br. ...
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavila O. C., ovdje tužiteljica, navodeći u bitnom da joj u postupku nije omogućeno sudjelovanje, te da je donošenjem predmetnog rješenja bez njezine suglasnosti neosnovano izmijenjena površina dvorišta tužiteljice sa 39 m² na 50 m². S tim u svezi pojašnjava da se predmetno dvorište nalazi na međi s nekretninom tužiteljice te da se oko predmetne međe zainteresirana osoba i tužiteljica već godinama spore, odnosno da je sporno gdje je uopće međa između njihovih nekretnina, pa da je time sporno predmetno neosnovano povećanje površine dvorišta tužiteljice, bez da je tužiteljica prije toga imala pravo uvida i glasa o navedenoj izmjeni površine. Povodom navedene žalbe je prvostupanjsko tijelo provelo usmenu raspravu, na kojoj je tužiteljica izjavila da je do promjene površine nekretnine zainteresirane osobe došlo iz razloga što je zainteresirana osoba uzurpirala međašnji zid, nakon čega je prvostupanjsko tijelo po upotpunjenom postupku žalbu dostavilo tuženiku, koji je rješenjem KLASA: UP/II- 932-07/21-07/148, URBROJ: 541-11/2-22-2 od 17. siječnja 2022. žalbu odbio. U obrazloženju rješenja tuženik u bitnom navodi da je razlika u površini k.č.br. … unutar dozvoljene razlike u skladu s člankom 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, prema kojem se ta promjena ne smatra promjenom sastava zemljišnoknjižnog tijela. Vezano za navod tužiteljice da postoji sporna međa s nekretninom zainteresirane osobe, tuženik obrazlaže da se geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima, te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, a da se prema članku 24. stavku 2. Pravilnika o katastru zemljišta međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata smatraju nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata nije u tijeku sudski postupak uređenja međa, što da je u konkretnom slučaju zadovoljeno.
3. Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno ovome Sudu podnijela tužbu kojom osporavaju zakonitost navedenog rješenja, iz istih razloga zbog kojih je pobijala i prvostupanjsko rješenje u žalbenom postupku. U tužbi u bitnom navodi je u postupku koji je prethodio ovome sporu predmetni geodetski elaborat izrađen bez njezinog sudjelovanja i bez da je pozvana na lice mjesta prilikom novih izmjera, čime da je prvostupanjsko tijelo postupalo tako što je elaborat izrađen samo po uputama zainteresirane osobe, što da je rezultiralo time da jer zainteresirana osoba uzurpirala međašnji zid, čime je bez njezine suglasnosti neosnovano izmijenjena površina dvorišta tužiteljice sa 39 m² na 50 m². Ističe da se predmetno dvorište nalazi na međi s nekretninom tužiteljice te da se oko predmetne međe zainteresirana osoba i tužiteljica već godinama spore, odnosno da je sporno gdje je uopće međa između njihovih nekretnina, pa da je time sporno predmetno neosnovano povećanje površine dvorišta tužiteljice, bez da je tužiteljica prije toga imala pravo uvida i glasa o navedenoj izmjeni površine. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i saslušanjem tužiteljice, pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo i prvostupanjsko rješenje.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.
5. Zainteresirana osoba se u odgovoru na tužbu u bitnom pridružuje navodima tuženika i ističe da je predmetno odstupanje u skladu s odredbom članka 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, budući da se u ovom slučaju nekretnina zainteresirane osobe povećava za samo 9 m², što da u slučaju kada se radi o nekretnini čija je površina veća od 620 m² i nije znatna razlika, odnosno da predstavlja povećanje od 1,5 % a time da se promjena ne smatra promjenu sastava zemljišnoknjižnog tijela niti utječe na pravo tužiteljice. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u spis predmeta upravnog postupka i saslušanjem tužiteljice, pa da po provedenom postupku tužbeni zahtjev odbije.
6. Sud je održao ročište za raspravu 8. srpnja 2022., na koje su pristupili tužitelj i zainteresirana osoba, a kako je tuženik uredno pozvan, ročište je održano u njegovom odsustvu.
