Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9
Poslovni broj: 8 Gž -1039/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u izvanparničnom predmetu predlagateljice Lj. S., OIB: …, iz P., …, zastupane po punomoćnici K. G., odvjetnici iz R., …, protiv protustranke A. B., OIB:…, iz P., …, zastupanog po punomoćniku Z. M., odvjetniku iz Z., …, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj R1-64/2020-25 od 8. srpnja 2021., dana 14. srpnja 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba protustranke A. B. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj R1-64/2020-25 od 8. srpnja 2021.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem odlučeno je:
''I. Ispravlja se međa između nekretnina predlagateljice označenih kao kč.br. 7701/6, zk.ul. 5592 k.o. P. (u katastarskom operatu označeno kao kč.br. 10902, pl.641 k.o.P.), kč. br. 7701/5, zk.ul. 5463 k.o. P. (u katastarskom operatu označeno kao dio kč.br. 10903, pl. 5433 k.o. P.) i kč.br. 7701/3 zk.ul. 7979 k.o. P. (u katastarskom operatu označeno kao dio kč.10903, pl. 5433 k.o. P.) i nekretnine protustranke označene kao kč.br. 7700/1, zk.ul. 7898 k.o. P. (u katastarskom operatu označeno kao kč. 10924, pl. 5796 k.o. P.), na način da ispravljena međa predstavlja među označenim pravcem između točaka A-G-F-E koje su označene zelenom bojom, u ukupnoj duljini od 28,80 metara, a u naravi je to betonski nosivi zid pomoćne zgrade, zidom nosivim natkrivene terase koja je vezana sa stambenom zgradom te dijelom ogradnog betonskog zida, a kako je sve označeno na skici ispravka uređenja međe stalnog sudskog vještaka I. M., iz Z., …, a koja je sastavni dio ovog rješenja.
II. Utvrđuje se sporna površina koja iznosi 52 m2. Oblik sporne površine je nepravilan, mnogokut. Sporna površina predstavlja površinu između točaka A-G-F-E označenih zelenom bojom i točaka koje točke ima prijedlog od protustranke koje su točke označene crvenom bojom D-C-B (završava na točku A koja je zelene boje) kako je sve označeno u skici stalnog sudskog vještaka I. M. iz Z., …, a koja je sastavni dio ovog rješenja.
III. Nezadovoljna strana u parnici može dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi ispravak međe, no susjed koji je sudjelovao u postupku ispravka uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku ispravka uređenja međe.
IV Nalaže se protustranci da predlagateljici naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 2.561,40 kuna u roku od 15 dana.''
2. Protiv uvodno označenog rješenja žalbu je izjavila protustranka zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi se ističe kako je 1. siječnja 1992. stala na snagu nova izmjena za katastarsku općinu P., pa su tako svojim oblikom formirane i predmetne nekretnine odnosno nekretnina protustranke kat. čest. 10924 k.o. P. (stare izmjere kat. čest. 7700/1 k.o. P.), a kako to slijedi iz rješenja Uprave za geodetske i katastarske poslove nadležnog ministarstva Republike Hrvatske od 27. prosinca 1991. Prednjem je prethodilo izlaganje i eventualno davanje prigovora. Navedeni oblik nekretnine protustranke kat. čest. 10924 k.o. P. osnažen je-potvrđen rješenjem Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu broj Z-14628/18 (broj Z-9491/18 i Z-16732/18). Radi se o pojedinačnom ispravnom postupku u kojem je učestvovala i predlagateljica podnoseći prigovor, tražeći da se usklade površine čestica na način da nekretnina protustranke ne obuhvaća dio spomenute čestice jer da bi ona navodno pripadala predlagateljici. U tom postupku prigovor predlagateljice nije prihvaćen, utvrđeno je pravo vlasništva protustranke na kat. čest. 7700/1 k.o. P. (po novoj izmjeri kat. čest. 10924 k.o. P.) za cijelo, a predlagateljica je upućena na zemljišnoknjižnu tužbu-tužbu za ispravak koju predlagateljica nije podnijela već je ustala protutužbenim zahtjevom u predmetu broj P-3213/19 u kojem postupku je protustranka priložila dokumentaciju dobivenu od DGU Područni ured za katastar Z., Odjel za katastar nekretnina P.. Protutužbeni zahtjev nije zahtjev kakav treba sadržavati tužba za ispravak. Obzirom da je utvrđeno pravo vlasništva protustranke na navedenoj nekretnini