Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 11 Gž-1155/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Tatjane Ledinšćak Babić kao predsjednice vijeća, Milka Samboleka, kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Amalije Švegović, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. H. iz P., OIB:... zastupanog po punomoćnici A. Š., odvjetnici u Č., protiv tuženika R. A., d.d., Z., OIB:... zastupanog po punomoćnicima (odvjetnicima) iz Odvjetničkog društva G. & G. u Z., radi isplate, povodom žalbe tuženika izjavljene protiv presude Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj: P-828/2019-25 od 20. svibnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 14. srpnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj: P-828/2019-25 od 20. svibnja 2021. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, ali drugom sucu pojedincu tog suda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom, toč. I. izreke utvrđeno je da su ništetne odredbe i dijelovi odredaba Ugovora o kreditu broj: 218-504310467, sklopljenog 9. kolovoza 2007. između tuženika i tužitelja, koje odredbe su pobliže opisane u tom dijelu izreke. U toč. II. izreke naloženo je tuženiku da tužitelju isplati iznos od 36.820,41 kn zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinačno naznačenog iznosa do isplate, u toč. III. izreke naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 11.186,00 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, dok je u toč. IV. izreke odbijen prigovor mjesne nenadležnosti kojeg je uložio tuženik.

2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom tuženik pobija presudu iz svih zakonom predviđenih razloga. Predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu, odbije tužbeni zahtjev u cijelosti i odredi da je tužitelj dužan tuženiku nadoknaditi trošak parničnog postupka. Tuženik pobija presudu i u dijelu u kojem je prvostupanjski sud odbio prigovor mjesne nenadležnosti (toč. 14.-17. žalbe).

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Osnovano tuženik tvrdi da je u dijelu u kojem je odbio prigovor mjesne nenadležnosti prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 3. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07 - odluka US RH; 84/08; 96/08 - odluka US RH; 123/08 - ispravak; 57/11; 148/11 - pročišćeni tekst; 25/13; 89/14 - odluka US RH i 70/19; dalje: ZPP), koja povreda postoji ako je sud u povodu prigovora stranaka pogrešno odlučio da je stvarno ili mjesno nadležan. Kod toga tuženik pravilno primjećuje da je prvostupanjski sud o tome odlučio presudom, a ne rješenjem, obzirom da se u smislu odredbe čl. 325. st. 1. ZPP-a presudom odlučuje o zahtjevu koji se tiče glavne stvari i sporednih traženja.

6. Obrazlažući presudu u ovome dijelu prvostupanjski sud u toč. V. obrazloženja navodi da je neosnovan prigovor tuženika o mjesnoj nenadležnosti, a suglasno pravnom mišljenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske te činjenice da bi tužitelju koji stanuje u P. na području Općinskog suda u Čakovcu bilo tegobno putovati u Z., kod čega se poziva na odredbe čl. 81., čl. 83. i čl. 87. Zakona o zaštiti potrošača (NN br. 96/03) i stajalište Suda Europske unije u postupku Ocean Grupo Editorial SA.

7. Imajući u vidu takvo neodređeno i manjkavo obrazloženje odluke o odbijanju prigovora mjesne nenadležnosti, u pravu je tuženik kada u žalbi tvrdi da se ne može ispitati shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske na koje se poziva prvostupanjski sud jer ono nije precizirano, ali da sukladno shvaćanju tog suda od 5. studenog 2020. za odluku o nepoštenosti prorogacijske klauzule sud u obzir mora imati u vidu vrijednost predmeta spora, udaljenost između prebivališta tužitelja (potrošača) i sjedišta tuženika (banke), mogućnost dolaska na sud (u mjeri da taj trošak i način dolaska stranku odvrati od bilo kakvog prigovora ili pravnog lijeka ili tužbe), opće imovno stanje potrošača i ostale relevantne okolnosti koje predstavljaju questio facti, a niti jednu od spomenutih pretpostavki prvostupanjski sud nije uzeo u obzir, niti ih je tužitelj dokazivao. Zaključno, tuženik tvrdi da kad bi prorogacijska klauzula i bila nepoštena, da je u ovoj pravnoj stvari nadležan Općinski građanski sud u Zagrebu, kao sud opće mjesne nadležnosti, dok prvostupanjski sud ne navodi zakonske odredbe na kojima temelji svoju nadležnost.

7.1. U kontekstu žalbenih navoda, ovaj sud primjećuje da se je prvostupanjski sud rješenjem poslovni broj: P-130/2019-5 od 3. lipnja 2019. proglasio mjesno nenadležnim i odredio da će se po pravomoćnosti rješenja spis ustupiti mjesno nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. Navedeno rješenje ukinuto je rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi, poslovni broj: Gž-842/2019-2 od 29. listopada 2019. Drugostupanjski sud je predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje u kojem o mjesnoj nadležnosti valja odlučiti sukladno onome što je navedeno u drugostupanjskom rješenju, ali prvostupanjski sud nije postupio sukladno uputi drugostupanjskog suda (čl. 377. st. 2. u vezi čl. 381. ZPP-a), već je u pobijanoj presudi odbio prigovor mjesne nenadležnosti, bez ikakve valjane argumentacije.

7.2. Nastavno, da bi sud mogao ocijeniti je li ugovorna odredba koja sadrži prorogacijsku klauzulu i o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo nepoštena odnosno da suprotno načelu savjesnosti i načela uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana i to na štetu potrošača, ovdje tužitelja, valja cijeniti ne samo udaljenost prebivališta tužitelja do mjesta sjedišta suda (time da prema stavu ovoga suda prvostupanjski sud nije cijenio niti ovu činjenicu na potpun i pravilan način, već je u obrazloženju samo naveo da tužitelj stanuje u P. na području Općinskog suda u Čakovcu i da bi mu bilo tegobno putovati u Z.), nego i ostale relevantne okolnosti kao što su vrijednost predmeta spora, mogućnost dolaska na sud (u mjeri da taj trošak i način dolaska stranku ne odvrati od bilo kakvog prigovora ili pravnog lijeka ili tužbe), opće imovno stanje tužitelja kao potrošača i ostale okolnosti za koje ocijeni da su relevantne, a koje prvostupanjski sud uopće nije uzeo u obzir kod donošenja odluke o neosnovanosti prigovora mjesne nenadležnosti. Takav zaključak prihvaćen je i na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 5. studenog 2020., objavljen pod poslovnim brojem: Su-IV-308/2020.

8. Slijedom iznijetog valjalo je primjenom odredbe čl. 369. st. 1. u vezi čl. 380. toč. 3. ZPP-a prihvatiti žalbu tuženika i ukinuti pobijanu presudu u dijelu u kojem je odbijen prigovor mjesne nenadležnosti (toč. IV. izreke), te posljedično u dijelu u kojem je odlučeno o glavnoj stvari i sporednim traženjima (toč. I.-III. izreke).

8.1. Zbog uočenih (i ponovljenih) propusta, primjenom odredbe čl. 371. ZPP-a odlučeno je da će se ponovno suđenje održati pred drugim sucem pojedincem prvostupanjskog suda.

9. U nastavku postupka prvostupanjski sud će, prije svega, posebnim rješenjem odlučiti o prigovoru mjesne nenadležnosti, a nakon što to rješenje postane pravomoćno i ovisno o odlučenom, nadležni sud će provesti postupak u kojem će ocjenom provedenih dokaza utvrditi relevantne činjenice imajući u vidu navode stranaka iznesene tijekom postupka.

U Varaždinu 14. srpnja 2022.

Predsjednica vijeća

Tatjana Ledinšćak Babić v.r.