6.1. Tužiteljica i zainteresirana osoba su na ročištu u bitnom izjavili da ostaju kod dotadašnjih navoda.
7. Među strankama je u ovome sporu sporno je li pravilno provedena promjena u katastarskom operatu iz predmeta ovoga spora.
8. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.
9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
10. Odredbom članka 93. stavka 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj 112/18, dalje: Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina), na koju se pozivaju tuženik i zainteresirana osoba, propisano je da ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice evidentirana na katastarskim planovima izvorno izrađenim u HDKS/GK projekciji te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 5 %, a najviše do 500 m[2] u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela.
11. Citirana odredba uređuje dopušteno odstupanje u održavanju katastarskog operata koje se odnosi, između ostalog, i na provedbu geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjena podataka u zgradama i drugim građevinama i geodetskog elaborata evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica. Međutim, to ne znači da je svaka razlika u površini prilikom promjene podataka u katastarskom operatu posljedica usklađenja sa stvarnim stanjem i da se stoga sukladno citiranoj odredbi ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela.
11.1. Naime, u konkretnom slučaju tužiteljica navodi da između nje i zainteresirane osobe postoji spor, odnosno neslaganje u odnosu na tijek međe, i da je u konkretnom slučaju predmetnim geodetskim elaboratom međa prikazana prema tumačenju zainteresirane osobe, na način da je međašnji zid, za koji tužiteljica smatra da je u njenom vlasništvu, pripojen čestici zainteresirane osobe.
11.2. Prema shvaćanju Suda, iz predmetnog geodetskog elaborata proizlazi, a tuženik se te žalbe navode u osporenom rješenju kao ni u ovom sporu nije očitovao, da je u elaboratu predmetni zid u cijelosti prikazan na k.č.br. … u vlasništvu zainteresirane osobe, te da je tijek međe između k.č.br. … prema k.č.br. … i … različito prikazan nego na važećem katastarskom planu.
12. Stoga Sud nije mogao otkloniti navode tužiteljice da je predmetnim geodetskim elaboratom tijek međe jednostrano izmijenjen na štetu nekretnine u vlasništvu tužiteljice.
13. Kako su odlučne činjenice utvrđene na razine izvjesnost koja isključuje svaku razumnu sumnju u njihovu istinitost, Sud je ostale dokazne prijedloge odbio kao suvišne.
14. Slijedom navedenog, na temelju članka 58. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10., 143/12., 152/14., 29/17., dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo je usvojiti i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
15. Sukladno članku 81. Zakona o upravnim sporovima u ponovnom postupku tuženik je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama ovoga Suda.
16. Tužiteljica je postavila zahtjev za naknadu troškova spora za sastav tužbe, i pristup ročištu, za svaku radnju u iznosu od 2.500,00 kn uvećano za PDV, što ukupno iznosi 6.250,00 kn. Zainteresirana osoba postavila je zahtjev za naknadu troškova spora za sastav odgovora na tužbu i pristup ročištu, za svaku radnju u iznosu od 2.500,00 kn uvećano za PDV, što sveukupno iznosi 6.250,00 kn.
16.1. Prema odredbi članka 79. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom.
16.2. Tužiteljici je u cijelosti priznat zatraženi trošak zastupanja, budući da je uspjela u sporu i da je zahtjev sukladan Tbr. 23. Odvjetničke tarife, stoga je tuženiku naloženo da joj naknadi troškove ovoga upravnog spora u navedenom iznosu od 6.250,00 kn, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude. Budući da je zainteresirana osoba spor izgubila, zahtjev za naknadu troškova spora joj je odbijen. 17. Budući da tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, sukladno članku 22. stavku 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/18) tužitelji nisu u obvezi plaćanja sudske pristojbe.
U Rijeci 14. srpnja 2022.
S u d a c
Antun Žagar
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv točke I. i II. ove presude žalba nije dopuštena.
Protiv točke III. i IV. ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja (čl. 67. Zakona o upravnim sporovima).
