Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž R-1139/2021-3
R E P U B L I K A H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Vedrane Perkušić, predsjednice vijeća, mr. sc. Ivana Tironija, člana vijeća i suca izvjestitelja te Marije Šimičić, članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja – protutuženika Bolnice, Z., OIB: … iz Z., protiv tuženice – protutužiteljice K. P., OIB: … iz P. – S. D., zastupane po punomoćniku S. L., odvjetniku u Odvjetničkom društvu G. & L. & L. iz Z., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice – protutužiteljice protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 9-Pr-2290/2019-42 od 30. lipnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 14. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 9-Pr- 2290/2019-42 od 30. lipnja 2021., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski je sud nakon provedenog dokaznog postupka donio presudu kojom je u točki I. naložio tuženici – protutužiteljici da isplati tužitelju – protutuženiku iznos od 865.791,06 kuna sa pripadajućom zateznom kamatom. U točki II. izreke prvostupanjski je sud odlučio o parničnom trošku na način da je naložio tuženici – protutužiteljici da isplati tužitelju – protutuženiku iznos od 5.100,00 kuna sa pripadajućom zateznom kamatom. Nadalje, prvostupanjski je sud u točki III. izreke odbio kao neosnovan protutužbeni zahtjev kojim je tuženica – protutužiteljica zahtijevala isplatu iznosa od 728.317,61 kunu sa pripadajućom zateznom kamatom.
2. Protiv navedene prvostupanjske presude tuženica - protutužiteljica je podnijela žalbu i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke: 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - odluka USRH, 84/08., 96/08. - odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. odluka USRH i 70/19., dalje ZPP). Tuženica - protutužiteljica u zaključku žalbe predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno podredno da ukine pobijanu presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Tužiteljica – protutuženica nije podnijela odgovor na žalbu.
4. Žalba tuženice – protutužiteljice je osnovana.
5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev tužitelja – ptotutuženika da mu tuženica – protutužiteljica isplati iznos od 865.791,06 kuna sa pripadajućom zateznom kamatom. Tužitelj – protutuženik zahtjev postavlja na temelju odredbi članka X. i XI. ugovora o specijalizaciji koji je zaključen između parničnih stranaka 16. veljače 2007. Tako je u odredbi članka X. propisano kako se specijalizant (konkretno tuženica – protutužiteljica) obvezuje ostati kod tužitelja – protutuženika po završetku specijalizacije i položenom specijalističkom ispitu toliko vremena koliko je trajala specijalizacija i koliko je trajalo razdoblje od završetka specijalizacije do polaganja specijalističkog ispita. U članku XI. navedenog ugovora pored ostalog je određeno kako u slučaju da je specijalizant prekinuo radni odnos svojom voljom obvezana je Bolnica, Z., nadoknaditi sve troškove specijalizacije i vremena do polaganja specijalističkog ispita, kao i sve plaće i naknade koju je primio, kao i sve troškove koje je poslodavac imao s osnova upućivanja specijalizanta na dodatno usavršavanje u zemlji ili inozemstvo za vrijeme specijalizacije. Tužitelj – protutuženik smatra kako su se u konkretnom slučaju ispunile pretpostavke iz članka XI. predmetnog sporazuma jer da je tuženici – protutužiteljici prestao radni odnos njezinom krivnjom, konkretno izvanrednim otkazom ugovorom o radu koji je poslodavac dao tuženici – protutužiteljici zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa.
S druge pak strane predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest i protutužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 728.317,61 kunu sa pripadajućom zateznom kamatom s osnove „naknade za rad izvršen u razdoblju od 19.02.2007. do 07.04.2011.“ Tuženica – protutužiteljica ističe da sud o protutužbenom zahtjevu treba odlučiti tek pod pretpostavkom da usvoji tužbeni zahtjev.
6. Prvostupanjski je sud u obrazloženju pobijane presude u bitnome naveo kako su parnične stranke kao sudionici obvezno pravnog odnosa dužni ispunjavati svoje ugovorne obveze. Tuženica – protutužiteljica da je sklapanjem predmetnog ugovora o specijalizaciji preuzela obvezu da će u slučaju ako joj radni odnos prestane zbog povrede radne obveze, vratiti tužitelju – protutuženika sve isplaćene plaće i druge troškove koje je tužitelj – protutuženik imao u svezi sa specijalizacijom tuženice – protutužiteljice. Slijedom navedenog prvostupanjski je sud dosudio tužitelju – protutuženiku utuženi novčani iznos, pozivajući se pri tome na odgovarajuće odredbe ugovora o specijalizaciji te odredbe Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 26/21., dalje ZOO“) koje se odnose na obveze tuženice – protutužiteljice prema tužitelju – protutuženiku.