oblikom, dakle i međama, utvrđenim u postupku nove izmjere koja je stupila na snagu 1. siječnja 1992. to po mišljenju protustranke nema mjesta vođenju ovog postupka. Ističe se dalje kako je predlagateljica postavila protutužbeni zahtjev kakav postavlja onaj koji ne uspije u postupku uređenja međe glede sporne površine i za kakvu bi trebala posegnuti stranka ukoliko pobijano rješenje postane pravomoćno, dakle, ukoliko bi njegova žalba bila odbijena. O svemu tome elaborirano je na ročištu 22. rujna 2020. Pogotovo ne bi bilo pravno dopustivo da se za istu stvar u jednom predmetu među istim strankama upućuje u parnicu predlagateljicu, a da se u ovom predmetu upućuje protustranka da dokazuje vlasništvo na spornoj površini, a koja je predmet protutužbenog zahtjeva u postupku broj P-3213/19. Dakle, radilo bi se o konkurenciji tužbi, pa bi ako bi podlegao u ovom postupku protustranka trebala ustati tužbom- protutužbom u odnosu na protutužbu u navedenom predmetu. Radi se o identičnim površinama samo označenim različitim slovima. Očito je da predlagateljica poseže za pravom vlasništva dijela susjedne nekretnine (proširuje se, zauzima) pa ako je tome tako i tada nije bilo mjesta vođenju ovog vanparničnog postupka već je svoje eventualno pravo predlagateljica već tada trebala ostvarivati u parnici, a ne u postupku uređenja međe. Bitna povreda odredaba postupka očituje se u tome što izreka ne sadrži, a mora, primjenom kojeg osnova se ispravlja međa, mada bi iz obrazloženja slijedilo da se ispravlja prema posljednjem mirnom posjedu, pa je pobijano rješenje nerazumljivo i ima bitnih nedostataka. Predlaže se žalbu odbaciti, podredno odbiti i obistiniti protustranci trošak žalbe.
3. U ispravku odnosno dopuni žalbe protustranka posebno ukazuje na sadržaj zapisnika od 22. rujna 2020. u predmetnoj pravnoj stvari te ističe kako je u prigovoru kojeg je protustranka (ovdje predlagateljica) podnijela u predmetu broj Z-14628/18, Z- 9491/18 i Z-16732/18 priznala da je građenjem prekoračila među i kako je upućena na podnošenje tužbe za ispravak koju tužbu da nije podnijela.
4. U odgovoru na žalbu protustranke predlagateljica je odgovorila da je neosnovan žalbeni navod da je spornu među morala ispravljati isključivo na javnom uvidu 1992. ili u tužbi za ispravak povodom ispravnog postupka broj Z-9491/18 u kojem je zemljišnoknjižni sud odbacio njezin prigovor. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a i Zakon o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. regulira mogućnost pokretanja ispravka međe kada je ona sporna, pa je neosnovan žalbeni navod da je predlagateljica spornu među morala potvrditi/ispraviti isključivo na javnom uvidu, a u slučaju neusvajanja prigovora, u ratno doba, pokrenuti upravni postupak. S druge strane, pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem se utvrđuju međe, ili zadnje posjedovno stanje, ocjenjuju pretpostavke dosjelosti ili ispravlja oblik katastarske čestice. Suprotno žalbenim navodima, oblik nekretnine nije ''osnažen'' u tom pojedinačnom postupku, već je u tom postupku protustranka izvršila brisanje knjižnih upisa drugih vlasnika na tom zemljišnoknjižnom ulošku, a tužiteljica je upućena da svoje navode u vezi međe dokazuje u drugoj vrsti sudskog postupka. Suprotno žalbenim navodima protustranka ne može birati koja će pravna sredstva koristiti predlagateljica niti je ona ograničena izborom samo jedne vrste postupka. Predlagateljica je izabrala postupak u kojem se rješava jedino sporno pitanje između ovih stranaka-gdje se nalazi međa. Pitanje položaja međe je prethodno pitanje u odnosu na bilo koju vlasničku parnicu, pa je i u predmetu broj P-3213/19 doneseno rješenje o prekidu postupka do pravomoćnosti odluke u ovoj pravnoj stvari. Suprotno žalbenim navodima, protutužbeni zahtjev predlagateljice u parnici P-3213/2019 nije od značaja za ovaj postupak. Pobijana odluka nije nerazumljiva te se poziva na odredbu čl. 338. st. 3. Zakona o parničnom postupku navodeći kako je pobijana odluka zakonita, precizna i provediva, kako u katastarskom operatu tako i u zemljišnim knjigama. Predlaže se odbiti žalbu i potvrditi pobijano rješenje.