7. Tuženica – protutužiteljica u žalbi posebno navodi kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka predviđenu odredbom članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, ovo posebno stoga što da se prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude uopće nije osvrnuo na tvrdnje tuženice – protutužiteljice kako je odredba članka XI. predmetnog ugovora, o specijalizaciji ništetna.
8. Već je u obrazloženju ovog drugostupanjskog rješenja navedeno kako je odredbom članka XI. navedenog ugovora pored ostalog određeno kako u slučaju da je specijalizant prekinuo radni odnos svojom voljom obvezana je Bolnica, Z., nadoknaditi sve troškove specijalizacije i vremena do polaganja specijalističkog ispita, kao i sve plaće i naknade koje je primio, kao i sve troškove koje je poslodavac imao s osnova upućivanja specijalizanta na dodatno usavršavanje u zemlji ili inozemstvo za vrijeme specijalizacije.
9. Tuženica – protutužiteljica se zaista tijekom postupka, koji je prethodio donošenju prvostupanjske presude, posebno pozivala na ništetnost odredbe iz članka XI. ugovora navodeći za to konkretne razloge, ali i ništetnost cijelog ugovora u cjelini. Tuženica – protutužiteljica je u tom smislu isticala kako se radi o zelenaškom ugovoru, pri tome se pozivajući na odredbe članka 329. ZOO-a.
10. Odredbom članka 322. stavak 1. ZOO-a propisano je kako je ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.
11. Nadalje, odredbom članka 329. stavak 1. ZOO-a, kojim se uređuje institut zelenaškog ugovora, propisano je kako je ništetan ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećeg korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti.
12. Pretpostavke za postojanje zelenaškog ugovora mora dokazati iskorišteni, tj u konkretnom slučaju tuženica – protutužiteljica, koja i u žalbi sugerira da je ugovor koji je zaključila sa tužiteljem – protutuženikom zelenaški u smislu odredbe članka 329. stavak 1. ZOO-a.
13. Dužnost obrazlaganja odluke je izraz ustavnopravno zajamčenog prava na pravično suđenje (članak 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske; „Narodne novine“ br. 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14., dalje Ustav), kao i konvencijskopravno zajamčenog prava na pravično suđenje (članak 6. stavak 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; „Narodne novine“ - Međunarodni ugovori br. 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10., dalje Konvencija). Obrazloženje je potrebno radi osiguranja prava na pravni lijek protiv odluka, te je nužni preduvjet za mogućnost preispitivanja donesene odluke od strane sudova (moguće ne samo od strane drugostupanjskog suda), koji će eventualno odlučivati u postupku po pravnim lijekovima. Stranka mora moći znati razloge zbog kojih je sud donio određenu odluku.
14. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude se praktički uopće ne osvrće na obrazložene tvrdnje tuženice – protutužiteljice kako je predmetni ugovor o specijalizaciji ništetan, a posebno odredba članka XI. ugovora. Na ovaj način prvostupanjski je sud ne samo povrijedio navedene odredbe Ustava i Konvencije, već je počinio i bitnu povredu odredbe parničnog postupka predviđenu odredbom članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Naime izostanak obrazloženja u svezi sa eventualnom ništetnosti predmetnog ugovora ili pojedinih njegovih odredbi, u konkretnom slučaju predstavlja nedostatak zbog kojih se presuda u dijelu pod točkom
I. izreke ne može ispitati.
15. Kako o osnovanosti/neosnovanosti tužbenog zahtjeva eventualno ovisi i pravna sudbina protutužbenog zahtjeva to je i dio prvostupanjske presude u kojoj je odlučeno o protutužbenom zahtjevu također zahvaćen bitnom povredom odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.
16. Slijedom navedenog, a neovisno o drugim okolnostima pobijanu je presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a ovo u suglasju sa odredbom članka 369. stavak 1. ZPP-a.
17. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud prije svega otkloniti uočenu bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, te će u to smislu, a vodeći računa o primjedbama iz ovog drugostupanjskog rješenja, pravno ocijeniti konkretne prigovore tuženice – protutužiteljice u svezi eventualne ništetnosti predmetnog ugovora o specijalizaciji odnosno pojedinih njegovih odredaba. Ukoliko prvostupanjski sud zaključi da su prigovori tuženice – protutužiteljice o ništetnosti predmetnog ugovora o specijalizaciji neosnovani, odnosno da je osnovana pravna osnova tužbenog zahtjeva, tada će na odgovarajući način, jasno i argumentirano, utvrditi koji bi točno iznos tuženica – protutužiteljica s osnova spornog ugovora trebala isplatiti tužitelju – protutuženiku. Konačno, prvostupanjski će sud nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka, vodeći računa i o odredbama članaka 7., 8. i 221.a ZPP-a, uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom i protutužbenom zahtjevu i parničnom trošku.
U Splitu 14. srpnja 2022.
Predsjednica vijeća:
Vedrana Perkušić, v. r.