5. Žalba nije osnovana.
6. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13. i 70/19. - dalje: ZPP), a koji Zakon se u vanparničnom postupku primjenjuje temeljem pravnog pravila iz paragrafa 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. koji se ima primijeniti na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj 73/91), na koju povredu u žalbi ukazuje protustranka, budući da je izreka pobijanog rješenja pod toč. I., iako ne sadrži osnovu ispravljanja međe (posljednji mirni posjed), razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima rješenja, ima razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i nisu proturječni, o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
7. Ovaj drugostupanjski sud ispitujući pobijano rješenje nije našao da bi pri donošenju pobijanog rješenja sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje povrede ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u svezi čl. 381. istog Zakona, niti da je pogrešno primijenio materijalno pravo. 8. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je ispravio među između nekretnina u vlasništvu predlagateljice i protustranke (označene u izreci pobijanog rješenja pod toč. I. izreke) prema posljednjem mirnom posjedu, pravcem označenim točkama A-G- F-E na skici stalnog sudskog vještaka Ivana Marinovića, a primjenom odredbe čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15. - pročišćeni tekst; dalje ZVDSP).
9. Odredbom čl. 103. st. 2. ZVDSP određeno je da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, dok je stavkom 3. određeno da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2. tog članka sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.
10. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda sud prvog stupnja je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.
11. Naime, iz zapisnika sačinjenog na licu mjesta 11. svibnja 2021. proizlazi da je nakon izlaganja vještaka I. M. predlagateljica predložila da ispravljena međa ide duž cijele čestice odnosno vanjskom stranom betonskog zida u dužini 2,60 m do početka betonskog zida natkrivene terase odakle se produžuje u dužini od 15,36 m u smjeru istog-zapad te se nastavlja nosivim zidom pomoćne zgrade smjera od istoka prema zapadu u dužini 10,84 m.
12. Nadalje, proizlazi i to da je protustranka predložila da se održi na snazi postojeća mapalna međa dimenzija i oblika točno onako kako je vještak opisivao govoreći o površini i obliku dijela parcele 7700/1 k.o. P., vlasništvo protustranke.
13. Sukladno citiranoj odredbi čl. 103. st. 2. ZVDSP vještak se izjasnio o mogućnosti ispravka međe prema katastarskom nacrtu navodeći da to nije moguće budući da se katastarski planovi ne podudaraju sa stvarnim stanjem na terenu te je vještak, na primjedbu protustranke da je to moguće u konkretnom slučaju ''jer se uvijek može'', pojasnio da u konkretnom slučaju to nije moguće jer postoji izgrađena zgrada koja je u prostoru legalna.
14. Proizlazi također da je navedene prilike utvrđeno i to da u slučaju da sve da se ispravak međe i može urediti na osnovi katastarskog nacrta, da stranke na to ne pristaju, kao i da su stranke suglasno iskazale da nije postignut sporazum u smislu odredbe čl. 103. st. 3. ZVDSP tj. sporazumu susjeda čija je međa u pitanju.
15. Polazeći od sadržaja citirane odredbe, koja uređuje redoslijed i pravila o uređenju međe reći je da je za uređenje međe prema katastarskom nacrtu nužan pristanak stranaka, što u konkretnom slučaju nije postignuto tako da je sud prvog stupnja pravilnom primjenom odredbe čl. 103. st. 3. ZVDSP pristupio ispravku međe prema posljednjem mirnom posjedu.
16. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda pravilno je prvostupanjski sud izveo zaključak o posljednjem mirnom posjedu koji je utemeljio na iskazima svjedoka, predlagateljice i protustranke, kao i rješenja o izvedenom stanju Zadarske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenata, prostornog uređenja i gradnje, Ispostave P., klasa UP/I-361-03/13-11/1001, Ur. br. 2198/1-11-5/3-16-11-ZV od 14. studenoga 2016. iz kojeg proizlazi da se ''ozakonjuje dovršena, ugrađena, stambena, zahtjevna zgrada, kosoga višestrešnog krovišta (nagiba 6), maksimalne visine zgrade (visina vijenca) 6,93 m, u maksimalnim tlocrtnim dimenzijama 26,54 m x 16,65 m, koja se sastoji od tri (3) etaže – podruma, prizemlja i kata (Po+P+K), u kojoj se nalaze tri (3) stambene jedinice, izgrađena protivno aktu kojim se odobrava gradnja na kat. čest. 10902, 10903, 10925 k.o. P., na adresi …, P.…''.
17. Kako se, dakle, u konkretnom slučaju radi o nekretnini kat. čest. 7701/6 k.o. P. (kat. čest. 10902 k.o. P. nove izmjere) na kojoj se nalazi dio stambene zgrade i dvorište, kao i na kat. čest. 7701/5 k.o. P. (dio kat. čest. 10903 nove izmjere), a na kat. čest. 7701/3 k.o. P. (dio kat. čest. 10903 nove izmjere) pomoćna zgrada, sve u posjedu predlagateljice, fizički odvojeno od posjeda protustranke kat. čest. 7701/1 k.o. P. (kat. čest. 10924 k.o. P. nove izmjere) - betonskim nosivim zidom pomoćne zgrade, zidom natkrivene terase te ogradnim betonskim zidom, to je sud prvog stupnja pravilno spornu među ispravio prema posljednjem mirnom posjedu pravcem i točkama A-G-F-E, u ukupnoj duljini od 28,80 m, sve označeno na skici uređenja međe stalnog sudskog vještaka I. M. (list spisa 81-82).
18. Budući da prema odredbi čl. 103. st. 1. ZVDSP svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku uređenja međa obnovi ili ispravi među, između ostalog, i ako su međe sporne, a o čemu je neprijeporno u konkretnom slučaju riječ, to žalbeni navodi da je pravo vlasništva protustranke na kat. čest. 7700/1 k.o. P. (nova izmjera 10924 k.o. P.) oblikom, dakle i međama, utvrđeno u postupku nove izmjere koja da je stupila na snagu 1. siječnja 1992., ne dovode u pitanje pravo predlagateljice da zahtijeva da sud u izvanparničnom postupku uređenja međa obnovi ili ispravi spornu među.
19. Odredbom čl. 103. st. 5. i 6. ZVDSP određeno je da od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati, kao da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa.
20. Dakle, postupak uređenja međa nije spor o vlasništvu kakvog zemljišnog dijela, nego o međi tog dijela zemljišta, i samo je pretpostavka da je predlagateljica vlasnica sporne međašne površine te će spor o vlasništvu označenog zemljišnog dijela biti predmet postupka pred istim prvostupanjskim sudom u predmetu poslovni broj P- 3213/19 u kojem je i doneseno pravomoćno rješenje 20. srpnja 2021. i određen prekid postupka, po čl. 213. st. 1. toč. 1. ZPP, i to do pravomoćnog okončanja predmetnog postupka (R1-64/2020), pa po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, žalbeni navodi o konkurenciji tužbi ne dovode u piranje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.
21. Prema tome, pravilno je sud prvog stupnja sukladno odredbi čl. 103. st. 5. i 6. ZVDSP odlučio kao u izreci pobijanog rješenja pod toč. II. i III.
22. Prema čl. 283. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku stranka koja je stavila prijedlog za uređenje međe snosi sama troškove postupka ako se iz rasprave pokaže da uređenje međe nije bilo potrebno, jer međa nije bila sporna ili se mogla lako raspoznati, a troškove zastupanja snose zastupljeni, pa kako se međa između nekretnina predlagateljice i protustranke nije mogla lako raspoznati i uređenje međe je bilo potrebno, sud prvog stupnja pravilno je temeljem navedene odredbe naložio protustranci da predlagateljici plati razmjerne troškove od ½ dijela u iznosu od 2.561,40 kn.
23. Slijedom iznesenog valjalo je po odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.
U Zadru 14. srpnja 2022.
Sutkinja
Sanja Dujmović
